Novosti Hrvatska

timesova ljestvica

Objavljen popis najboljih svjetskih sveučilišta: Splićani opet najbolji u regiji, Zagreb čak 400 mjesta niže!; Evo kako je Sveučilište u Splitu 'pomelo' lokalnu konkurenciju

timesova ljestvica

Splitsko sveučilište najbolje je hrvatsko sveučilište prema jednoj od najuglednijih svjetskih ljestvica koje rangiraju visoka učilišta, onoj Times Higher Education (THE) - World University Rankings za 2020. godinu.

Splićani su na upravo objavljenoj Timesovoj ljestvici, koja je obuhvatila gotovo 1400 sveučilišta iz 92 zemlje (najviše dosad) još povećali prednost pred Zagrebom u odnosu na lani. Naime, iako je nominalno zadržalo lanjsku poziciju, to jest ostalo je u skupini sveučilišta od 601. do 800. mjesta, Sveučilište u Splitu sada je za dva "koplja" bolje od Zagrebačkoga – na lanjskoj ljestvici Sveučilište u Zagrebu bilo je smješteno u skupini od 801. do 1000. mjesta.

Ove godine, to jest na ljestvici koja se iskazuje za 2020., kvaliteta Zagrepčana procijenjena je za "zadnju ligu" i ispali su iz tisuću najboljih sveučilišta, smjestivši se u skupini "1001 +".

Splitsko i Zagrebačko sveučilište i dalje su jedina dva hrvatska predstavnika na toj ljestvici, na kojoj se našlo, primjerice, čak sto sveučilišta iz Ujedinjenog Kraljevstva. Prvih deset mjesta zauzimaju samo britanska i američka sveučilišta: četvrtu godinu zaredom prvi je Oxford, drugi američki California Institute of Technology, a treći Cambridge, dok je prvo najbolje rangirano sveučilište izvan kruga ovih dviju zemalja ETH iz Züricha u Švicarskoj na 13. mjestu.

Podsjetimo, na ovoj listi sveučilišta se pojedinačno rangiraju samo do 200. mjesta, a iza toga zbirno u skupinama po 50, 100 ili 200 sveučilišta do tisućitog mjesta, iza kojega je samo skupina "1000 +".

Za Splitsko sveučilište važan je i podatak da se, u odnosu na zemlje iz okruženja, jedino može mjeriti sa Sveučilištem u Ljubljani, koje se također smjestilo u skupini zemalja od 601. do 800. mjesta. S pravom se može reći da su ta dva sveučilišta, prema ovoj ljestvici, najbolja u regiji budući da na najnoviju THE ljestvicu uopće nisu uvrštena sveučilišta iz Srbije (pa tako ni beogradsko, koje je lani bilo pozicionirano u skupini sa zagrebačkim), kao ni ona iz BiH, Makedonije, Albanije itd.

Uz to, iza Splita se smjestilo i Sveučilište iz Maribora, koje je u grupi od 801. do 1000. mjesta. Prvi put na listi se našlo jedno crnogorsko sveučilište, Univerzitet Crne Gore iz Podgorice, koji pravi društvo Zagrebačkom sveučilištu u skupini "1001 +". I to je sve što se tiče bivše države i zemalja toga kruga.

Timesova ljestvica, prema tvrdnjama njezinih autora, uživa najveće povjerenje studenata, akademske zajednice, sveučilišnih čelnika, stručnjaka iz industrije i vlada jer, ukratko, mjeri pokazatelje koji su odraz kvalitete. U tom globalnom rangiranju ukupno 13 pokazatelja uspješnosti svrstano je u pet kategorija: nastava/poučavanje (okruženje za učenje, poput broja studenata i odnosa nastavnika i studenata i sl.), potom istraživanje (obujam, prihodi, ugled), citati (utjecaj istraživanja), internacionalizacija/ međunarodni izgledi (broj stranih studenata i nastavnika, međunarodna suradnja) te industrijski dohodak (to jest prijenos znanja, koliko sveučilište inovacijama pridonosi industriji).

U svih pet mjerenih kategorija ukupno se može prikupiti sto bodova. Splitsko sveučilište je u skupini sveučilišta koja ih imaju između 28,3 do 35,2, dok je Zagreb u grupi sveučilišta od 10,7 do 22,1 bod (Oxford, primjerice, ima ukupno 95,4).
Splitsko sveučilište od Zagreba je bolje u internacionalizaciji, industrijskom značenju istraživanja i dvostruko bolje u citiranju (utjecaj istraživanja), gotovo su izjednačeni u kategoriji istraživanja, a Zagrepčani su bolji jedino u nastavi, odnosno okruženju za učenje.

- Nakon što smo ove godine dospjeli na uglednu Šangajsku listu, ovo je još jedna potvrda da smo kao sveučilište prepoznatljivi i naši studenti s pravom mogu reći da studiraju na pravom europskom sveučilištu. Nije lako zadržati kontinuitet, a zasluge za to idu svim našim nastavnicima, studentima, administrativnom osoblju. Idemo dobrim putem, radimo na rastu i razvoju Sveučilišta u Splitu, na dobrobit sadašnjih, ali i potencijalnih studenata ne samo iz naše države, nego i okolnih država - ocijenio je u četvrtak dobar plasman Splićana prof. dr. Dragan Ljutić, rektor Splitskog sveučilišta.

Kaže kako je znanstvena djelatnost na Sveučilištu u Splitu i svojim utjecajem i brojem publikacija u vrhunskim časopisima na razini zagrebačkog Instituta Ruđera Boškovića, dvadesetak znanstvenika iz Splita članovi su CERN-a, Sveučilište surađuje s vrhunskim znanstvenicima međunarodnog ugleda poput Ivana Đikića, Daniela Denegrija i drugih, međunarodna suradnja na visokoj je razini i sve to ima udjela u prepoznavanju od strane onih koji procjenjuju sveučilišta.

- Uvijek se može bolje, a mi sada planiramo osnovati tim koji će analizirati što učiniti da dogodine budemo bolji. Svjesni smo da trebamo više raditi na promociji sveučilišta, kao i otvaranju studija na engleskome jeziku. U svakom slučaju slijede konsolidacija, dobra rasprava i donošenje planova aktivnosti – najavljuje rektor Ljutić.

U metropoli tri i pol puta više studenata

Prema Timesovoj ljestvici, Splitsko sveučilište ima ukupno 20.043 studenta, na jednog nastavnika dolazi njih 22,5, a udio stranih studenata je samo dva posto. Zagrebačko sveučilište broji 68.216 studenata s omjerom jedan nastavnik na njih 18,9, a udio inozemnih studenata je tri posto (ljubljansko, primjerice, šest posto).
Oxford ima studenata gotovo kao Split (20,6 tisuća), od čega je čak 41 posto inozemnih, dok je omjer nastavnika i studenata jedan prema 11,2.

U dobrom društvu

U rangiranju svjetskih sveučilišta Split se našao na poziciji od 601. do 800. mjesta u skupini s, primjerice, talijanskim sveučilištem Bergamo, britanskim Brightonom, španjolskom Granadom, indijskim University of Delhi, egipatskim Cairo University, University of Central Florida u SAD-u itd.

Tisuću i jedna noć...

Ljestvica obuhvaća 1400 sveučilišta iz 92 zemlje. Splićani su zadržali lanjski ranking u skupini od 601. do 800. mjesta, dok su Zagrepčani pali u najnižu skupinu: lani su bili u grupi od 801. do 1000. mjesta, a ove godine su u društvu "1001 +".

 

Naslovnica Hrvatska