Senzacionalni uspjeh otoka: Vir je turistički bijeli labud

Tijekom proteklog desetljeća otok Vir se pozicionirao kao elitna hrvatska turistička destinacija s više od 2,5 milijuna noćenja i 155 tisuća dolazaka turista. Ujedno je postao najtraženija destinacija za kupovinu kuća i jedno od najpoželjnijih mjesta za život.

Prvi su dani rujna i u jednom od većih trgovačkih centara na otoku Viru vlada neuobičajena gužva za posezonski period. Svi su redovi ispred triju blagajni puni, pa trgovkinje nastoje što brže poslužiti kupce. U žamoru se razaznaju češki ili slovački, mađarski, njemački, slovenski, ali i neki drugi jezici. Do početka rujna na Viru je ostvareno nešto više od 2,2 milijuna noćenja uz 150 tisuća dolazaka turista iz 80-ak svjetskih zemalja, pa na otoku nije neuobičajeno čuti niti egzotični dravidski tamil jezik, kakvim govore Mohammed Zubair i njegova obitelj iz južnoindijskog Chennaija. Ova je višemilijunska prijestolnica Tamil Nadua, jedne od 29 indijskih država, dobro poznata brojnim virskim pomorcima kao nekadašnji Madras u Bengalskom zaljevu, kojim su plovili sve do kraja 1980-ih. Ta je luka privlačila virske pomorce zbog egzotičnih aroma, okusa i općenitog šarenila Indije, a danas Indijci poput Mohammeda dolaze na Vir zbog osjećaja sigurnosti, ljepote otoka te činjenice da se Vir izgradio kao obiteljska destinacija i mjesto poželjno za život.

Elitna turistička destinacija
No da je Mohammed, inače profesionalni nogometaš opčinjen Vatrenima i Lukom Modrićem, došao kojim slučajem na otok desetak godina ranije, naišao bi na isti prirodni otočni ambijent, ali bez značajnije izgrađene komunalne infrastrukture, javne rasvjete, uređenih plaža, protupožarnih putova i šetnica, biciklističkih staza, turističkih evenata, brojnih raskošnih vila s bazenima ili priče koja mu se svidjela kada je na internetu tražio najljepše obiteljske destinacije u Hrvatskoj. Prije tih deset godina Vir je bio medijski stigmatiziran kao zapuštena i preizgrađena otočna sredina te nacionalni simbol bespravne gradnje. Iako je takva percepcija bila agresivno nametnuta i krajnje nerealna, jer otok je i tada imao svega 15 posto izgrađene površine, bio je to naslijeđeni problem s kojim se morao suočiti cjelokupan sustav virske jedinice lokalne samouprave. Pokazalo se također kako je 10 tisuća objekata postojećih na Viru, koji su čekali na legalizaciju, bilo tek sitna kap u odnosu na 900 tisuća nelegalno sagrađenih objekata u cijeloj Republici Hrvatskoj. Tih 0,01 posto naslijeđenog virskog problema javno se predstavljalo, međutim, kao najgori i najreprezentativniji primjer narušavanja i nagrđivanja prostora, iako su sva dalmatinska i hrvatska mjesta bila u istoj ili daleko goroj situaciji. Aktualni slučajevi ovog ljeta s „favelama“ u okolici elitnog ljetovališta Makarske upravo to potvrđuju. To ujedno potvrđuje i koliko je nepoštena bila stigmatizacija otoka Vira koji je desetljeće ranije, kada se prikazivao kao ružno pače istočnojadranske obale, zapravo već jednom nogom bio zakoračio u realizaciju svoje turističke, komunalne, gospodarske, infrastrukturne, socijalne, urbanističke i razvojne vizije. Još od ranije načelnik Općine Vir Kristijan Kapović i njegov tim osnovali su komunalna poduzeća za uređenje i održavanje otoka, podizanje vodovodne i kanalizacijske mreže označujući ga kao milenijski infrastrukturni projekt, dok je općinska destinacijska kompanija Vir turizam tada počela skicirati sve što će se uskoro prenijeti u master plan turističkog razvoja otoka Vira. Nije se radilo napamet: angažirani su profesori s Odjela za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, znanstveni timovi Sveučilišta u Zadru, vrhunski hrvatski turistički stručnjaci i konzultanti s međunarodnim ugledom, pa su u virsku viziju razvoja ugrađeni visoka stručna razina i najbolja praksa. Rezultat, dakako, nije izostao.                   
- Mislim da smo uspjeli. Nismo pretenciozni u toj procjeni, ali niti lažno skromni. U desetljeće razvoja otoka Vira uložili smo golemi trud i sredstva te napravili velike stvari za otok. Realni smo pa znamo kako je to tek početak te da je još puno posla ispred nas, ali Vir je već danas elitna turistička destinacija. Sutra će biti i grad, odnosno potpuno urbanizirana sredina - kaže načelnik Kapović najavljujući zapravo budući razvoj otoka i nove planove. Značajan korak prema budućnosti Vir je već napravio, jer nakon što se završe radovi III. faze izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže, trećina otoka praktički će biti spojena na sustav vode i odvodnje, dok će ostatak projekta općinsko poduzeće Vodovod Vir realizirati do kraja 2024. godine sredstvima iz Europske unije. Takav je posao virsko vodovodno poduzeće kao investitor već odradilo za aglomeraciju Nin-Privlaka-Vrsi, pa će cijeli sjeverozapadni dio Zadarske županije, uključujući Vir, s ovim projektima ukupne vrijednosti veće od milijardu kuna – biti vodovodno i kanalizacijski zaokružena cjelina. A to je za Vir nova priča.      

