Novosti Svijet

De-muu-kracija

Što je krava bez rogova: švicarski farmer izborio se za referendum o kravljim rogovima i postao medijska zvijezda; 'Da mi je žena znala u što će se ovo pretvoriti ne bi me podržala'

De-muu-kracija

Je li okrutno kravama uklanjati rogove donedavno nije bilo jedno od važnijih političkih pitanja u Švicarskoj.

Ali kada je stočar Armin Capaul, nadahnut razgovorima sa svojim kravama, uspio isposlovati nacionalni referendum o tom pitanju, nakon kampanje koju je započeo bez novca i političke podrške, postao je medijska zvijezda. 

On inzistira da ovo nije priča o njemu.

"Krave su važne, ne ja", kaže Capaul, farmer u svojim sedamdesetim godinama koji živi u selu Perrefitteu, u srcu planinskog masiva Jure. 

Svojim kravama zahvaljuje na ideji i upornosti koja će na koncu rezultirati nedjeljnim referendumom. 

"Uvijek u štali razgovaram sa svojim kravama. Pitale su me mogu li učiniti nešto za njih, mogu li im pomoći da zadrže rogove", rekao je. 

"Ovako ili onako, nešto se moralo učiniti. Pa ako udruge za zaštitu životinja nisu htjele ništa poduzeti, ja jesam".

Na referendumu u nedjelju traži se ustavni amandman kojim bi stočari dobivali poticaje da ne diraju kravlje rogove.
Referendum je dio slavnog švicarskog sustava izravne demokracije, ali je na mnogo načina drugačiji od inicijativa o kojima se zadnjih godina glasalo.  

Prijedlozi obično imaju podršku etabliranih političkih stranaka koje se koriste stranačkom infrastrukturom za prikupljanje 100 tisuća potpisa nužnih za raspisivanje referenduma. U kampanji se potom koriste lobističkim grupama.

Godine 2010. poslao je pismo ministarstvu poljoprivrede i zatražio da se kravlji rogovi uvrste u dio zakona o dobrobiti životinja. 
"Smijali su mi se", rekao je Capaul.

 

 

Potom je krenuo pisati zastupnicima u gornjem i donjem domu parlamenta, ali niti od toga nije bilo nikakve koristi. 
Kada ta strategija ne uspjela, pokrenuo je narodnu inicijativu i u propisanih 18 mjeseci prikupio 119.626 potpisa. Na koncu je dobio i podršku skupina za zaštitu životinja i okoliša.

"Da mi je žena znala u što će se ovo pretvoriti, ne bi me podržala", našalio se, misleći na svoju novostečenu popularnost. 
Osim pitanja okrutnosti prema životinjama, u javnosti se ovim povodom povela i debata o stočarstvu. Neki, naime, tvrde da je rezanje rogova ključno za ekonomski uspjeh jer uzgajivačima omogućava da na manjem prostoru drže više krava uz manje rizika od ozljeda.

Capaul i oni koji ga podržavaju smatraju da je očuvanje rogova ispravna stvar i za životinje i za državu, koja se slikama rogatih krava služi za promociju svega od čokolade do svoga planinskog krajobraza.

"Rogovi su dio krave. U njima je mnogo krvi, mnogo više nego u psećem repu, a njih se ne smije rezati", kaže Capaul. "U Švicarskoj još uvijek ima 10 posto krava s rogovima i njih želim spasiti". 

"Krava je u neku ruku nacionalna životinja. Njezine slike su posvuda", naglašava.

Švicarska vlada protivi se davanju poticaja stočarima za očuvanje rogova.

"Nema studije koja bi pokazala da se kravama ili kozama bez rogova nanosi trauma", priopćila je vlada koja smatra da stočarima mora ostati sloboda da životinjama režu rogove iz "poduzetničkih" razloga. 

Švicarska zajednica poljoprivrednika ostala je neutralna.

Ankete provedene prošli mjesec pokazale su da će na referendumu u nedjelju rezultat biti tijesan i nemoguće ga je predvidjeti. 
Za uspjeh Capaulove incijative potrebna je i većina na nacionalnoj razini i u više od pola od 26 švicarskih kantona. 
 

Naslovnica Svijet