Analizu podrijetla predaka Miljenka Smoje (prigodom stogodišnjice rođenja-rođen je 14. veljače 1923.) napravit ću na sličan način kako sam 1992. godine (tristota godišnjica utemeljenja župe sv. Petra) napravio za pučanstvo Lučca i Manuša (stanje kakvo je bilo 1882. godine, prilikom pobjede narodnjaka nad autonomašima), a dodat ću da sam na isti način odredio podrijetlo predaka Gorana Ivaniševića, nakon njegova trijumfa u Wimbledonu, kao i pretke Frane Matošića prigodom stogodišnjice rođenja (25. studenoga 2018.).
U onim slučajevima kada nisam mogao doći (temeljem raspoloživih podataka) do osme linije, prenosio sam posljednji podatak.
Tako sam na primjer u slučaju Smojina pradjeda Ante Škrobice (rođenog u Slatinama na Čiovu) koji je 1852. godine oženio Splićanku Mariju Daganello-Tesolato, računao da ima 32 pretka s otoka (12,5 %). Premda je ovaj pristup podložan raspravi, smatram ga ipak dovoljno točnim. Obitelji sam prema mjestu doseljavanja podijelio u osam grupa.
Prvoj grupi koju sam nazvao "Stari Splićani" pripadaju obitelji doseljene prije 1550. godine. Drugu grupu čine Poljica, treću okolica Splita, kojoj sam osim Solina, Vranjica, Kaštela, Mravinaca, Kučina, Klisa, Kamena, Trogira, priključio i okolicu Omiša, pri čemu je udjel Kaštela najveći. Četvrtu grupu čine otoci, petu Zagora, šestu Italija, sedmu Bosna, te osmu Istra. Kako sam nedavno napravio još neobjavljenu analizu Varoša i Dobrog (župa sv.Križa) za isto razdoblje (1882. godina), podatke koji se odnose na Miljenka Smoju usporedit ću s onima za obje grupe splitskih predgrađa.
S obzirom na to da su se Smojini roditelji vjenčali 1900. godine, može se konstatirati da je riječ o istom razdoblju. Slijedi rodoslovlje, što bi moja baka, ali i stari Splićani rekli, Smojinih (Miljenka Smoje dakako).
1. ...Smoljanović (rođen oko 1510., spominje se 1540. godine)
2. ...Smoljanović (rođen oko 1540. godine)
3. Ivan Smoje (1574. - 1632.)
4. Nikola Smoje (1619. - 1689.), Kate Vukanić (1613. - 1683.)
5. Ivan Smoje (1646. - 1716.), Ivana Vlahov (1645. - 1739.)
6. Marko Smoje (1710. -....), Jakica Sinovčić-Žarin (1691. - 1756.)
7. Duje Smoje (1711. - 1767.), Domina Petrović (1729. - 1785.)
8. Grgo Smoje (1746. - 1816.), Šimica Radovniković (1740. - 1830.)
9. Marko Smoje (1774. - 1854.), Đovana Matošić (1776. - 1842.)
10. Marin Smoje (1817. - 1900.), Marija Ivančić-Aučina (1822. - 1908.)
11. Marko Smoje (1843. - 1891.), Domina Masovčić (1844. - 1941.)
12. Marin Smoje (1875. - 1900.), Marija Škrobica (1882. - ...)
13. Miljenko Smoje (1923. - 1995.)
Prvi Smoljanović koji se u Splitu spominje 1540. godine rođen je izvan grada, dok je drugi vjerojatno rođen u Splitu. Kod njega je ili pak kod trećeg (Ivana) je došlo do promjene prezimena u skladu sa splitskim običajem skraćivanja, te olakšavanja izgovora kao što je od Roljanković nastalo Roje, od Šorolić Šore, od Begović Bego, te od Mijanović Mijan.
Smoljanovići zajedno s Jelačićima koji se javljaju iste godine, te s Mojtićima koji se javljaju godinu ranije (1539.) pripadaju uskočkim obiteljima koje su se u grad uselile nakon pada Klisa u turske ruke 1537. godine. Smojini i Jelačići dijele 20. i 21. mjesto (po redosljedu ulaska u grad) među obiteljima čiji potomci i danas žive u Splitu, za razliku od Matošića koji s Reićima dijele 43. i 44. mjesto (1609. godina), te Tudora koji se nalaze na stotom mjestu (1691. godina).
Miljenko Smoje je predstavnik dvanaeste generacije rođene u Splitu, čiji prosječni raspon iznosi 34,4 godine. Sam Smoje je bio sedmo (posljednje) dijete u obitelji (petero kćeri i dva sina od kojih je jedan poginuo u Drugom svjetskom ratu) kojeg je otac dobio u 48., a majka u 41. godini, dvadeset tri godine nakon vjenčanja.
Premda se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća obitelj Smoje (prema enciklopediji prezimena u Hrvatskoj 2001. godine živi 110 članova obitelji Smoje, od čega u Splitu 80) okreće prema zanatima i trgovini, te daljnjoj diversifikaciji zanimanja kao i ostale splitske obitelji, Smojini preci su bili dominantno ribari.
