Novosti Hrvatska

STRUČNJAK ZA MIROVINSKI SUSTAV VLADO PULJIZ UPOZORAVA:

Novi udar - u mirovinu će uskoro generacija iz 50-ih

STRUČNJAK ZA MIROVINSKI SUSTAV VLADO PULJIZ UPOZORAVA:

Puljiz upozorava kako će mirovinski sustav biti opet pod udarom kada u mirovinu krenu zaposleni rođeni 50-ih godina prošlog stoljeća, a njih je puno jer je riječ o vremenu baby booma

Puljiz upozorava kako će mirovinski sustav biti opet pod udarom kada u mirovinu krenu zaposleni rođeni 50-ih godina prošlog stoljeća, a njih je puno jer je riječ o vremenu baby booma

Sve je više umirovljenika, a sve manje zaposlenih. Onih prvih
krajem lipnja bilo je milijun i 160 tisuća
                                                  Ivana Marinić Kragić / CROPIX
Hrvatska ima razmjerno dvostruko više umirovljenika u invalidskoj mirovini nego tridesetak najrazvijenijih država svijeta, otkriva za ‘‘Slobodnu’’ stručnjak za mirovinski sustav s Pravnog fakulteta u Zagrebu Vlado Puljiz.

Gotovo svaki treći hrvatski umirovljenik u invalidskoj je, a svaki drugi u nekoj vrsti prijevremene mirovine, dodaje Puljiz.

Ostavi se posla

- Nepovoljan odnos starosnih i prijevremenih mirovina odraz je više čimbenika, kao što su politika prijevremenog umirovljenja radnika radi veće profitabilnosti poduzeća što je provodila i Europska unija devedesetih, ratno naslijeđe i naš mentalitet koji traga za lakom rentom. Ovome valja dodati i korupciju u sustavu.

Za usporedbu, imamo zanimljiv podatak iz Italije da je u južnom dijelu te države daleko više invalidskih mirovina nego na njezinu sjeveru - navodi naš sugovornik, koji nije suglasan s ocjenom iz najnovijeg izvješća Svjetske banke o Hrvatskoj da je najveći problem našeg mirovinskog sustava odnos starosnih i prijevremenih mirovina.

Taj odnos, dodaje, svakako je značajan problem, no glavni uzrok neravnoteže u mirovinskom sustavu, drži Puljiz, leži u nedostatnoj zaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s kraja lipnja ove godine, mirovinu prima milijun i 160 tisuća ljudi, a odnos broja umirovljenika i zaposlenih je 1:1,38.

Mirovinu prima nešto manje od 592 tisuće koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, dok je približno 480 tisuća u invalidskoj i obiteljskoj mirovini. Potonjoj brojci valja dodati 10.863 umirovljenika koji su to postali prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnika vojske i policije, od kojih je 8363 ostvarilo invalidsku mirovinu. Zatim, tu je 64.494 umirovljenih hrvatskih branitelja, od kojih je svega 257 slučajeva pune starosne mirovine.

Konačno, svih 6174 umirovljenika negdašnjeg Hrvatskog vijeća obrane koji su na državnom proračunu RH je ili u invalidskoj ili u obiteljskoj mirovini.

- Invalidske mirovine, ne računajući vojni dio, najčešće se ostvaruju zbog posljedica teškog fizičkog rada, ozljeda i nesreća na radu - kaže član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Željko Šemper dodajući kako u invalidske više ne idu samo stariji, nego i mlađi radnici. Javljaju se, kaže, i nove bolesti u pojedinim profesijama.

- Poduzeća su ta koja potiču prijevremeno umirovljenje, kroz otpremnine i na druge načine, a ne država. Ona može stimulirati čekanje starosne mirovine, no svaki je radnik u posebnoj situaciji kada se suoči s prijedlogom poslodavca da ode na ovaj ili onaj način iz tvrtke. Većina bira otpremninu, odlazak na burzu ili u prijevremenu mirovinu, a sve to slabi mirovinski sustav - ističe Željko Šemper.

Može se kazati, nastavlja Šemper, kako je odlazak u invalidsku mirovinu država znatno pooštrila i s te strane u budućnosti ne treba očekivati udare na sustav. S druge strane, Vlado Puljiz upozorava kako bi novi udar na sustav mogao predstavljati skori odlazak u mirovinu zaposlenih koji su rođeni pedesetih godina prošlog stoljeća kada je, podsjeća, bio baby boom u bivšoj državi.

Hrpa zahtjeva branitelja

Da bi hrvatski branitelj prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja ostvario pravo na invalidsku mirovinu, više ne treba ispunjavati posebne uvjete niti je obvezan podnositi hrpu dokumentacije. Zbog postojanja opće ili profesionalne nesposobnosti za rad, od 2005. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja, pravo na invalidsku mirovinu više nije uvjetovano i postojanjem statusa ratnog vojnog invalida, kao što je to bilo propisano prijašnjim zakonima.

Od branitelja se traži da priloži dokumentaciju o vojnom ili policijskom činu, ratnom putu, pripadnosti postrojbi, statusu dragovoljca, ako ga posjeduje, te potvrdu o invalidnosti koju donosi vještak područnog ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Posljednjih mjeseci, kako neslužbeno doznajemo, HZMO je upravo zatrpan takvim zahtjevima, naročito zahtjevima onih koji invalidsku mirovinu zahtijevaju na osnovi PTSP-a, trajnog poremećaja ličnosti, pa i depresije.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last