Novosti Hrvatska

alarmantni podaci

Zabrinjavajući rezultati istraživanja: izlaz iz problema mladi traže u nasilju i samoozljeđivanju, 20 posto njih razmišljalo je o samoubojstvu, a gotovo polovica 15-godišnjaka upustila se u rizična ponašanja!

alarmantni podaci

Njihova stvarnost i njihovi problemi ne bi smjeli biti stiješnjeni u prostor u kojemu su prepušteni sami sebi. Ali ipak se čini da je u većini slučajeva tako. Mladi srednjoškolskog uzrasta u Hrvatskoj u mnogočemu su žrtve ekonomskih teškoća u kojima se nalaze njihove obitelji, ali i drugih utjecaja, a sustavna pomoć kao da je izostala.

Podaci su alarmantni: gotovo 13 posto učenika već u prvom razredu srednje škole iskazuje ozbiljnije simptome depresivnosti, svaki peti razmišljao je o tome da počini samoubojstvo, gotovo 16 posto se jednom ili više puta namjerno ozlijedilo, više od 20 posto pokazuje simptome anksioznosti, a više od 13 posto ozbiljnije simptome stresa.

Javnost i mjerodavne institucije sigurno ne bi smjele ostati nijeme ni pred podacima koji pokazuju kako se gotovo polovica naših 15-godišnjaka, odnosno učenika prvih razreda srednjih škola, upustila u barem jedno rizično ponašanje kao što su konzumacija alkohola, cigareta ili kasnih noćnih izlazaka.

Već u toj dobi njih 12 posto jednom mjesečno ili češće kockalo je, a isto toliko počinilo vršnjačko nasilje. Nešto više, oko 15 posto, počinilo je nasilje u obitelji i u bliskim odnosima, 12 posto koristilo psihoaktivne tvari.

Do tih i drugih zabrinjavajućih podataka došao je istraživački tim Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkoga Pravnog fakulteta pod vodstvom prof. dr. sc. Marine Ajduković, a rezultati su predstavljeni prije nekoliko dana u Zagrebu. Riječ je o velikom četverogodišnjem longitudinalnom istraživačkom projektu "Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ u kojemu su sudjelovala 1402 učenika iz 29 srednjih škola iz šest županija središnje Hrvatske, uključujući i grad Zagreb, koji su praćeni u razdoblju od prvog do trećeg razreda srednje škole (od 2016. do 2018. godine). U istraživanje su bile uključene i 843 majke tih učenika.

Rezultati pokazuju kako nešto manje od 70 posto ispitanih učenika materijalnu situaciju svojih obitelji procjenjuje prosječnom, ispod 20 posto iznadprosječnom, a oko 11 posto ispodprosječnom, što ukazuje da rizična ponašanja i ugroženost mentalnog zdravlja, neka više, neka manje, pogađaju mlade iz svih socijalnih skupina.

Dakako, zaključak je istraživanja, mladi iz ekonomski ugroženih obitelji u povećanom su riziku za doživljavanje različitih nepovoljnih životnih događaja, manje su zadovoljni svojim životom, iskazuju više problema depresivnosti, anksioznosti i stresa, čine više nasilja u obitelji i prema bliskim osobama.

Kada je riječ o narušenom mentalnom zdravlju mladih, kaže Ines Rezo, doktorandica na projektu, ne može se reći kako je uzrok tome samo jedan razlog, nego se uvijek radi o interakciji individualnih, obiteljskih, školskih i vršnjačkih činitelja koji na različite načine doprinose objašnjenju problema.

- Problemima depresivnosti, anksioznosti, samoozljeđivanja ili razmišljanja o počinjenju samoubojstva među činiteljima koje smo ispitivali doprinose ekonomske teškoće obitelji, doživljavanje teških životnih događaja, nasilje u obitelji i negativni odnos prema školi. U prvom razredu srednje škole moguće je i da su ovi problemi izraženiji upravo zbog upisa u srednju školu, otežane prilagodbe na novu sredinu i na povećane životne zahtjeve – kaže Ines Rezo.

