Sudbina više od 200.000 pomoraca koji igraju presudnu ulogu u održavanju globalne trgovine prerasta u „humanitarnu krizu na moru“, unatoč tome što su Ujedinjeni narodi još početkom prosinca apelirali da ih se proglasi ključnim radnicima.
Više od 300 kompanija i organizacija traži da se pomorce i pomoćno osoblje proglasi „ključnim radnicima“ kako bi se mogli vratiti kući bez opasnosti po javno zdravlje, izvijestio je BBC.
Vlade su posadama zabranile iskrcavanje zbog straha od covida 19, podsjeća BBC.
Skupina velikih kompanija potpisala je zato s brodarima, sindikatima i Svjetskim ekonomskim forumom (WEF) Neptunovu deklaraciju o dobrobiti pomoraca i izmjeni posade koja bi trebala upozoriti na težak položaj ljudi zapelih na moru.
Deklaraciju su, među ostalima, potpisali logistički div AP Moller-Maersk, naftne kompanije BP i Shell, maloprodajna tvrtka Unilever i rudarske tvrtke Rio Tinto i Vale, navodi BBC.
Pomorci su ključni radnici
Potpisnici pozivaju sve zemlje da proglase pomorce ključnim radnicima i uvedu protokole za izmjenu posade. Upozoravaju globalne čelnike da ignoriranje rizika za mentalno i fizičko zdravlje posade prijeti globalnim lancima opskrbe, koji su ključni za procjepljivanje ljudi širom svijeta.
„Vlade i drugi ključni dionici moraju se ujediniti i hitno poduzeti mjere kako bi se kako bi se zaštitili životi i egzistencija 1,6 milijuna pomoraca i pomorki koji nam svima služe po morima", upozorila je direktorica WEF-ovog odjela za lanac opskrbe i transport Margi Van Gogh.
Pomorci se i dalje suočavaju s ekstremnim rizikom koji prijeti njihovoj sigurnosti i plaćama, upozorila je Van Gogh.
„Davanjem statusa ključnih radnika napuštenim pomorcima i uvrštenjem transportne posade među prioritetne skupine za cijepljenje možemo spriječiti produbljivanje humanitarne i ekonomske krize“, naglasila je WEF-ova direktorica.
Nešto više od 90 posto svjetske trgovine prevozi se morem.
Ugroženo fizičko i psihičko zdravlje
Trenutno na međunarodnim trgovačkim brodovima radi 1,6 milijuna pomoraca, procjenjuju Međunarodna komora za pomorski prijevoz (ICS) i međunarodno udruženje vlasnika brodova Bimco.
Oko 100.000 pomoraca rotira svakog mjeseca, procjenjuje ICS, pri čemu se pola njih iskrcava a druga polovina ukrcava, prema međunarodnim pomorskim propisima koji uređuju sigurno radno vrijeme i zdravlje posade.
Pomorci obično rade u smjenama od 10 do 12 sati, sedam dana u tjednu, s ugovorima na četiri ili šest mjeseci, nakon čega slijedi razdoblje odmora.
Pandemija i zabrana putovanja promijenili su tu praksu i stotine tisuća pomoraca provodi više vremena na moru, znatno nakon isteka ugovora, što povećava rizik za njihovo mentalno i fizičko zdravlje.
Pomorci su neprihvatljiva kolateralna šteta u ratu protiv Covida-19 i to mora prestati“, rekao je glavni tajnik ICS-a Guy Platten.
"Ako želimo održati globalnu trgovinu, pomorci se ne smiju stavljati na začelju reda za cijepljenje. Ne možete cijepiti globalno stanovništvo bez brodarske industrije i najvažnije naših pomoraca", dodao je.
Uzaludni apel UN-a
Opća skupština UN-a opetovano je početkom prošlogodišnjeg prosinca pozvala sve zemlje da pomorce i ostalo pomorsko osoblje proglase ključnim radnicima.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres isti je apel uputio šest mjeseci ranije, u lipnju.
"Zbog ograničenja putovanja i zatvaranja granica ne mogu napustiti brodove i vratiti se kući, nakon dugih mjeseci neprekidnog rada. Iscrpljeni su, i fizički i mentalno", kazala je u prosincu predstavnica EU-a Peggy Vissers .
Rezolucije Opće skupštine UN-a nisu obvezujuće, ali mogu imati političku težinu, napominje BBC.