Novosti Hrvatska

lavina komentara

Pljušte reakcije na Škorinu kandidaturu: birači desnice iznimno su zadovoljni, kritičari kažu kako je skoro pa najavio državni udar: 'Tako je govorio i Karađorđević'

lavina komentara

Na društvenim mrežama Škorina predsjednička kandidatura izazvala je lavinu komentara.

Birači desnice iznimno su zadovoljni njegovim prvim nastupom, komentiraju kako je vrlo oštro i ozbiljno krenuo u predsjedničku kampanju te da je jasno i precizno naveo glavne boljke društva. Tumače kako više nitko Škorinu kandidaturu neće shvaćati neozbiljno.

Nastupni video popularnog pjevača uz komentar „DR. MIROSLAV ŠKORO - MOJ PREDSJEDNIK!“ objavio je i neformalni glasnogovornik krajnje desnice Velimir Bujanec.

Škoro se prilikom objave kandidature 'očešao' o svoje protukandidate, evo kako je 'bocnuo' predsjednicu i Milanovića

Miroslav Škoro službeno objavio da ulazi u utrku za predsjedničke izbore: Srž moga programa je savez s narodom, nasuprot vladavini stranačkih elita. Želim biti narodni predsjednik i samo ću vama polagati račune

Saborski zastupnik Glasa Goran Beus Richembergh poručio je kako mora priznati da je Škoru podcijenio vjerujući da mu priča o kandidaturi služi u marketinške svrhe.

- To nipošto ne znači da mislim da nije ozbiljan kandidat. Štoviše. Zagrabio je u kacu populizma, izvorno je desničar, sklon je autokraciji i sve to mu može donijeti mnogo glasova. Uglavnom, relevantnost njegove kandidature samo govori da se šanse da nam bude bolje i vedrije sve više smanjuju – zaključio je Richemberg.

Mnogi su komentirali i kako je Škoro tvrdnjama da između njega i naroda neće biti posrednika skoro pa najavio svojevrsni državni udar.

Dobro je poznato tko je i kada govorio da između njega i naroda ne smije biti posrednika. Bio je to Aleksandar I. Karađorđević koji je u Kraljevini SHS 1929. godine uveo Šestosiječanjsku diktatura.

Karađorđević je donio odluku prema kojoj između njega i naroda neće više biti posrednika i zabranio sve stranke, ukinuo Vidovdanski ustav, raspuštena je Narodna skupština, zabranjen rad sindikata, kao i održavanja političkih skupova… Sva politička moć koncentrirana je u kraljevim rukama.

Do uvođenja diktature i razdoblja samovlade kralja Aleksandra I. došlo je u prilikama obilježenim sve nasilnijom državnom centralizacijom, zaoštrenim međunacionalnim suprotstavljanjima i gospodarskim aferama. Politička kriza doživjela je vrhunac 1928. atentatom na zastupnike Hrvatske seljačke stranke i njezina čelnika Stjepana Radića u beogradskoj skupštini.

- U svakom slučaju najava želje po autoritarnoj, a ne parlamentarnoj HR. Ne da nije bio spomenut antifašizam niti građani nego praktički & sadržajno nije bila spomenuta ni EU - kaže jedan od Škorinih kritičara na facebooku.

Naslovnica Hrvatska