Novosti Hrvatska

ALARM ZA POTROŠAČE

Uskoro veliki porast cijena Hrvatima najdražeg mesa? Poskupjet će i salame, paštete, a sve iz jako ozbiljnog razloga; 'Ta bolest je jako otporna, virus preživljava i u zamrznutom mesu'

ALARM ZA POTROŠAČE

Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede upozorilo javnost kako su detaljno raspravljene mjere koje poduzimaju radi ranog otkrivanja i sprječavanja unosa virusa afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatsku.

U Hrvatskoj se, kažu nam u Ministarstvu, uzgojem svinja bavi čak 62.260 gospodarstava, koji u uzgoju imaju 1.119.650 svinja, a od toga je gotovo 105 tisuća krmača. ASK može ubiti i 100 posto životinja na nekoj farmi, a stručnjaci navode da je to jedan od najotpornijih virusa.

– Osim oralno nazalnih izlučevina i krvi, virus je prisutan i u mesu bolesnih životinja. Budući da je virus otporan na raspadanje, može preživjeti više od tri mjeseca u mesu i iznutricama. Virus ostaje zarazan gotovo godinu dana u suhom mesu i masti, te preživljava na neodređeno vrijeme u zamrznutom mesu. Zamrznuto meso zaražene divlje svinje može godinama osigurati preživljavanje virusa, i time predstavlja mogući izvor novih epidemija – navodi se, među ostalim, u priručniku Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Virus nije opasan za čovjeka.

ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem životinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od tri i 10 kilometara) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere, poput zabrane prometa od najmanje 45 dana. Zbog iznimne otpornosti virusa lešine je strogo zabranjeno zakapati, jedini način uništenja infekta je spaljivanje tijela usmrćene životinje.

Ako kuga dođe u Hrvatsku, razmjeri štete ne mogu se ni predvidjeti. Inače, najviše svinja uvozimo iz Nizozemske, Njemačke, Danske, Mađarske, Belgije, a najviše ih izvozimo u Mađarsku, Italiju, BiH. Gore u našoj galeriji pogledajte detaljne podatke o izvozu i uvozu mesa.

Već se sada rade procjene o utjecaju te bolesti na cijene tog mesa, koje je, uz piletinu, Hrvatima cjenovno najprihvatljivije, te se stoga i najčešće konzumira.

Cijene će, pišu strani mediji, najviše narasti u sljedećim mjesecima, a posebno u prosincu, kad je velika potražnja za šunkom i drugim prerađevinama od svinjskog mesa. Posljedično bi mogla porasti i cijena drugih proizvoda od svinjskog mesa: salame, paštete, konzervirano meso, deseci vrsta kobasica, svinjska mast, hrana za kućne ljubimce...

Bolest se pojavila u Srbiji, ali i u Mađarskoj. ASK se nezaustavljivo širi od 2014., a u zadnjih godinu dana se, osim na području Europske unije, proširio i na Aziju. Svjedočimo jednoj od najvećih svjetskih epidemija zaraznih bolesti životinja, navode u Ministarstvu poljoprivrede. Kina je, navode strani mediji, već izgubila trećinu populacije svinja.

– ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice (krvarenje do smrti), a smrtnost svinja može dosegnuti i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Uzročnik bolesti je DNK virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.

ASK je bolest koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javnozdravstvene posljedice, što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa – navode u Ministarstvu, te upozoravaju da je kuga prisutna u zemljama s kojima graničimo.

– U slučaju pojave ASK-a ugrožena je cjelokupna svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj pa je od općeg interesa da se pojava te bolesti spriječi, a u slučaju njezine pojave da se što ranije otkrije kako bi posljedice izbijanja bile svedene na najmanju moguću mjeru – upozoravaju u Ministarstvu, te navode da je zadnje izbijanje bolesti u Srbiji jasan primjer kako se rizik od izbijanja ASK-a ne može lokalizirati na neko ograničeno područje.

– Godine 2007. afrička svinjska kuga (ASK) pojavila se na Kavkazu i od tada se proširila na nekoliko zemalja istočne i sjeverne Europe. Epidemija velikih razmjera proširila se tisućama kilometara od svoje izvorne točke unosa u Gruziji te, osim endemičnog ukorjenjivanja kod domaćih svinja, bolest je naposljetku prešla na populacije divljih svinja. U razdoblju 2014.-2015. postalo je očito da se cirkulacija ovog virusa u prirodnim ekosustavima razvila u samoodrživ epidemiološki ciklus.

Do sada je bolest već postala endemična u populaciji divljih svinja u nekoliko zemalja i nastavlja širiti svoj raspon u Europi, što izaziva ozbiljnu zabrinutost. Kontrola ove silvatične epidemije ASK-a vrlo je zahtjevna zadaća za veterinarska tijela, s obzirom na složenost epidemiologije bolesti, nedostatka prethodnog iskustva, zemljopisnog opsega problema bez presedana, te njezine prekogranične prirode – navodi se u priručniku Stalne skupine stručnjaka za afričku svinjsku kugu u Europi, a koji prenosi Uprava za veterinarstvo i sgurnost hrane.

Evo što još kažu u našemu Ministarstvu:

– S obzirom da u Hrvatskoj predstoji vrijeme tradicionalne svinjokolje i prometovanja mesom svinja i živim svinjama, dodatno se povećava rizik. Stoga će se za sva gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima odrediti provedba mjere zabrane stavljanja u promet živih svinja na cjelokupnom teritoriju RH. Iznimno, klanje životinja na vlastitu gospodarstvu te premještanje živih svinja bit će dozvoljeno samo ako prije istih ovlaštena veterinarska organizacija provede klinički pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane – navode u Ministarstvu.