Stvaranje prve smart mikroregije
Nesvakidašnja scena odvijala se pored ninskog spomenika znamenitom Grguru. Ninski gradonačelnik Emil Ćurko, načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, načelnik Općine Privlaka Gašpar Begonja i vrški načelnik Luka Perinić, napravili su fotografiju kao javni iskaz prijateljstva, suradnje i zajedničkih planova za budućnost. To znači kako će se graditi i uspostavljati zajedničko vodouslužno područje svih jedinica lokalne samouprave sa zajedničkom tvrtkom (postojeći Vodovod Vir), potom zajedničko poduzeće za prikupljanje i zbrinjavanje otpada na području cijele mikroregije, pa zajednička javna vatrogasna postrojba kao najefikasniji način protupožarne zaštite, jedinstvena cestovna, morska i zračna prometna infrastruktura, digitalna infrastruktura s optičkim kabelima i besplatnom Wi-Fi mrežom te najviši standard ekološke zaštite u prirodnim rezervatima, vodotocima i šumama. Izgradnja te instaliranje operativnog centra sa video nadzorom i dojavnim centrom, koji bi se koristio u prometne, sigurnosne i protupožarne svrhe, dodatna je prednost za svaku jedinicu lokalne samouprave, ali priča oko prve hrvatske pametne mikroregije te njezinih posebnosti i komparativnih prednosti, tu nije stala. U suštini, ova bi prva pametna mikroregija u Hrvatskoj kroz suradnju njezinih jedinica lokalne samouprave sadržajno povezala sve unutarnje vrijednosti, posebnosti i komparativne prednosti, a potom ih podignula na višu razinu funkcionalnosti i svrsishodnosti. Za sve žitelje mikroregije to znači otvaranje novih radnih mjesta, lakša i raznovrsnija mogućnost zapošljavanja, manji troškovi života te opće pogodnosti rada i djelovanja u vlastitoj životnoj sredini. Turizam je posebna priča, jer mikroregiji već sada daje ocjenu izvrsnosti, pa se s 400 tisuća dolazaka i 5 milijuna noćenja u posljednje tri godine ona na turističkom i izletničkom tržištu već brendira kao Ninska rivijera. Drugo; Nin, Privlaka, Vir i Vrsi čine mikroregiju koja ima fiskalni kapacitet jedinice lokalne samouprave od oko 100 milijuna kuna godišnje te komunalni sustav koji servisira komunalne usluge iste vrijednosti.
- U našem javnom sustavu na taj način cirkulira oko 200 milijuna kuna godišnje, što pruža mogućnost da realiziramo vlastite i projekte od zajedničkog interesa. Konačno je došlo vrijeme da ih realiziramo - napominje načelnik Kapović zaključujući kako bi četiri jedinice lokalne samouprave u jedinstvenoj smart mikroregiji do 2025. godine trebale izgledati puno razvijenije, urbanije, digitalnije te turistički još razvijenije. Već sada, kada je riječ o Viru, govorimo o najuspješnijoj destinaciji u Zadarskoj županiji te nacionalnom rekorderu u brojim turističkim kategorijama: najvećem zabilježenom rastu noćenja i dolazaka ikad (preko 24 i 28 posto), najvećem rastu noćenja i dolazaka domaćih i stranih gostiju, vječnom rekorderu nekomercijalnog smještaja, rekorderu noćenja u prosjeku, rekorderu rasta dolazaka i noćenja u komercijalnom smještaju, itd. Otok rekorder će zato i u novom pionirskom pothvatu koji će tražiti ulaganja, stručnost i suradnju, biti značajan kao inicijator ostvarenja te vizije, ali baš kao desetljeće ranije u slučaju samoga otoka, prvi korak već je napravljen.  

