Novosti Svijet

RAMALLAH SLAVI, JERUZALEM BJESNI

Palestinu priznaju i Francuzi, a Hrvatska čeka ‘smjernice’

RAMALLAH SLAVI, JERUZALEM BJESNI

Slavlje uz francuske i palestinske zastave nakon rezolucije parlamenta u Parizu

Palestina među europskim državama bilježi sve masovnija priznanja, službena i neslužbena. U utorak je rezoluciju kojom poziva vladu da prizna Palestinu velikom većinom glasova usvojio francuski parlament, a prethodno su isto učinili i parlamenti Velike Britanije, Irske i Španjolske.

Premda vlade ovih zemalja nisu obavezne slijediti njihove odluke, sam čin implicira snažnu simboliku i nezaustavljiv trend, naročito važan u francuskome slučaju.

Nemoć mirotvorstva

Izraelsko veleposlanstvo u Parizu na rezoluciju je propmtno reagiralo prosvjednom notom, dočim je palestinska vlast izjavom u Ramallahu izrazila duboku zahvalnost francuskom narodu.

Premda i sama načelno sklona Palestincima, francuska konzervativna oporba strahuje kako bi inicijativa reflekse izralesko-palestinskog sukoba mogla prenijeti i u njihovo dvorište, budući da u Francuskoj živi najveća židovska i muslimanska zajednica u čitavoj Europi.

Prva zemlja EU-a koja je nedavno službeno priznala Palestinu bila je Švedska, a ovih dana je vrlo odrješito isto najavila i Danska. Bugarska, Rumunjska, Poljska, Češka i Mađarska učinile su to još prije službenoga ulaska u veliku europsku obitelj. Što naviješta sve snažniji propalestinski europski trend, naročito u svjetlu skoroga glasovanja o priznavanju Palestine i u Europskome parlamentu?

Je li on odraz geopolitičkog raslojavanja između dijela EU-a i SAD-a, probuđene pravdoljubivosti ili tek dokaz nemoći globalnoga mirotvorstva, u trenutku kad mirovni pregovori između Izraela i Palestine čvrsto stoje na mjestu, kad izraelska država nastavlja s gradnjom na okupiranim područjima, dok predsjednik Autonomne palestinske oblasti Mahmud Abas sve manje kontrolira svoje područje i dok ekstremistički Hamas u Gazi postaje sve suvereniji?

Ima li smisla nadati se kako će novi europski val priznavanja Palestine pomaknuti mirovni proces s mrtve točke, kad i iz vlastitoga iskustva znamo kako su svojedobna međunarodna priznanja Hrvatske 1991. tek dodatno razbuktala započeti rat?

Arapima u Palestini je, uostalom, međunarodna zajednica još davne 1947. bila ponudila državu. PLO na čelu s Jaserom Arafatom proglasio je istu još 1988. i do danas je uknjižila međunarodno priznanje više od 135 zemalja (uključujući i u međuvremenu nestalu SFRJ). Posljedice svih tih formalnih diplomatskih odluka realno i međunarodnopravno, međutim, iznimno su sporne: Palestinci imaju sve manje teritorija i puki promatrački status u Ujedinjenim narodima.

Njemačka protiv

Ne treba niti napominjati kako se SAD i Njemačka protive aktualnome bezuvjetnom priznavanju Palestine i da nužnošću za takav korak smatraju ostvarenje napretka u mirovnim pregovorima između Izraela i Autonomnih oblasti. Najavljujući koncem listopada skoro hrvatsko priznanje Palestine, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odmah je izazvala reakciju glavne oporbene stranke, HDZ-a.

Braneći međunarodni položaj Hrvatske kao neupitne američke pudlice, Gordan Jandroković je odmah upozorio na ishitrenost takvog eventualnog poteza koji našoj zemlji, po njihovu mišljenju, neće donijeti ništa dobro.

O konkretnim hrvatskim koracima u pravcu palestinskoga priznanja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova sada mudro šute, pa tako ostaje nejasno hoće li ono uslijediti kao neobvezujuća parlamentarna rezolucija ili u nešto službenijoj formi. Sva je prilika da se za konačnu odluku čeka sredina prosinca i eventualna rezolucija Europskog parlamenta na ovu temu kao definitivni orijentir.

davor krile
foto: afp

Od Švedske do Bugarske

- Švedska je prva zemlja EU-a koja je službeno priznala Palestinu

- vrlo odrješito to je isto ovi dana najavila i Danska

- Bugarska, Rumunjska, Poljska, Češka i Mađarska učinile su to još prije ulaska u EU

Naslovnica Svijet
Page 2 of 2First1[2]NextLast