Evo što o izglednom povećanju cijena svinjetine kažu u Ministarstvu.

– Na domaćem tržištu uobičajeno je da tijekom ljetnih mjeseci cijena svinja rastu (žive svinje). I ove godine od travnja do kolovoza bilježimo rast cijena koje su u odnosu na 2018. godinu više, no uspoređujući ih s prijašnjim godinama, možemo zaključiti da su na višim granicama uobičajenih raspona cijena. Od 2013. godine naovamo cijene živih svinja najviše su bile u 2013. i u 2017. godini. Prosječna cijena živih svinja krajem kolovoza iznosila je 11,02 kn/kg, što je za 4,3 posto više nego lani i 6,3 posto niže nego u 2017. godini. Uobičajeno je da tijekom studenoga i prosinca bilježimo rast cijena svinja, no zbog stanja na svjetskom tržištu moguće je očekivati i tijekom rujna više cijene – navode u Ministarstvu, te se osvrću i na otkupne cijene.

– Što se tiče otkupnih cijena svinjskog mesa, u EU-u pratimo rast cijena i na rekordnim su cjenovnim razinama. Rast cijena svinjskih trupova E-klase pratimo od početka srpnja, a tijekom kolovoza cijene su dostigle rekordne razine i krajem kolovoza iznosila je u prosjeku 180,61 €/100 kg, što je u odnosu na prošlu godinu više za 18,88 posto.

Prateći trend cijena unatrag nekoliko godina, može se zaključiti da su najviše cijene svinjskog mesa bilježene u razdoblju od lipnja do rujna, a ove godine će uz uobičajeni sezonski rast cijena, rast cijena zasigurno biti potaknut i pojavom afričke svinjske kuge. Prosječna cijena svinjskih trupova E-klase u Hrvatskoj krajem kolovoza iznosila je 181,89 €/100 kg i viša je u odnosu na lanjske cijene za 15,69 posto i neznatno viša od EU prosjeka.

Trend cijena gotovo je identičan trendu prosječne EU cijene i moguće je očekivati tijekom rujna rast cijena u Hrvatskoj. Više cijene od 190 €/100 kg na EU tržištu bilježili smo u Bugarskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji, Portugalu, Sloveniji i na Cipru – odgovaraju nam u Ministarstvu, te navode kako sve farme koje ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima neće smjeti prodavati ni premještati svinje.

Čak je i Europska komisija odobrila Hrvatskoj financijska sredstva za selektirani odstrel ženskih grla divljih svinja, a Ministarstvo poljoprivrede uvodi novčane nagrade za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje.

Trenutačne cijene

Trenutačne cijene svinjetine i proizvoda od toga mesa:

- Svinjska mast 1 kg - između 10 i 15 kuna

- Svinjska slabina i leđa bez kosti - odrezak, 1 kg - između 40 i 50 kuna

- Mljevena svinjetina - 30 - 35 kuna za kilogram

- Svinjski but bez kosti - između 40 i 50 kuna za kilogram

- Svinjsko carsko meso - između 35 i 40 kuna za kilogram

- Svinjski vrat bez kosti - između 45 i 50 kuna za kilogram

- Svinjski vrat s kostima - između 30 i 35 kuna za kilogram

- Svježi svinjski file (lungić) - između 50 i 65 kuna

(Navedene cijene su iz jednog našeg trgovačkog centra)

Pet uputa Ministarstva poljoprivrede

1. Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije (svjedodžba o zdravstvenom stanju i dokumentacija o premještanju).

2. Zabranjeno je držanje svinja na neregistriranim gospodarstvima te držanje svinja na otvorenom bez odobrenja veterinarske inspekcije.

3. Najstrože je zabranjeno zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla! Uginule svinje i nusproizvodi životinjskog podrijetla zbrinjavaju se isključivo putem registriranih prijevoznika nusproizvoda u odobrenim objektima za zbrinjavanje nusproizvoda (kafilerija).

4. Ministarstvo poljoprivrede planira uvođenje novčane nagrade građanima za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje. U cilju olakšavanja dojave otvorit će se besplatna telefonska linija te mail adresa na koju će se zaprimati informacije, a izdat će se i uputa o biosigurnosti u slučaju nalaska lešine.

5. Građani se za sva pitanja mogu obratiti u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona 01/6443-540.

Više o svinjskoj kugi pročitajte OVDJE

Šutnja svinjogojaca

Zatražili smo komentar od nekoliko naših gospodarstava koja se bave uzgojem svinja, međutim naišli smo na šutnju.

Iz jedne od najvećih tvrtki koje se bave ratarstvom i svinjogojstvom obećali su nam odgovoriti na naše upite, ali od odgovora ništa...

Poruka ministrice

Izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković:

"Od presudne je važnosti pridržavanje svih mjera biosigurnosti u uzgojima svinja, tijekom lova, tijekom prijevoza svinja i dr.

Potrebno je pojačati kontrole osobnih pošiljaka na graničnim prijelazima kako se ilegalnim unosom mesa ne bi proširio virus. Jednako je važno da se svi slučajevi uginuća i bolesti svinja prijave odmah nadležnom veterinaru kako bi se provelo uzorkovanje i isključivanje bolesti, što je preduvjet za rano otkrivanje i poduzimanje hitnih preventivnih mjera.

Kako bismo zaštitili naše svinjogojstvo, potrebno je da se svi odgovorno ponašamo i slijedimo upute stručnih službi."

 

Naslovnica Hrvatska