Najtraženija destinacija za kupovinu kuća
Slovenski su turisti ove godine najuspješniji po turističkim noćenjima (dosad 256 tisuća noćenja ili 11,6 posto od ukupnog broja noćenja), a najbrojniji su gosti i u prvim rujanskim danima kada koriste činjenicu da su u velikom broju vlasnici obiteljskih kuća na otoku. Pored Slovenaca, među vlasnicima obiteljskih kuća na Viru također je lako pronaći Mađare, Nijemce, Čehe, Slovake, Austrijance, Bosance i Hercegovce, Poljake, ali i Šveđane, Švicarce, Nizozemce i Belgijance, pa čak i Fince poput Teuvo Jalave, koji je na otoku kupio kuću kako bi se nakon skorog umirovljenja sa suprugom trajno naselio. Prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla, otok Vir je u 2019. godini bio najtraženija destinacija za kupovinu kuća, kao i godinu dana ranije kada je prvi put došao na vrh agencijskog interesa. U istoj je godini – rekordnoj i po mnogo toga pamtljivoj 2018. – na otoku ostvareno fantastičnih 2,5 milijuna noćenja uz nešto više od 155 tisuća turističkih dolazaka. Vir je tako nakon godina ulaganja i razvoja na velika vrata ušao među elitu hrvatskog turizma, odnosno na sedmo mjesto u nacionalnih top 10. Brojke su proteklog desetljeća samo rasle: 600 tisuća, 700 tisuća, 900 tisuća, pa okrugli milijun, milijun i pol, dva milijuna, dva i pol milijuna te sadašnjih 2,2 milijuna u rujnu, koji pri usporedbi s nevjerojatnim prošlogodišnjim podacima predstavljaju povećanje od 2,2 posto. Zaključak je jednostavan: na otok se turisti uvijek vraćaju, uz kontinuirani rast i dolazak novih gostiju.  
- Naš je posao svakom gostu otoka Vira osigurati doživljaj i događaj te mu pružiti osjećaj dobrodošlice i povezanosti s lokalnom zajednicom. Stalna ulaganja našeg poduzeća u plažne objekte, animaciju, ronilački centar, događaje i manifestacije, ili aktivnosti povezane s našom turističkom agencijom, stoga su usmjerena na zadovoljenje potreba kako turista, tako i domaćih ljudi - zaključuje Kristina Perić, koja je prije dvije godine preuzela vođenje destinacijske kompanije Vir turizam. I ta je tvrtka – kao pionirsko poduzeće za upravljanje destinacijom – bila osnovana u vremenu kada je Vir tek trebao postati brendirana turistička destinacija. Desetak godina kasnije, dok u Hrvatskoj još uvijek traju javne rasprave na koji način najefikasnije upravljati destinacijom, Vir turizam ulazi u novu fazu razvoja s projektima gradnje hotela i kongresnog centra, uređenja središnjeg trga, podizanja marine i uređenja južne obale koja bi trebala postati jedinstvena šetnica.      
- Ono što smo željeli, planirali i očekivali, sada se događa. Kao turistička destinacija idemo prema pet najboljih u Hrvatskoj, a prostora za daljnji napredak još uvijek imamo, jer se pred nama nalaze novi razvojni planovi. Na Viru ništa nismo željeli prepustiti slučaju - zaključak je virskog načelnika.