Novosti Hrvatska

GARI CAPPELLI

'Unatoč pričama o recesiji, velike hotelske kompanije najavljuju nove investicije': ministar turizma za 'Slobodnu Dalmaciju' progovorio o ovogodišnjoj sezoni, privatnim iznajmljivačima, nedostaku radne snage...

GARI CAPPELLI

Iako se nakon srpnja o sezoni govorilo i u pomalo dramatičnim tonovima, na "srpanjskoj rupi" pokušala je poentirati i oporba, naposljetku se opet govori o – rušenju rekorda. Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je prošlog vikenda premašena brojka od 100 milijuna ostvarenih noćenja, tjedan dana ranije nego prošle godine.

Zato smo upravo tom temom otvorili intervju s ministrom turizma Garijem Cappelijem za Slobodnu Dalmaciju...

– Ja sam oporbi nekidan u Saboru rekao što sam imao reći o toj temi. Nisam od početka previše odgovarao jer sam znao što će se događati. Mi srpanjsku rupu imamo otkako imamo i turizam, jer je to jednostavno prijelom cijena na prijelazu između kraja lipnja i početka srpnja. To se događa i na drugim tržištima. Mogu vam, recimo, reći podatke za Italiju. Oni su za jednu Sardiniju imali pet posto pada posjećenosti i financijski pad od 10 posto. Veneto je imao pad od pet posto u istom terminu. Mi smo imali lagani pad na početku tog perioda, oko jedan posto, da bismo zadnjeg tjedna srpnja imali lagani rast. Dakle, vidjeli ste da ja izbjegavam licitiranje fizičkim pokazateljima.

Mislim da jedino analiza cijele turističke godine u tri paketa ima logike. Prvi se odnosi na prvih šest mjeseci, srpanj i kolovoz su drugi paket, i sad je ova posezona treći. To je jedini logični analitički pristup, jer nas uspoređivanje svake subote ili tri gosta više ili manje u odnosu na isti dan prošle godine ne vodi nikamo. A i praznici drukčije padaju, dakle, ima puno razloga da nije logično gledati uspješnost po danu... Dakle, u prvih šest mjeseci imali smo šest posto turista više, u prva tri mjeseca imali smo 5,4 posto više ostvarenih prihoda, sedmi i osmi u paketu donose četiri posto više dolazaka turista, a u dosadašnjem dijelu fiskalizirano je oko 1,6 milijardi kuna više nego lani.

Kakve pokazatelje treba izvući iz toga u smislu planiranja idućih sezona? Kad, recimo, imamo nogometni Mundijal u kalendaru, stvari se mogu predvidjeti, no čini se da su kretanja na tržištu sve nepredvidljivija.
– Sljedeće godine, primjerice, imamo Europsko prvenstvo, i to u 12 zemalja, tako da se svašta može dogoditi. Sigurno je da će neki ljudi koristiti godišnji odmor da bi pogledali dvije utakmice u Rimu. I sigurno je da će i naši ljudi isto tako više putovati izvan Hrvatske, upravo zbog Europskog prvenstva.

U svakom slučaju, očekujem stabilizaciju tržišta i identičan rezultat od ove godine. A do kraja ove godine očekujem rast od dva do tri posto, kako fizičkih tako i financijskih pokazatelja. Sljedeće godine ne očekujem fizički rast, nego lagani financijski rast zbog rekategorizacije privatnog smještaja te podizanja hotela na razinu četiri i pet zvjezdica, uz automatsko podizanje cijena koje prate kvalitetu usluge. Samo ove godine imamo 46 novokategoriziranih hotela, od kojih je 30 novih i većina je s četiri ili pet zvjezdica.

