Scena Kultura

PROMOCIJA U GRADSKOJ KNJIŽNICI

Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige

PROMOCIJA  U GRADSKOJ KNJIŽNICI
Svaki grad i država moraju imati svoje pamćenje, a nosilac pamćenja Splita je profesor Frano Baras. A ilustracija njegova položaja u Splitu jest činjenica da ovu knjigu promoviramo nakon četiri godine te da autor, ne mogavši osigurati kćerima egzistenciju u Splitu, živi na otoku Madeiri u Atlantskom oceanu, devetsto kilometara od Lisabona“, kazao je dr. Vlatko Perković o Barasovoj knjizi „Splitska prigovaranja“ koju je zajedno s autorovom drugom knjigom "Prohujalo pod Marjanom" predstavio u utorak u popunjnoj velikoj dvorani Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu.

Promotor druge knjige, ravnatelj Galerije umjetnina Josip Botteri Dini, pročitao je njemu najdraži odlomak o povijesti Splita iz vizure jednog luka Palače. „Ovo je oda Splitu i uzaludno je govoriti o ovoj knjizi. Svako tko je bude čitao, s njom će proći gradom“, kazao je Botteri pohvalivši opisi povijesti, građevina i barokne Sudamje.

Profesor Baras zahvalio je nakladniku, predstavljačima i publici kazavši da je knjiga nastavak njegova „Zrcala splitskoga“ i da je došao na ideju o knjizi kad neke važne događaje nije našao npr. u Novakovoj „Povijesti Splita“. „O rušenju sjeverne i istočne kule palače u 17. stoljeću ne piše se. A srušili su ih Mleci i odnijeli u Veneciju. Također se malo piše o savezničkom bombardiranju Pazara 1944. kad je poginulo 120 ljudi. O svakoj se zgradi u Splitu može napisati roman“, zaključio je autor.

Splitski izdavač obiju knjiga Zoran Bošković podsjetio je da ovaj 80-godišnjak, sveučilišni profesor, dramaturg HNK Split i veliki poznavatelj Splita do sada ima 14 objavljenih knjiga te poželio da i dalje vadi vrijedne rukopise iz ladice.

Sve je na kraju završeno raspravom, prisjećanjima, kupnjom knjiga i rođendanskom zakuskom koju su ocu poslale kćeri iz Madeire. I naravno prisjećanjem na stari Split i bolje pamćenje njegove tradicije.

S. kekez
snimio duje klarić / cropix
Naslovnica Kultura