Novosti Svijet

konačna presuda

Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora: kriv je za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja

konačna presuda

Radovan Karadžić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora, presudilo je u srijedu Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove.

Bivši lider bosanskih Srba kriv je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Žalbeno vijeće utvrdilo je da je prvostupanjsko vijeće pogrešno ocijenilo otežavajuće okolnosti prilikom izricanja visine kazne. Prvostupnjsko vijeće Karadžića je prije tri godine osudilo na 40 godina zatvora.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude, javlja Jutarnji.

Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH - Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnovu tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

Grabar-Kitarović: Presuda Karadžiću trajna opomena velikosrpskim ideolozima 

Presuda Radovanu Karadžiću ne može vratiti u život desetke tisuća žrtava i ublažiti bol njihovih obitelji, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti velikorpske politike, poručila je u srijedu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

"Današnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. velike Srbije", priopćila je hrvatska predsjednica. 

"Presuda ne može vratiti u život desetke tisuća žrtava i ublažiti bol njihovih obitelji i preživjelih, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike", zaključila je Grabar-Kitarović. 

ČITANJE PRESUDE

15:11 - Kako javlja BIRN BiH, u spomen sobi u Potočarima, prolomio se pljesak i uzvici "bravo" nakon presude.

15:02 - Nakon izricanja presude u sudnici se prolomio gromoglasni aplauz, ali poneki i zvižduk, javlja Detektor.ba.

14:50 - Karadžiću je odbijena žalba na dužinu kazne.  Vijeće smatra da je kazna od 40 godina za njega "neadekvatna".

Sudac kaže da su zločini koje je počinio "neviđenih razmjera i brutalnosti".

Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, utvrdilo je Žalebno vijeće te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora.

14:45 - U vezi jedne žalbene osnove postoje dva izdvojena mišljenja.

Nadalje sudac Joensen je potvrdio zaključak Prvostupanjskog vijeća koje je Karadžića oslobdilo optužbe za udruženi zločinački pothvat za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima na području Republike Srpske.

Dakle, Žalbeno vijeće je, kao i Prvostupanjsko, odbacilo navode tužiteljstva da je Karadžić kriv za genocid u sedam BiH općina tijekom 1992. godine. Od tog se zaključka izuzeo sudac de Prada Solaes.

Karadžić je dakle, oslobođen za genocid 1992. godine, ali ostatak njegove presude je potvrđen, javlja Detektor.ba.

14:35 - Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, rekao je sudac Joensen.

Vijeće je zaključilo da je Karadžić znao za ubojstva nakon pada Srebrenice, u srpnju 1995. godine. Drugostupanjsko vijeće je o žalbenim navodima Karadžića reklo da nisu ni "razumni ni vjerojatni" te je odbacilo sve njegove navode koji se tiču trenutka u kojem saznao za ubojstva u Srebrenici i nakon Srebrenice.

14:30 - Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezoniranju prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka, žena, djece i staraca s područja Srebrenice, javlja Detektor.ba.

Sudac Joensen je naveo da je Prvostupanjsko vijeće dokazalo da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali tijekom genocida u Srebrenici.

14:25 - Čita se dio presude koji se odnosi na genocid u Srebrenici.

Karadžić nije pokazao da je Prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7. Riječ je o ukazu koji je Karadžić potpisao i kojim je naredio da se stvore "nepodnošljivi uvjeti bez nade za dalji opstanak", piše Detektor.ba. Kako objašnjava isti portal, Direktiva 7 je osnovni dokument koji se tiče zaključaka o Udruženom zločinačkom pothvatu za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetima Mladić, Tolimir i tako dalje.

14:20 - Žalbeno vijeće je odlučilo da Karadžić i njegova obrana nisu dokazali da on nije imao namjere sudjelovati u zločinima koji su se dogodili u Sarajevu.

