Novosti Hrvatska

teško skuplja potpise

Uspon i pad Ivana Pernara: kad se analizira što je u zadnje vrijeme pisao i govorio, jasni su i uzroci njegove političke propasti

teško skuplja potpise

Bivši živozidaš Ivan Pernar najavio je da će u utorak u 21:45 sati Državnom izbornom povjerenstvu predati svoju kandidaturu za predsjednika Republike. Uvjeren je da će do tada prikupiti i više od potrebnih deset tisuća potpisa birača.  

Iako ga na društvenim mrežama prati skoro 300.000 korisnika, Pernar potrebne glasove prikuplja teškom mukom. Daleko teže i sporije nego što je očekivao jer se njegova sljedba većim dijelom okrenula Mislavu Kolakušiću.

I Ivan Vilibor Sinčić i Živi zid, stranka koja je svojedobno postala popularna velikim dijelom zahvaljujući Pernaru, podržali su za predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića. Premda mu je stranka spektakularno propala, Sinčić se prikačio na izdašnu briselsku plaću i u Europarlamentu sprijateljio s Kolakušićem.  

Kad je počeo prikupljati potpise Pernar je priznao da je ušao u ‘panic mode’ jer je dnevno skupljao samo 850 potpisa. Svjestan je da to nije dovoljno, budući je uz ime potpisnika često poneka brojka OIB-a pogrešno upisana, pa je potrebno imati najmanje dvije, tri tisuće potpisa u rezervi.

I u ponedjeljak dok je u Zagrebu kiša stalno lijevala, obilazio je štandove i agitirao. Žalio se i da prikupljanje teže ide jer nema stranačku mašineriju, no nije ju imao ni Nedjeljko Babić, predsjednik marginalne Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca za kojeg nitko nikad izvan Hrvatskog zagorja nije ni čuo, pa je još prije tri dana uspio skupiti i predati 14.000 potpisa. I odavno otpisani Anto Đapić pojavio se danas u DIP-u sa 13.000 potpisa. 

Ne tako davno ankete su Pernarovoj nekadašnjoj stranci Živom zidu predviđale 20 mandata u Saboru, a sad je, evo, problem prikupiti i 10.000 valjanih potpisa. Prema zadnjem istraživanju Nove tv, Živi zid ne prelazi izborni prag, ima potporu manju od četiri posto, a Pernarova stranka stoji još i gore, osvaja samo 2,3 posto.

Kad se malo analizira što je Pernar u zadnje vrijeme pisao i govorio, jasni su i uzroci njegove političke propasti.  

Od borca za deložirane, protiv lopovluka, strane bankarske okupacije zemlje i korumpiranih političara, Pernaru je danas u fokusu gorljiva borba protiv cijepljenja djece. Ne dopušta cijepljenje vlastitog sina, o čemu govori u svakoj prigodi, a među prioritetima mu je i prosvjed protiv uvođenja 5G mreže koji uskoro organizira u Osijeku. 

Kad se priključio antivakcinalističkom pokretu na Facebooku je napisao: “Jedno pitanje, a vi se zapitajte, kada su nas cijepili kao djecu na nadlaktici nam je ostao veliki ožiljak, zašto? Kako je mali ubod iglom mogao to stvoriti? Odgovor je nikako, u cjepivo su stavili nešto da nas trajno obilježi, žigoše k'o stoku. Dakle, kakav otrov su stavili da to napravi i na kraju krajeva, zašto mnoga djeca razviju autizam nakon cijepljenja?”

Netko mu je tada odgovorio da nakon primljene injekcije cjepiva “tijelo reagira na oslabljene patogene u cjepivu, koža počinje bubriti, postane upaljena i formira se čir tijekom procesa koji se na kraju zaliječi i postaje ožiljak”.

U Saboru lamentira o kravama koje uništavaju planetu i pridonose globalnom zatopljenju jer „emitiraju veću količinu plina s učinkom staklenika od one koja se emitira upotrebom fosilnih goriva“. Nije to netočno, ali biračima u Hrvatskoj potpuno je nebitno. Govedarstvo u Hrvatskoj potpuno je uništeno, a broj proizvođača mlijeka pao je sa 64.000 na 4600. 

Osim krava zanimaju ga i kitovi pa je tako djecu pred Saborom zapitao: "Kako je nastao kit?" A onda ih i poučio: "Vas uče da je neka krava ušla u vodu i dobila neki sonar. Gdje su ti fosili, trebalo bi ih mnogo biti, ali njih naravno nema". 

A upravo jedan od najpoznatijih fosilnih ostataka kita, zvanog zagrebački kit (Mesocetus agrami) nalazi se doslovno tri minute hoda od Sabora, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Osim što mu činjenice nisu puno važne, voli popularizirati i teorije zavjere. Uz to što se bavi kravama i kitovima na svojim stranicama tako propagira teorije zavjere umirovljenog admirala Davora Domazeta Loše i poručuje: „Otvori oči moj narode!“. 

Uspon i pad

Uspon Ivana Pernara i Živog zida počeo je 2011. godine kada je Ivo Sanader otišao iz HDZ-a i kormilo prepustio Jadranki Kosor. Tada su u Zagrebu izbili prosvjedi u kojima je Pernar izronio u prvi plan.

Njegova spremnost da se baci pod noge interventne policije, koja ga u medijski ekscesnom trenutku unosi u maricu, brzo ga je lansirala u političko središte zbivanja. Mediji su ga počeli pitati za mišljenje, a on je odgovarao da Jadranka Kosor mora dati ostavku i da njegova ekipa ima političku strategiju za spas zemlje. Jednostavnim jezikom govorio je o siromaštvu, pljački, birokraciji…

I on i Živi zid rasli su na krilima sve jačeg nepovjerenja birača u institucije i politički sustav i vrlo brzo su izborili mandate u parlamentu. U sabornici su ulazili u žestoke konflikte, pogotovo s HDZ-ovcima, bilo je tu i neprobavljivih lupetanja, ali potpora birača je rasla.

Rasle su i unutarstranačke trzavice, a kao što je poznato, zbog jedne bogate briselske plaće sve je puklo kao gnojni čir. Stranka se raspala u dva dana potpuno omogućujući biračima da gledaju uživo njihov zadnji reality show. Nikad se u tolikoj mjeri, praktički 24 sata on-line, nije nudila kompletna stranačka utroba na pladnju kao što je to bio slučaj sa raspadom Živog zida.

Iako se Pernar odmaknuo od bračnog para Sinčić i osnovao svoju stranku, dijeli zajedničku sudbinu. Više ni on, kao ni oni ne mogu javnost uvjeriti u ispravnost vlastite političke priče.

Naslovnica Hrvatska