Novosti Hrvatska

sve će to narod platiti

Srbi su očajni jer će Titove dugove vraćati još desetljećima, istražili smo zbog koga Hrvati trebaju očajavati; Poznati ekonomist tvrdi da je sve to jedna velika tragedija

sve će to narod platiti

Srbi su potpuno očajni.

Tridesetak godina nakon što je Jugoslavija propala, tamošnja središnja banka još uvijek plaća rate kredita koje su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća dizali Titovi premijeri Milka Planinc i Veselin Đuranović.

U lipnju je Srbija platila 22 milijuna eura. Ovih dana na naplatu stigla nova rata od 11,5 milijuna eura. Do konca tjedna Srbija će platiti dodatnih 69 milijuna eura.

Posljednja rata Srbiji dospijeva na naplatu 2041. godine. Za 22 godine. Šest desetljeća od kada je Jugoslavija te kredite Svjetske banke te Pariškog i Londonskog kluba podignula. Riječ je o novcu čiji je povrat definiran ugovorom o sukcesiji bivše SFRJ. Srbija još treba vratiti 1,7 milijarde eura. U zaostatku su jer je u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića trebalo financirati ratove, a ne vraćati kredite.

I ne, ne treba vas biti strah. Hrvatska je svoj dio Titovih dugova vratila 2008. Slovenija je to učinila još 1995. godine.

No, Hrvatska je u tridesetak godina svoje samostalnosti nagomilala vlastite dugove. Krediti, obveznice, kratkoročni vrijednosni papiri, trezorski zapisi. Nema alata za kojim hrvatske Vlade nisu posegnule.

Novac je trebao za izgradnju autocesta, jamstva za brodogradilišta, pokrivanje rupa u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Apetiti su bili veliki, a novaca malo. Kako hrvatska ekonomija to sama nije mogla isfinancirati, posegnulo se za zaduživanjem.

Među kojim, pokazuju službeni podaci Ministarstva financija, dominira ono dugoročno. Pa bi tako Hrvatska za deset i više godina trebala vratiti polovinu svojeg ukupnog javnog duga. Nešto više od trećine za 5 do 10 godina. A u roku kraćem od 5 godina njih samo 10 posto.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. Ljubo Jurčić smatra da je javni dug prirodna i zdrava pojava ako se njime potiče ulaganje u razvoj.

- U Hrvatskoj je javni dug nastao tako što je država pokrivala gubitke državnih i paradržavnih institucija, od brodogradilišta do subvencija. Država na žalost nije imala politiku kako da javni novac potroši za investicije za razvoj, umjesto za pokrivanja gubitaka iz prethodnih razdoblja – upozorava Jurčić. Ako se neka država danas zaduži za deset milijardi, a za pet ili deset godina proizvede 20 milijardi, onda je to, ističe Jurčić, pozitivno. I vidi se kroz rast BDP-a, koji je na koncu veći od investicije. To se, prema njegovim riječima, posebno vidi u doba krize.

- Japan ima udio duga u BDP-u od 256 posto zbog dvije velike krize, u kojima je država teret prenijela na sebe ulažući u razvoj kako bi sačuvali proizvodnju i radna mjesta. Hrvatska se pak zaduživala uz veliku kamatu i nije koristila vlastiti, nego tuđi novac, pa kamate odlaze vani. To je istočni grijeh i velika tragedija hrvatske politike. Uz to, refinanciranjem duga mi samo održavamo javni dug, još uvijek financiramo stare gubitke hrvatske, umjesto da ga koristimo za rast BDP-a – analizira Jurčić. Hrvatskoj, zaključuje on, treba plan za restrukturiranje javnog duga. Iz njega bi se vidjelo u kojim industrijama treba ulagati u obrazovanje, razvijati tehnologiju i graditi infrastrukturu, da bi to Hrvatskoj u narednim godinama donijelo razvoj i rast BDP-a, bolji standard i veće plaće.

Krediti za Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste u 2018. su iznosili pet milijardi eura. Uključivo sa višestrukom farbanjem tunela. Nedavno je Vlada odobrila da se nepovoljni kredit uzet 2014. od Deutsche Bank refinancira puno povoljnijim tzv.jumbo kreditom domaćih banaka. Sva dugovanja Hrvatska bi trebala podmiriti 2030.godine. Dakle, za 11 godina.

Najveći dio svojih dugova Hrvatska bi ipak, prema planu, trebala vratiti nešto ranije. Glavninu u idućih 5 godina, do 2025.

Ako, naravno, buduće Vlade ne primjene stari recept. Pa postojeći dug ne - refinanciraju. Na način da jedan kredit zatvore drugim.

I tako, praktički, vraćanje svog duga prolongiraju - unedogled.


 

Oni su nas najviše zadužili

Hrvatski dug nije stvoren preko noći. On je počeo rasti nakon 2000. Taj rast ubrzava nakon 2008., kada je Hrvatsku brutalno poharala gospodarska kriza. Zaduživanje svoju kulminaciju doživljava 2015. godine. Tada je javni dug dosegnuo 291,8 milijardi kuna, odnosno čak 86,7 posto BDP-a.

Hrvatsku je najviše zadužila Vlada SDP-ovog premijera Zorana Milanovića. Za 18.882 kunu po stanovniku. Iza nje je Vlada HDZ-ove premijerke Jadranke Kosor sa 17.012 kuna po stanovniku. Vlada Ive Sanadera zadužila se za 13.610 kuna po stanovniku. Na dnu ljestvice je SDP-ova koalicijska Vlada Ivice Račana. U njezinom mandatu Hrvatska se zadužila za 8541 kune po stanovniku. U mandatu premijera Andreja Plenkovića udio javnog duga u BDP-u je u padu, došavši ove godine na 71,6 posto. Ministar financija Zdravko Marić do 2021. godine taj udio planira smanjiti na - 65,4 posto.

A oni najviše duguju

Jamstva koja je Vlada dala Uljanik grupi iznosi 4,9 milijardi kuna. Na dug cestovnog sektora otpada 26,5 milijardi kuna. Dug HŽ infrastrukture iznosi 318 milijuna kuna, HBOR-a 15,1 milijun kuna, dug javno-privatnih partnerstva i koncesija iznosi 6,2 milijarde kuna, a Lučke uprave Zadar 798 milijuna kuna. Zaduženje lokalne države u 2018. je iznosilo 5,4 milijarde kuna.
 

 

Naslovnica Hrvatska