Žalbeno vijeće je zaključilo da je Karadžić imao namjeru sudjelovati u udruženom zločinačkom pothvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudac Joensen, a piše Detektor.ba.

14:10 - Žalbeno vijeće ocijenilo je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje.

Žalbeno vijeće je zaključilo da mu je prekršeno pravo na obranu zato što nije bio prisutan tijekom posjeta na mjesta zločina. U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da Karadžiću nije prekršeno pravo na obranu, čime je ta točka žalbe odbačena, javlja novinar BIRN-a BiH.

Kad su pitanju žalbe koje se tiču progona, Joensen tvrdi da obrana nije pokazala pogrešku u zaključivanju Prvostupanjskog vijeća. 

14:00 - Počelo je izricanje presude! Presudu čita sudac Vagn Prusse Joensen, uz njega su još i članovi sudačkog vijeća William Hussein Sekule, Jose Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Kako javlja Detektor.ba, Karadžić je obučen u crno odijelo s bijelom košuljom. Svima je poželio dobar dan.

13:55 - Za pet minuta počinje izricanje presude Radovanu Karadžiću, u međuvremenu je uklonjen transparent koji je usporedio Karadžića s Hitlerom

13:42 - Sir Geoffrey Nice, britanski odvjetnik i bivši tužitelj na Haaškom sudu, rekao je Balkan Insight da očekuje doživotnu kaznu za Karadžića, prenosi Jutarnji.

U Memorijalnom centru u Potočarima se pak na prijenosu iznošenja presude okupilo više majki i obitelji žrtava Srebrenice.

13:35 - Nepoznati muškarac danas je zgradu Tribunala u Haagu došao s velikom zastavom Srbije, a nakon negodovanja okupljenih je mjesto događaja napustio uz poruku da će se vratiti, piše N1

Muškarac je nosio i transparent na kojem je pisalo da je Mehanizam politički sud. No, nakon verbalnog sukoba s okupljenim građanima počeo je bježati, a skupina ljudi krenula je prema njemu.

13:25 - Jedna od žena kojoj su u ratu ubijeni sin i majka, Bida Osmanović, rekla je za BIRN BiH da očekuje pravdu:

  - Očekujemo samo pravdu, ako je ikad ima i ako će ikada doći.

13:00 - Američki odvjetnik Peter Robinson rekao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da Karadžić “mirno dočekuje presudu”.

- On je potpuno miran. Nada se najboljem, a spreman je za najgore - rekao je Robinson.

12:56 - Uoči početka izricanja presude čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kazne sudove (MICT) izbio je u srijedu manji incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo "Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust".

Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis.

Natpis su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH, a njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.

"To su povijesne činjenice", kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje kako neće moći ući u sudnicu ukoliko ne ukloni transparent.

On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.

U Den Haagu se očekuje početak izricanja konačne presude Radovanu Karadžiću. Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove izreći se pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se pred sjedištem MICT-a kako bi uoči izricanja presude još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu.

NAJAVA

Uoči izricanja konačne presude za ratne zločine lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, društvene emocije na ovdašnjim prostorima čvrsto su definirane rovovima, logorskim žicama, zgarištima i masovnim grobnicama koje je proizvela njegova politika međuetničke mržnje, isključivosti i smrti.

Dok se majke Srebrenice uoči puta u Haag nadaju da će najveći zlotvor njihovih života umrijeti u zatvoru, velik dio bosanskih Srba još ga smatra neprijepornim junakom koji je samo spašavao svoj narod. Njegovo ime skandiraju na nogometnim utakmicama, po njemu Milorad Dodik krsti studentske domove, a njegova kći ponosna je zastupnica u parlamentu Republike Srpske. Nakon što je prvostupanjskom presudom dobio 40 godina zatvora, danas, točno u 14 sati, peteročlano sudsko vijeće u Nizozemskoj objavit će konačnu, pravomoćnu, presudu psihijatru i pjesniku, koji je svoju osobnu patologiju uspješno kamuflirao u kolektivno krvološtvo i teror prema svima koji nisu bili Srbi.