Za Smojina oca, djeda i pradjeda sa sigurnošću mogu reći da su bili ribari (ranije se u matičnim knjigama nije navodilo zanimanje), a ribar je bio i njegov pradjed Lovre Masovčić, otac njegove bake Domine koja je umrla 1941. u dobi od devedesetsedam godina. Dodat ću iznesenom da Miljenko Smoje preko svoje prašukunbake Šimice donosi krv ribarskih Radovnikovića (i ovom prilikom sjećamo se Smojina prijatelja, legendarnog ribara Šanta, koji je kao što vidimo bio njegov daleki rođak).
Iz iznesenog je evidentno da su Smojini preci pripadali najsiromašnijim splitskim obiteljima od kojih su velika većina bili nepismeni, te Smojino obrazovanje i djelovanje predstavlja silan odskok, koji je u povijesti ondašnjeg Splita (rođenih u Austro-Ugarskoj i Jugoslaviji) bio izuzetno rijedak.
Moglo bi se kazati, sjećajući se rimskih autora, da je Miljenko Smoje vlastito dijete (tako rimski car Tiberije u Tacitovim Analima komentira strelovit uspon Kurcija Rufa, koji se unatoč skromnom podrijetlu penje na funkciju prokonzula:"Čini se da je Kurcije Ruf svoje vlastito čedo."), ne dovodeći u pitanje višestruke veze sa njegovim precima. Splitske matice ukazuju na korijene Smojinih veza s omiškom okolicom, a posebno Piskom.
Tako je Smojin stric ribar Visko 1908. godine oženio Ivku Mimicu iz Rogoznice (omiške dakako), dok je Smojin srodnik ribar Nikola 1917. godine oženio Zorku Stanić iz Omiša.
Premda ja Miljenka Smoju nikad nisam upoznao, imao sam dugogodišnje poznanstvo i prijateljevanje s njegovom tetom Paškvom Smoje (1887. - 1960.) koja je živila na Lučcu u Radunici, udavši se 1906. godine za Marka Kuzmanića iz splitske obitelji s nadimkom Poteštat. Moje veze s njom temelje se na poznanstvu mojih roditelja s njenim sinom Antom (Smojinim prvim rođakom), a još više na mojoj babi Franini koja je od početka dvadesetog stoljeća s babom Paškvom radila na režiji duhana, ili kako bi one kazale na "duvan".
Prosječna dob Smojinih predaka po muškoj liniji (za koje raspolažem podacima) iznosi 67 godina, dok kod žena ista veličina iznosi 78 godina.
Razlika od 11 godina nešto je veća od prosjeka težačkih obitelji kod kojih ovaj podatak iznosi nešto manje od 7 godina, što je apsolutno logično s obzirom na uvjete njihovih zanimanja (ribari i težaci). Pokušavajući da pronađem osobu iz splitske povijesti s kojom životni put i djelovanje Miljenka Smoje ima najviše sličnosti, mišljenja sam da bi to mogao biti Vicko Mihaljević (1861. - 1911.), splitski gradonačelnik kojem je veliki novinar, književnik i humorist u svojem antologijskom "Velom mistu" dodijelio vrlo značajnu ulogu. Pritom ne smijemo zaboraviti da se Smoje rodio 62 godine nakon Vicka Mihaljevića.
U osmoj liniji (256 predaka) Miljenko Smoje ima najviše Krstulovića (4), po tri Jelaske, Ninčevića i Sinovčića, po dva Aljinovića, Bonačića, Družeića, Kaliterne, Kliškića, Kovačića, Kragića, Masovčića, Milanovića, Pilića, Radeljića, Radmilovića, Senjanovića, Smoje, Škaričića, Školjara i Tomića, te po jednog Alujevića, Aržića, Bašića, Bavčevića, Bakotića, Bilinića, Bosnu, Bosselli, Brainovića, Cattonari, Corner, Čičerića, Čulića, Dadasa, Domjanovića, Dorića, Duplančića, Ergovca, Farkoča, Grlu, Grgina, Ivančića, Jurića, Komarića, Kragujevića, Ljubenkova, Marinčića, Marjanovića, Matošića, Mojtića, Mrduljaša, Negodića, Obradovića, Popovića, Pupačića, Radovnikovića, Ružića, Srdelića, Šilovića, Škrobicu, Tesolato-Daganello,Tijardovića, Tvrdića, Ugrina, Ugrinovića, Vitkovića, Vukanića, Vulahova, Zorića i Župu.
Polazeći od miljea iz kojeg Miljenko Smoje potječe, s naglaskom na obrazovanje i pismenost, njegovo imenovavanje prosječnim srednjoškolcem de facto predstavlja početak socijalnog uspona, koji će se nastaviti sve do njegove smrti, svrstavajući ga među vrhunske umjetnike, svjedočeći o potencijalima Splita, koji su radi socijalnih odnosa koji su vladali kroz njegovu povijest, najčešće ostali neotkriveni.
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.