Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u velikom je intervjuu za prilog Spektar Slobodne Dalmacije ocijenio svoj dosadašnji rad te, uz brojne druge teme, najavio nadolazeće projekte i promjene koje očekuju hrvatske poljoprivrednike.
Kao jedan od svojih zadataka znali ste istaknuti "kvalitetan razvoj hrvatskog sela" i to što želite "poljoprivredu učiniti jakom granom našeg gospodarstva". Koliko ste zadovoljni dosad učinjenim, s obzirom na naslijeđeno stanje u poljoprivredi i na selu općenito?
- Poljoprivreda i proizvodnja hrane mora biti strateški interes ove zemlje. Ja to gledam i sa sigurnosnog aspekta, moramo proizvoditi vlastitu hranu u dovoljnim količinama i ne oslanjati se na uvoznu. Treba nam samodostatna poljoprivreda u onim područjima u kojima imamo najveću priliku, a to je svakako proizvodnja voća i povrća i stočarstvo. Želimo stvoriti konkurentnu poljoprivredu s kojom udruženi poljoprivrednici mogu konkurirati na zajedničkom tržištu, gdje su im troškovi proizvodnje niži od cijene proizvoda.
Moramo voditi pametnu poljoprivredu, u kojoj se primjenjuju najnovija znanja, iskustva i moderne tehnologije te stvoriti poželjan prostor ljudima za život i rad na selu. S takvim smo idejama došli u Ministarstvo poljoprivrede. U svega godinu dana, uveli smo učinkovitiji rad uprava i agencija. Predložili smo novi pravni i gospodarski okvir: zakone i pravilnike. Završili smo obradu natječaja za investicije u ruralnom razvoju koja je trajala dvije godine. Pojednostavili smo procedure za EU natječaje - značajno smanjili "birokraciju" i rokove obrade te pojačali komunikaciju na svim razinama. Naši poljoprivrednici se moraju baviti proizvodnjom, a ne papirologijom.
Uređujemo zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta novim Zakonom o zemljištu - cilj je okrupniti posjede i očuvati obradive površine od neodgovornih vlasnika. Više se ne može se dogoditi da netko obrađuje tuđu zemlju bez znanja vlasnika, a tko obrađuje poljoprivredno zemljište bit će javni podatak. Uređujemo i tržište, omogućili smo lokalnim proizvođačima da hranu koju proizvedu prodaju lokalno - jer želimo da naše škole, vrtići, bolnice, studentski i starački domovi naručuju domaće proizvode. Ovo su samo neke od kratkoročnih mjera koje smo napravili u godinu dana.
Pripremili ste paket zakona koji bi trebali ponuditi neka konkretna rješenja, na koja ste posebno ponosni. Evo, da morate sažeti novine u nekoliko glavnih teza, koje biste konkretne novine izdvojili, što će to promijeniti život poljoprivrednika iz tih zakona?
- Donijeli smo zakon koji će onemogućiti nepoštene trgovačke i otkupljivačke prakse u lancu opskrbe hranom pa smo popisali 24 primjera takvih praksi koje više nećemo tolerirati. Propisali smo milijunske kazne za one koji iskorištavaju svoju tržišnu poziciju nauštrb naših proizvođača. Borimo se za naše proizvođače... to se očito nije radilo ranije u Ministarstvu poljoprivrede.
U paketu je desetak zakona vezanih uz poljoprivredu, s obzirom na vaše pitanje izdvojit ću zakon o zemljištu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prvi puta u neovisnoj RH prednost kod zakupa državnog zemljišta imaju upravo obiteljska gospodarstva, stočarska proizvodnja i mladi poljoprivrednici, a među bitnim kriterijima su i domicilnost te bavljenje poljoprivredom najmanje tri godine. Naši OPG-ovi su do sad nailazili na brojne prepreke koje su kočile njihov razvoj.
Zakon motivira da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om - da okrupni proizvodne resurse s ciljem održivog gospodarenja i samozapošljavanja članova obitelji.OPG-ove ćemo zaštititi od ovrhe - proizvodni resursi OPG-a (traktori, zemljište, kombajni, stoka...) koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede i koji su im glavni izvor sredstava za život bit će zaštićeni od ovrhe kao i imovina nužna za obiteljski život i stanovanje. Zakonom ćemo spriječiti "muljanje" s nazivom OPG, a popis onih koji proizvode i prodaju prehrambene proizvode na tržištu, odnosno registar OPG-ova javno ćemo objaviti. Ovim zakonom ćemo konačno znati tko, što i koliko točno proizvodi na selu.