Očito je da još imamo puno prostora za širenje hotelskog smještaja. Ima li nekih naznaka novih ulaganja, možete li nam otkriti?
– Pa gledajte, mi smo već ove godine imali investicija na razini oko milijardu i 50 milijuna eura, što je povećanje od 55 posto u odnosu na 2016. Iduće godine, po svim anketama i podacima, idemo na milijardu i 200 milijuna eura investicija. Velike hotelske kompanije najavljuju nove investicije, nedavno sam na Hvaru otvorio i prvi hotel na tom otoku s pet zvjezdica... Sve je to jedan zamah koji daje do znanja da nema zaustavljanja zbog spominjane recesije. Jer, u tom bi slučaju prvi reagirali investitori. Praćenjem investicija, može se reći i da će turistički promet biti barem na razini iz ove godine.

S druge strane, podaci kažu da smo u zadnje tri godine dobili 127 tisuća novih kreveta u obiteljskom smještaju. Dokle ta brojka realno može rasti, a očito je da njezin rast ne pridonosi produljenju sezone?
– Ta brojka odnosi se na 60 do 90 dana korištenja i naravno da je ove godine ponuda bila veća od potražnje. Kad me to pitaju, uvijek imam isti odgovor – da će samo tržište to regulirati. I to se već događa! Tržište je već ove godine dalo do znanja onima koji nisu ulagali i nisu podizali kvalitetu – ili su imali nešto sitno u kolovozu ili su čak bili potpuno prazni. Svi koji su ulagali, podizali kvalitetu ili su radili na dodatnoj ponudi nisu imali nikakvih problema; od apartmana i kampova do hotela. Od hotelijera ćete to vrlo jasno čuti: tamo gdje su i jednu kunu ulagali, rezultat je identičan kao lani ili je promet povećan za 4-5 posto. Fizički pokazatelji ove godine čak nisu ni bili toliko važni, ali su uspjeli korigirati, čak i podići cijene, tako da će im financijski rezultati biti bolji.

Što se tiče privatnog smještaja, tu imamo više od 50 posto kapaciteta s tri zvjezdice, što ne zadovoljava turističku potražnju, jer suvremeni turist traži najbolji omjer cijene i kvalitete. Ako s tri zvjezdice tražite bolju cijenu, to već pomalo odbija goste i to su neki ove godine osjetili.

A samo nekih 14 posto ukupnog smještaja otpada na hotelski udio?
– Čak i manje! Povećanjem brojeva u privatnom smještaju, taj omjer raste u korist privatnog smještaja, i sad smo na nekih 11 posto hotelskog udjela. Nažalost, u vrijeme dok smo dobili 127 tisuća privatnih kreveta, dobili smo nekih 5000 hotelskih. I zato je, zbog tog nerazmjera, neusporedivo stavljati nas u relacije s Turskom ili Grčkom. Tamo za 100 eura dobijete polupansion u jednom hotelu od pet zvjezdica i gotovo besplatnu avionsku kartu.

U javnosti se često, nerijetko površno, pokreću rasprave o profiliranju turističkog imidža Hrvatske. Jesmo li mi destinacija obiteljskog, elitnog ili turizma zabave? Treba li težiti unificiranosti ili različitosti?
– Uvijek govorim da smo mi raznovrsna destinacija, nikad nećemo biti destinacija ni izričito elitnog, a ni obiteljskog turizma, iako je takvih 70 posto kapaciteta. Imate sjajnih elitnih vila na kontinentu Istre ili kod Imotskog koje su popunjene po dvije godine unaprijed, po 160 dana u godini. Dakle, imamo sjajne vrste smještaja, ali Hrvatska je raznolika, jedinstvena po prirodnim resursima. U zimskim mjesecima možete se kupati u wellness objektima Opatije, a onda se skijati na Platku.

To nema ni Švicarska ili Austrija. U sat vremena, dakle, možete promijeniti klimatsku zonu. Sad samo moramo ići u zakonske okvire koje smo odobrili, a to je rekategorizacija, da nam privatni smještaj teži ka kategorizaciji od četiri ili pet zvjezdica... Treba pokušati i što više hotela izgraditi ili obnoviti na razinu od četiri i pet zvjezdica. Jer, imali smo popunjenost hotela iznad 95 posto, što govori da nam nedostaje hotelskih kapaciteta.

