Prilozi Prostorija

DRAGOCJENI KUTAK

Maštate o zelenoj oazi, ali se bojite da vam je balkon premalen, preosunčan ili previše izložen vjetru? Uz ove savjete struke uspješno će prolistati

DRAGOCJENI KUTAK
Living4media

Za balkone su općenito najbolji izbor mediteranske biljke, koje ujedno ugodno mirišu. Primjerice, ružmarin, smilje ili kadulja ili, pak, lavanda i timijan, koji će uz to i tjerati komarce

Urediti balkon, osobito onaj manjih dimenzija, nije nimalo lagan zadatak. Ono što tom zadatku daje određenu težinu jest odabir cvijeća i biljaka koje će uspjeti u kutu koji je za vas i vaše ukućane raj za ljetnih mjeseci. Bilo da su vam inspiraciju za uređenje vrta dale zanimljive slike s društvenih mreža pa ste odlučili pošto-poto i vi napraviti svoju malu ljetnu oazu, ili imate tek blagu predodžbu kako biste voljeli da ona izgleda, donosimo vam neke korisne preporuke koje će vam olakšati posao.

Kako se ne biste prevarili kad je u pitanju idealan odabir bilja, u pomoć smo pozvali Ninu Melić Borojević, magistru hortikulture, čije će vam ideje i savjeti zasigurno pomoći, a mi vam pritom želimo da uživate u svojoj maloj verziji botaničkog vrta.

 


Kako pravilno rasporediti biljke na balkonu i kako ih ispravno zasaditi?
Ovisno o površini i obliku balkona pravimo idealan raspored sadnje biljaka. Najčešće se na takve površine stavljaju ukrasne plastične ili terakotne posude, a odabir cvijeća ovisi o veličini, odnosno dubini posude i, što je najbitnije, o tome hoće li posuda biti izložena suncu ili hladu. Idealno bi bilo kada biste balkon prekrili tendom ili pergolom kako biste zaštitili cvijeće od sunca.

Ipak, najveću ulogu kad je u pitanju uspijevanje biljaka igra pravilna sadnja. Prije toga, potrebno je provjeriti ima li posuda drenažne otvore. Ako ih nema, potrebno je staviti sloj za drenažu kako bi se tu voda mogla zadržavati. Na dno se stavlja šljunak ili pijesak, potom glinene kuglice koje služe da se oslobodi višak nepotrebne vode te se nakon toga posuda ispuni supstratom, odnosno zemljom.

U središnji dio posude idealno je zasaditi višu biljku i oko nje niže puzajuće biljke. Ako imate dovoljno visoku posudu (oko 60 cm), u vrtnim centrima možete pronaći i razne polustablašice (štap+kugla) koje narastu do 1,5 metara visine i čiju krošnju oblikujete po potrebi: Olea europaea (maslina), Polygala myrtigolia, Nerium oleander, Hibiscus, Ligustrum, Solanum itd. Kao podrast oko polustablašice zasadite razne cvjetne vrste, ili pak već spomenute sukulente, koji će, uz blagu klimu, ostati zeleni cijele godine.

 

 


Koje biljke najbolje uspijevaju ovisno o poziciji stana i koje su općenito najzahvalnije?
Biljke idealne za sunčanu stranu, odnosno onu jugozapadnu su: Pelargonia zonale (điran), padajuće jednostruke pelargonije, Begonia semperflorens, Gazania sylver, Portulaca (prkos), Coleus (ukrasna kopriva), Osteospermum i ostale, dok su za sjeveroistok idealne sjenovite biljke kao što su hortenzija, verbene, vodenice. U proljetnim i ljetnim mjesecima na balkone možete iznijeti i neke sobne biljke koje će dobro uspijevati u hladu (najvažnije da nisu izložene suncu). Kalanhoe, Spathyfilium, Dracena, Carex ili Anthurium odličan su izbor.

Za balkone su općenito najbolji izbor mediteranske biljke, koje ujedno ugodno mirišu. Primjerice, ružmarin, smilje ili kadulja ili, pak, lavanda i timijan, koji će, uz to, i tjerati komarce. Na kuhinjske prozore ili u sjenovitom dijelu balkona možete uzgojiti začinsko bilje koje ćete koristiti kao začine jelima. Ja rado biram i preporučujem bosiljak, vlasac, čili papričice, steviju, majčinu dušicu (timijan) i origano.

 

 

 


Kod odabira posuda pazite da služe svrsi. Limene ukrasne posudice su veoma lijepe, no nisu baš najzahvalnije kad je u pitanju sadnja cvijeća. Kako bi ono uspjelo, ostavite ga u plastičnoj posudi koju ćete ubaciti u limenu ili, još bolje, u keramičku, vodeći računa da dimezijama odgovara zasađenoj biljci. Neke biljke, naime razvijajau dublje korijen, dok se druge zaokrjenjuju neposredno ispod površine, pletući grančice u širinu.

Za užitak na balkonu potreban nam je hlad, ali i privatnost. Koje nam biljke u tom smislu mogu pomoći?
Ako se ima konstrukcija po kojoj se može formirati biljka penjačica, najbolji izbor su zimzeleni jasmin, ruža penjačica ili pasiflora. Lijepe su, ugodna mirisa, stvaraju hlad i nije ih teško održavati. Ako nemate konstrukciju, lako je možete izraditi, ispruživši nekoliko konopčića od ograde do krova.

Otiđete li korak dalje pa bočnu stranu balkona pojačate kakvom metalnom ili drvenom konstrukcijom, o nju možete ovjesiti lončanice u nizu i padajućim cvjetnicama formirati zaštitu od sunca i nepoželjnih pogleda.
I na zidovima je to dobar način za postizanje efekta bujnog zelenila. Mali okomiti vrtovi dobro podnose čitav niz biljnih vrsta. Želite li postići trendi tropski štih, ovo je svakako preporuka koju vrijedi istražiti.

 

 

 


Što saditi ako nemamo puno vremena za brigu o bilju i koji su osnovni koraci?
Ako ga ne možete svaki dan zalijevati, preporučujem da zasadite sukulente kojih ima raznih vrsta i boja, a koji će se zeleniti u svako doba godine. Tu su zatim razni kaktusi, poznati po izdržljivosti, ali i ružmarin, prkos, te uglavnom sve bilje koje nalazimo samoniklo u našem podneblju. Vrlo je važno redovito zalijevati ih, osobito prvih dana nakon sadnje kako bi se ukorijenile, a poslije rjeđe, jer praštaju povremeni zaborav.

U vrtnim centrima ili poljoprivrednim apotekama možete kupiti razne vrste tekuće prehrane za određene vrste biljaka koje su vam dovoljne za potrebe prehrane balkonskog bilja, te ih pognojite prilikom sadnje i još jednom tijekom najintenzivnijeg rasta.

 

 

Protiv korova
Nakon što se posade biljke, na površinu možete staviti ukrasnu koru koja se može kupiti u raznim bojama. Šljunak ili oblutak, recimo, cvjetnom aranžmanu daju dodatnu ljepotu, a pomoći će i u sprječavanju rasta korova, koji ćete u protivnom redovito morati čupati, kako ne bi prerastao zasađene biljke.

 

Naslovnica Prostorija