Nedavno ste konstatirali ste kako "nikad nismo manje proizvodili nego sada, čak ni u ratnim godinama". Istodobno, u sustavu poljoprivrede nije nikad bilo više novca, također ste kazali. Otkud ta neravnoteža?
- Problemi hrvatskog agrara nisu nastali jučer ili lani, gomilani su svih proteklih godina. Zašto se proizvodnja urušila pa Hrvatska već niz godina ovisi o uvozu to morate pitati moje prethodnike. Danas mogu reći - s obzirom na sredstva koja su nam na raspolaganju iz EU fondova, novac više nije problem. Naravno, traže se kvalitetni projekti, a već smo odredili da su stočarstvo i peradarstvo te voćarstvo i povrtlarstvo stupovi razvoja našeg agrara. Imaju prioritet u sufinanciranju, interes je golem, stoga vjerujem da ćemo već za dvije-tri godine biti svjedoci velikih pozitivnih promjena i rasta proizvodnje.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi kako nismo iskoristili odgodu liberalizacije tržišta poljoprivrednog zemljišta za sređivanje stanja u poljoprivredi, zbog čega ona očekuje da od 2020. možemo očekivati navalu stranaca na, iz njihove perspektive, vrlo jeftinu zemlju?
- Svi koji se boje da će stranci navaliti i uzeti nam našu djedovinu - ne trebaju strahovati. U pet godina članstva Hrvatske u EU svega se 37 stranaca registriralo u Upisniku poljoprivrednika, koji broji preko 160.000 gospodarstava. Stranci traže velike površine iznad 1000 hektara, barem prema upitima koji dolaze, a takvih zemljišta (da su uređena) slobodnih nemamo. Okrupnjeno državno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti jer prednost na natječaju za zakup ima domicilno stanovništvo, stočari ako nemaju dovoljno zemlje, dosadašnji zakupnik ako je poštovao gospodarski program, mladi, i sl.
Što se tiče privatnog zemljišta, opet nemamo tako velike površine kakve stranci traže. Hoće li netko prodati negdje u Dalmaciji ili Slavoniji svoju djedovinu od 500 kvadrata, to Ministarstvo ne može spriječiti. Ali da će baš stranci zavladati našim poljima, to nije realno moguće. Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu povećali smo i površine koje naši poljoprivrednici mogu kupiti. Svi ugovori o zakupu koji su istekli vjerujem da će do 2020. biti ponovno potpisani na rok od 25 godina i naša zemlja je sigurna i ostaje u rukama naših poljoprivrednika.
Što kažete na kritike u kontekstu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište, a raspolaganje državnim zemljištem opet ide u ruke jedinica lokalne samouprave? Naime, upozorava se da lokalne jedinice u prošlosti nisu znale, htjele ili umjele naplatiti milijarde kuna od najma te zemlje?
- Nije istina da lokalne jedinice nisu naplatile zakupe, postoje neka dugovanja, ali općinama i gradovima zakupnina je izuzetno važan prihod kojim financiraju uređenje poljoprivredne infrastrukture na svom terenu i u interesu im je da naplata bude uredna i sukladna propisima. Ukidamo Agenciju za poljoprivredno zemljište jer nije ispunila zadatke za koje je bila osnovana, a to je raspolaganje državnim zemljištem. U četiri godine rada Agencija je uspjela dati u zakup svega 11 tisuća hektara. U ovom trenutku Agencija ima 5 tisuća zahtjeva poljoprivrednika za zakup državnog zemljišta koji čekaju rješavanje. Dvadesetak ljudi koje je radilo na dodjeli zemljišta nije u mogućnosti odraditi taj posao.
I nema "šerifovanja", jer dodjelu zemlje kontrolira županija, Ministarstvo poljoprivrede i DORH. One općine i gradovi koji budu agilni u raspolaganju, radit će na korist svojih poljoprivrednika i svoje općine jer 65% novca od zakupa ide upravo njima, a one općine i gradovi koji se ogluše na ovaj zadatak - njima će se oduzeti posao i dati županiji kako raspolaganje zemljištem tako i novac od zakupa.
Kako će točno DORH biti uključen u raspodjelu državnih hektara?