Voditeljica projekta prof. dr. sc. Marina Ajduković ističe kako se postotak mladih koji su skloni samoozljeđivanju ili onih koji razmišljaju o počinjenju samoubojstva s odrastanjem nešto smanjuje, međutim, još u trećem razredu srednje škole 11,5 posto učenika se jednom ili više puta namjerno ozlijedilo, a 20 posto je razmišljalo o tome da počini samoubojstvo.

- Za ove, kao i ostale internalizirane probleme, kao što je depresivnost i anksioznost, u većem su riziku djevojke, pogotovo one iz trogodišnjih strukovnih škola, mladi koji ne žive s oba roditelja i mladi koji percipiraju da je njihova obitelj lošijeg materijalnog statusa od obitelji vršnjaka – objašnjava profesorica Ajduković.

Namjerno samoozljeđivanje kod adolescenata podrazumijeva različite načine nanošenja tjelesnih ozljeda, kaže ona, pa tako prevladavaju rezanje oštrim predmetima, čupanje, udaranje glavom o zid…

- Razlog tome ponašanju najčešće nije želja za umiranjem, nego smanjenje emocionalne napetosti, samokažnjavanje, smanjivanje beznadnosti. Čin je obično impulzivan. Pokazalo se da vršnjačko zlostavljanje ima veliku ulogu u poticanju samoozljeđivanja. Pritisak koji se vrši kako bi djece bila što uspješnija u školi sam po sebi nije dovoljan kao "okidač“, ali može biti presudan kada je udružen s ostalim nepovoljnim okolnostima. Adolescenti koji internaliziraju svoje probleme, koji su anksiozni i izolirani, imaju veći rizik za autoagresivna ponašanja – kaže profesorica Ajduković.

Mladići su općenito zadovoljniji svojim životom od djevojaka, a rodne razlike najveće su u trogodišnjim strukovnim školama, pri čemu djevojke iz tih škola imaju značajno najniže zadovoljstvo životom.

Među srednjoškolcima koji najranije, već u prvom razredu, napuštaju školovanje prednjače oni iz strukovnih škola. Među uzročnicima ranog napuštanja školovanja u djevojaka su to vršnjačko nasilje, depresivnost i nepovoljni životni događaji, a kod mladića eksternalizirani problemi i školski čimbenici.

Rezultati istraživanja još jednom pokazuju koliko su potrebne stvarne promjene u životu adolescenata te uvođenje nužnih i održivih promjena u području socijalnih i obrazovnih politika, kažu istraživačice.

- Naglasili bismo problem djece roditelja sezonaca koji su prisiljeni ostaviti djecu često u neprimjernim uvjetima kako bi negdje drugdje osigurali financijsku egzistenciju za obitelj. Ti problemi su posebno naglašeni kod jednoroditeljskih obitelji kojima je nužno osigurati odgovarajući potporu – kaže profesorica Ajduković.

I zato ona kao ključnu vidi ulogu škole koja može u suradnji za sustavom zdravstva i udrugama promicati teme značajne za mentalno zdravlje za svu djecu te poticati preventivne i intervencijske programe prilagođene rodnim specifičnostima već od osnovne škole, kao i rano prepoznavanje učenika pod rizikom od napuštanja srednje škole.

Profesorica Ajduković predlaže i rješenja poput uvođenja ciljanih i konkretnih materijalnih naknada usmjerenih na obitelji s djecom u kućanstvima s najnižim prihodima i na one koje primaju socijalnu pomoć, uvođenje širokog raspona takozvanih ranih intervencija, posebno obiteljima korisnicima zajamčene minimalne naknade koji imaju djecu, i to u smjeru podrške roditeljstvu i prevenciji rizika za zlostavljanje djece, nasilja u obitelji i slično. Mjerodavne institucije to trebaju predočiti u stvarnost, jer o zdravlju ovih mladih ljudi, ne zaboravimo, ovisi i zdravlje cijelog društva.

Na rubu siromaštva

Za razliku od ispitivanih učenika, dvostruko više majki, ili njih oko 22 posto od 843 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, izjasnilo se da živi u ispodprosječnim materijalnim mogućnostima. Nešto više od četvrtine (27,5 posto) nikada ne može priuštiti ni tjedan dana ljetovanja svim članovima obitelji. Gotovo devet posto majki je u niskom riziku i petina njih u visokom riziku od siromaštva...

 

Naslovnica Hrvatska