Trebaju li se privatni iznajmljivači, i tko među njima, bojati te rekategorizacije koju najavljujete?
– Ne trebaju se bojati. Oni koji ulažu, osjetili su to na džepu – imali su veću popunjenost početkom ljeta. Rekategorizacija je dodatna garancija da će biti bolje popunjeni i da će imati veći prosjek popunjenosti. Znam da je u nekim jezgrama povijesnih gradova to teško ili nemoguće popraviti, ali to ne znači da ne mogu obnoviti interijer i obogatiti ponudu. Ne znači da moraju nuditi po 20-30 godina star namještaj ili stare zahode, da ne mogu u ponudu ubaciti neke stvari kao što je besplatna ulaznica za muzej, neki izlet barkom, bocu vina ili maslinova ulja... Svake godine mora doći do nekog osjećaja da taj apartman nudi nešto dodatno jer je konkurencija takva da morate nešto novo ponuditi za istu cijenu.

Mislite li da smo u ljetnoj špici došli do nekog maksimuma kad je riječ o rastu brojki, ili mislite da s novim kapacitetima, otočnim aerodromima i ulaganjima tu možemo ići do novih brojki? Treba li to uopće biti cilj?
– Strategija razvoja turizma do 2020. kaže da smo negdje u limitima s 20 milijuna turista i oko 110 milijuna noćenja. Mi smo to dostigli prije 2020., a s druge strane studija kaže da možemo očekivati oko 14,5 milijardi eura prometa, dok smo lani ostvarili 12 milijardi. Ove godine očekujemo 3-4 posto više...

Dakle, ne stižemo do planiranih 14,5 milijardi eura prometa. Zašto?
– Jer se računalo da ćemo manje razvijati smještaj s nižim cijenama, i u privatnom smještaju i kad su u pitanju hoteli s tri zvjezdice, odnosno, da će se više ići na smještaj i hotele s četiri i pet zvjezdica, uz povećane cijene... Evo, sad u novootvorenom hotelu na Hvaru prosječna je cijena 500-600 eura dnevno, i to u rujnu. Tako je i u vilama s bazenima, nigdje ih nećete naći ispod 500 eura dnevno. Računalo se, dakle, na to da će se više toga napraviti u 6-7 godina, ali nismo uspjeli zbog disproporcije ulaganja.

U Opatiji ste nekidan komentirali i problem nedostatka radne snage u ugostiteljstvu i turizmu općenito. Je li država dosad napravila dovoljno u smislu poreznih rasterećenja, jesu li sad poslodavci na potezu – da povećaju plaće?
– Država je snizila PDV na 13 posto, koji kreće od 1. siječnja, a tu su i druga rasterećenja. Mene puno pitaju hoće li sada pojeftiniti turistički proizvod. Naravno da neće! Snižavanje PDV-a je model za akumulaciju dijela sredstava hotelijerima, kampovima i ugostiteljima – da mogu povećati plaće i ići u nove investicije, što su već i najavili. To je bila poenta poreznog rasterećenja, a ne da se smanjuju cijene u restoranima jer smo po cijenama, pogotovo imamo li na umu razinu ponude sličnih restorana u Francuskoj, Italiji i drugim usporedivim zemljama, ispod razine.

Čeka se nacionalni plan razvoja turizma

Puno će toga o našoj turističkoj budućnosti reći Nacionalni plan razvoja turizma, koji će se iduće godine usvojiti na Vladi i odnosit će se na razdoblje od sedam godina, što je i proračunsko razdoblje EU-a. Tako ćemo doći do parametara u kojem će smjeru Hrvatska ići dalje, gdje pucamo po šavovima, što je sa sigurnošću, zaštitom prirode... Imamo ogromnu disproporciju broja turista i broja stanovnika: na četiri milijuna stanovnika imamo 20 milijuna turista i toga moramo biti svjesni. Moramo jačati prije svega ponudu na kontinentu, "rasporediti" turiste, jer se drukčije nećemo moći razvijati.

 

Naslovnica Hrvatska