- Nema potpisivanja ugovora bez "blagoslova" Državnog odvjetništva, to je zadnja adresa u odlučivanju. U još aktualnom zakonu usvojenom u proljeće 2013. DORH-a nema! Zašto? Ja ne znam, ali autori tog zakona valjda znaju zašto su maknuli DORH i sve odluke o dodjeli zemljišta centralizirali kroz Agenciju za zemljište.
Koliko ste zadovoljni u svom resoru kad je riječ o povlačenju EU sredstava?
- Učinit ćemo sve da ni centa ne vratimo u EU blagajnu. Ima sjajnih ideja i projekata. Ministarstvo poljoprivrede kroz Program ruralnog razvoja do 2020. na raspolaganju ima 18 milijardi kuna. Nakon preuzimanja mandata i skeniranja situacije o iskorištenosti EU fondova krenuli smo agilnije s natječajima i 2017. zaključili s podatkom da je kroz objavljene natječaje pokriveno 57% od ukupno raspoloživih sredstava, ugovoreno je 35% dostupnih sredstava, dok je isplaćeno 20%.
U ovoj godini očekujemo značajan porast udjela ugovorenih projekata te posebno isplaćenih, jer će se ove godine isplatiti završeni projekti. Prošli tjedan smo objavili plan natječaja za 2018.: 30 njih u vrijednosti 3,75 milijardi kuna. Ovaj tjedan smo već objavili prvi natječaj.
U vašem ministarskom mandatu primjetan je intenzivniji inspekcijski nadzor?
- Kada je u pitanju sigurnost hrane, tu nema mjesta nikakvim ni dvojbama ni spekulacijama, sve mora biti transparentno. Zato sam od prvog dana mandata pokrenuo sve mehanizme inspekcija unutar Ministarstva i na toj odluci ustrajem i dalje. Smatram da javnost mora znati je li hrana na tržištu zdravstveno ispravna i sigurna za konzumaciju. Zbog toga i objavljujemo podatke o svim nesukladnostima, a za ovu godinu smo proračun za rad inspekcija povećali za 13 milijuna kuna u odnosu na lani.
Puno se očekuje od Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, čija primjena počinje od travnja, ako se ne varam. I tu su se odmah javili skeptici, tvrdeći kako to neće nužno smanjiti uvoz nekvalitetne hrane iz uvoza...
- Naši proizvođači godinama su pokušavali ishoditi taj zakon, pozivali su se i na praksu više od 20 članica EU koje su ga odavno usvojile. Ministarstvo je odradilo svoju zadaću, mogu reći vrlo kvalitetno, zakon je i u Saboru dobio vrlo visoku potporu dok je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja preuzela obvezu nadzora. Zakon će urediti tržište, možda ne već ove godine, no očekujem da bi se sljedeće mogli vidjeti efekti u korist naših proizvođača, pogotovo poljoprivrednika.
Problem je usitnjenost proizvodnje, no pokušavamo i to riješiti izdašnom potporom za njihovo udruživanje osnivanjem proizvođačkih organizacija, za što godišnje mogu dobiti do 750 tisuća kuna. No, u provedbi zakona možemo sudjelovati i svi mi, kupujući proizvode domaćih proizvođača.
Neki upozoravaju da je problem koji potiče uvoz i u tome što imamo jedan od većih PDV-ova na hranu. Jeste li možda o tome razgovarali s ministrom Zdravkom Marićem?
- Čim sam preuzeo mandat ministra poljoprivrede, tražio sam smanjenje PDV-a za stočnu hranu, sjemenje i sadnice, te gnojivo i većinu repromaterijala koje poljoprivrednici koriste. Od prvog dana 2017. PDV je za te proizvode smanjen na 13 posto. U Vladi razgovaramo o novim mjerama i mogućnostima daljnjeg poreznog rasterećenja.
- Krajem veljače u Virovitici treba biti održana sjednica Savjeta koji vodi projekt gospodarske revitalizacije Slavonije, Baranje i Srijema. Siguran sam da će podaci koji će tamo biti objavljeni potvrditi napredak koji smo postigli. Na prošloj sjednici Savjeta rečeno je kako je u manje od pet mjeseci ugovoreno investicija u vrijednosti 1,54 milijarde kuna te da je postotak ugovorenih sredstava povećan sa 6,7 na gotovo 15 posto.