Vijeće koje će presuditi Karadžiću čine predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen iz Danske te suci William Hussein Sekule iz Tanzanije, José Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Santana iz Urugvaja te Ivo Nelson Rosa iz Portugala. Kako je svojedobno uvažen zahtjev Karadžićeve obrane za izuzećem zbog navodne pristranosti, sudac Theodore Meron morao se isključiti iz ovoga žalbenog postupka.

Baš ova odluka Haaga inspirirala je nedavno bivšega njemačkoga suca u Tribunalu Christopha Flüggea na otvorene bojazni da bi Karadžiću, kao i Ratku Mladiću, u žalbenoj instanciji Međunarodni rezidualni mehanizam mogao umanjiti kazne, pa čak ih i osloboditi. U haaškim kuloarima otvoreno se govorilo kako Putinova Rusija vrši snažan pritisak i na suce i na sustav UN-a radi njihova oslobađanja, no objektivno je teško povjerovati u tako neslavan finale institucije koja bi time sav svoj rad pretvorila u puku farsu. U previše ružičasti ishod presude ne vjeruju ni srbijanski mediji, što se može iščitati iz brojnih tekstova koji ovih dana unaprijed prozivaju Haag za nevjerodostojnost i ovisnost o političkim odlukama.

Objektivno, samo su tri moguća scenarija pravorijeka Karadžiću. Prvi je da u velikom dijelu bude potvrđena prvostupanjska presuda od 40 godina za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući genocid. Druga mogućnost je da se prvostupanjska presuda preinači i Karadžiću bude smanjena kazna, a treća je da bude osuđen na doživotni zatvor.

Zadnja verzija pravorijeka bi svakako najviše zadovoljila brojne izravne i neizravne žrtve Karadžićeve mašinerije smrti, jer za njih je ova presuda ključni dio dugogodišnje bitke za istinu. Ako prizivno vijeće prihvati žalbu tužiteljstva na prvostupanjsku odluku kojom je odbačena optužba za genocid u svim drugim općinama, osim Srebrenice, Karadžić bi naposljetku mogao dobiti doživotni zatvor.

Osim duljine kazne, nimalo nisu nevažni ni detalji iz obrazloženja ove presude, pogotovo u dijelu koji se referira na Karadžićevu povezanost sa Slobodanom Miloševićem. Prizivno vijeće će se morati ponovno očitovati o optužbama tužiteljstva o koordiniranom djelovanju Karadžića i tadašnjih vlasti u Srbiji. Nije tajna kako je službeni Beograd nakon Miloševića uložio velike političke, diplomatske i pravne napore kako bi zaštitio dokaze koji upućuju na direktnu umiješanost Srbije u genocidni proces u BiH. Nisu nezanemarivi ni odštetni potencijali: u prvostupanjskoj presudi Karadžiću navedeno je kako su srpske vlasti masovno oduzimale imovinu žrtava prije ili poslije protjerivanja te kako su uništavani kulturni spomenici i sakralni objekti značajni za Bošnjake i Hrvate. Procjena Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti iz Sarajeva je da ukupna materijalna šteta nastala tijekom rata u BiH premašuje iznos od 200 milijardi eura.

Radovan Karadžić, kao utemeljitelj države bosanskih Srba, godinama je bio i najvažniji Miloševićev suradnik, sve dok pod pritiskom međunarodne zajednice 1995. nije bio primoran povući se s dužnosti. Iako je haaško tužiteljstvo protiv njega među prvima podignulo optužnicu, ostao je na slobodi sve do 2008. godine te godinama živio u Beogradu, prerušen u figuru tobožnjega nadriliječnika Dragana Dabića. U haaškom procesu protiv Karadžića svjedočilo je gotovo šest stotina ljudi.

Naslovnica Svijet