To svjedoči o ambicioznim ciljevima Vlade i ja čvrsto vjerujem da ćemo i prije 2020. otvoriti mnoga nova radna mjesta, pokrenuti rast i razvoj gospodarstva te zaustaviti negativni demografski trend u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Moram podsjetiti i na lepezu mjera iz ruralnog programa, dobra su podloga za novi iskorak i brojni su primjeri gdje su mladi ljudi krenuli gotovo iz ničega, a sada uspješno proizvode, ne samo za domaće tržište, već i za izvoz.
Pod "kapom" vašeg ministarstva je i ribarstvo. Imaju ribari svojih cehovskih problema, ali ribarstvo je posljednjih tjedana pod povećalom javnosti zbog situacije u Savudrijskoj vali. Kazne našim ribarima iz Slovenije ipak stižu. Što kanite još učiniti po tom pitanju, pogotovo ako slovenska strana nastavi s takvom praksom?
- Mi smo 300 posto uz naše ribare, imaju potporu Vlade RH, pravnu pomoć, i mogu i dalje svakodnevno obavljati svoj posao. Hrvatski sabor odlučio je da iziđemo iz arbitražnog postupka kojeg je slovenska strana kompromitirala, a spornu problematiku državne granice moramo rješavati dok ne postignemo obostrano prihvatljivo rješenje.
U Sloveniji su ubrzo izbori, pa je to podiglo političke tenzije više negoli je potrebno. Unatoč našim stalnim pozivima da se suzdrži od jednostranih poteza, koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom, Slovenija je ipak odlučila slati prekršajne naloge hrvatskim ribarima. Stoga smo kao ozbiljna država na jednostrane akte Slovenije odgovorili i odgovarat ćemo!
Iz Banskih dvora se čuje kako će ova, 2018. biti - reformska godina. Kao član Vlade, možete li decidirano kazati hoćemo li prve konkretne rezultate vidjeti prije novih parlamentarnih izbora?
- Svakako! Već smo i dosadašnjim radom potvrdili da je ova Vlada odgovorna. Rezultati su, primjerice, već itekako vidljivi uslijed porezne reforme, zahvaljujući kojoj je prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 6,6 posto na godišnjoj razini. Činjenica je i da nam potrošnja raste 40 mjeseci zaredom, da nam raste stopa zaposlenosti, da u 2018. nastavljamo s poreznim rasterećenjem - prošle godine to je bilo 2,5 milijarde kune, a ove godine planiramo oko 1,2 milijarde kuna. Sve su to mjere koje Vlada poduzima, a koje već osjećaju hrvatski građani. Dakle, realizirat ćemo sve najavljene reforme i projekte, već sada vam mogu reći - otklonite eventualne sumnje, za njih apsolutno nema mjesta.
Znam da statistika može biti i varljiva, ali svejedno me šokiralo kad sam vidio podatke Eurostata po kojima Hrvatska čini tek 0,54 posto europskog agrara. Još me više šokiralo da u europskoj proizvodnji povrća sudjelujemo tek sa 0,4 posto. Zar nije upravo to jedan od rukavaca u kojem bismo mogli intenzivirati domaću proizvodnju?
- Točno je da hrvatska poljoprivreda u europskim okvirima, ovisno o proizvodima, sudjeluje od 0,5 do jedan posto, uz iznimku duhana koji ima udio od oko pet posto. U pravu ste, Hrvatska ima vrlo povoljne zemljopisno-klimatske uvjete za proizvodnju voća i povrća. Zašto su ti sektori bili zanemareni u prošlosti, to je pitanje za moje prethodnike. Prepoznajemo taj potencijal i stoga smo i kroz program ruralnog razvoja i kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu u fokus stavili proizvodnju voća i povrća.
Priče o navodnjavanju preživjele su nekoliko vlada i - ostale na obećanju. Danas se navodnjava svega oko 3 posto zemljišta?
- Točno je da je ishođenje dozvola trajalo godinama i usporavalo proces. Kroz međuresornu suradnju nastojimo pojednostaviti postupke i skratiti rokove. Možda vam je promaklo, lani smo u funkciju stavili dva nova sustava koji pokrivaju gotovo 8000 hektara te potpisali ugovore za još devet projekata u vrijednosti 360 milijuna kuna koji će u osam županija obuhvatiti više od 3600 hektara.
U novi zakon o zemljištu ugrađena je obveza lokalne samouprave da dio novca od zakupa investira u navodnjavanje, a u planu je projekt izgradnje sustava navodnjavanja na ukupnom državnom zemljištu.