Novosti Hrvatska

intervju s ministricom

Gabrijela Žalac: Za Dalmatinsku zagoru ugovoreno je 825 milijuna kuna

intervju s ministricom

Kada se gledaju podaci o ugovorenim nepovratnim sredstvima, onda županije na području Dalmacije stoje sasvim solidno, uzmemo li u obzir sve rezultate. No, svaka od tih županija "pati" od svojevrsnog dualizma paralelne stvarnosti: svaka od njih ima razvijeniji priobalni dio vezan uz središte županije i onaj "iza brda", kontinentalni dio, koji po mnogočemu još zaostaje za priobaljem, nerijetko i zato što nosi ožiljke iz Domovinskog rata. Jesu li te županije mogle i trebale imati i bolje rezultate?

– Uvijek se može i mora bolje. Treba uzeti u obzir da se neki dijelovi Hrvatske, zbog niza okolnosti, po inerciji razvijaju brže te stvaraju i koriste mogućnosti koje im se pružaju. U tom smislu, naravno i s obzirom na Domovinski rat koji ste spomenuli, treba promatrati situaciju nejednakog regionalnog razvoja. Financijska perspektiva koja je na izmaku pokazala je svima koje su i kolike mogućnosti financiranja iz EU fondova i sigurna sam da ćemo svi zajedno na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini objeručke prihvatiti i iskoristiti nove prilike. Meni su u fokusu upravo zaobalne općine i gradovi u unutrašnjosti Dalmacije koji trebaju brži razvoj i u tom smislu poduzimamo niz aktivnosti.

Osnivača tvrtke koja radi za divove svjetske autoindustrije stavili smo u kožu ministra regionalnog razvoja: evo kako bi on spasio dalmatinsko zaleđe od demografskog i ekonomskog urušavanja

Možete li, s obzirom na dosadašnje rezultate, posebno izdvojiti u bilo kojem smislu neku od dalmatinskih županija?

– Dubrovačko-neretvanska županija apsolutno prednjači ispred drugih županija u kategoriji ugovorenih sredstava ESI fondova po stanovniku, a što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, očekuje se i veći utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo, i time je pozicija županije bolja. Naravno, ovdje je riječ primarno o projektu pelješkoga mosta koji je perjanica ovoga financijskog razdoblja. Šibensko-kninska županija također je pri vrhu, šesta je prema ugovorenim sredstvima po glavi stanovnika.

Kakva je situacija s povlačenjem novca iz EU-a u Dalmatinskoj zagori?

– Kad govorimo o Dalmatinskoj zagori, do sada je iz sva četiri operativna programa ugovoreno 825 milijuna kuna, što je značajan novac za taj kraj. Naravno da to mora biti bolje i očekujem napredak i u tom prostoru. Neke općine i gradovi zaista se trude, angažiraju i vanjske stručnjake, i uspjeh se vidi.

'U Imotskoj krajini može se lijepo živjeti. Ako sam ja uspio, mogu i drugi. No, ne znam zašto ne žele raditi': vlasnik uspješne građevinske tvrtke žali se da ne može naći radnike

U jednom ste intervjuu kazali da vam je cilj već u prve dvije godine mandata izmijeniti "zakone koji su potpuno nepravedni, a tiču se regionalnog razvoja". Na što pritom zapravo mislite?

– Prije svega, to se odnosilo na Zakon o regionalnom razvoju, izglasan krajem 2017., kojim su se uredili pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, metodologija izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti i time drukčije izdvajanje potpomognutih područja te Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.

Veliki broj općina i gradova bio je zakinut metodologijom izračuna indeksa razvijenosti, pa tako i visinom državne pomoći, dijelom zbog toga što neka područja nisu bila uvrštena u potpomognuta područja, a dijelom zbog toga što su neka druga područja bila uvrštena a nisu trebala biti. To, naravno, samo po sebi nije rješenje problema nerazvijenosti ili nejednake razvijenosti, ali je važan korak u tom smjeru jer omogućuje izravno vezivanje intenziteta državnih i EU poticaja sa stupnjem razvijenosti.

Tu bih dodala i nepravednu NUTS II podjelu, gdje smo Europskoj komisiji predložili novu podjelu, a koja je najviše u financijskom smislu zakinula Slavoniju i Dalmaciju. Ovdje bih istaknula i Zakon o brdsko-planinskim područjima te Zakon o otocima. Naš rad Vlada je dodatno ojačala prošloga tjedna imenovanjem Vijeća za regionalni razvoj, koje će pratiti i davati smjernice za ravnomjeran razvoj.

U javnosti se nekako malo govori o učinku ugovorenih europskih projekata i svih operativnih programa za zapošljavanje, a zapravo je riječ o vrlo važnoj stavki koja baca drukčije svjetlo na važnost EU fondova?

– Moje ministarstvo i tijela u sustavu upravljanja EU fondovima kontinuirano se kroz brojne informativne i promotivne kampanje i različita događanja trudi prikazati koje su mogućnosti financiranja iz EU fondova, ali i kako su EU fondovi već promijenili Hrvatsku nabolje i kako kontinuirano mijenjaju naše okruženje. Po mojemu mišljenju, nije dosta i moramo se svi zajedno truditi što jasnije prenijeti građanima informacije i potkrijepiti ih brojkama, koje su impresivne. Spomenut ću samo neke – 8000 poduzetnika financirano je iz EU fondova i otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora; izgrađeno je i obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja; 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd.

Vlasnik građevinske tvrtke iz Otoka dokazuje da se može voditi uspješan biznis i u Dalmatinskoj zagori: Iskustvo s njemačkih bauštela pomoglo mi je da podignem firmu s 240 zaposlenih 

S obzirom da još traje i izborna kampanja za europske izbore, često se povlači i pitanje koliko smo uspješni u korištenju EU fondova. Pa se čuju različite interpretacije, kao da se ne radi o mjerljivoj kategoriji iskazivoj brojkama. Kako to komentirate i kako zapravo, općenito gledano, stojimo, što kažu najnoviji rezultati?

– Prema zadnjem izvješću, Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja i primanja iz Europske unije. Kada govorimo o financijskoj perspektivi 2014. – 2020., Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 10,7 milijardi eura. Trenutačno je kroz natječaje raspisano više od 88 posto ukupno alociranih sredstava, ugovoreno je 68 posto, krajnjim je korisnicima isplaćeno 22 posto, dok je ovjereno 18 posto sredstava.

U ovom trenutku to je gotovo dvije milijarde eura koje je ušlo u državni proračun. Važno je istaknuti da smo u svim operativnim programima ovjerili više od 100 posto sredstava koja su nam dodijeljena za razdoblje do 2018. godine, uz činjenicu da se projekti provode s tri godine odmaka. Cilj je do kraja ove godine ugovoriti više od 85 posto sredstava te sam sigurna da ćemo do kraja ove financijske perspektive biti na više od 100 posto ugovorenih sredstava.

Dugo se govorilo o tome da nam manjka stručnjaka specijaliziranih za EU fondove. Koliko ste danas zadovoljni kadrovskom ekipiranošću kad je riječ o "povlačenju" EU fondova? Jesu li sva ministarstva jednako kvalitetno ekipirana u vezi s tim? Imamo li i dalje problem s odlaskom ljudi specijaliziranih za fondove u privatni sektor?

– Općenito nam u sustavu nedostaje specijaliziranih stručnjaka za EU fondove, s obzirom na pojačanu dinamiku rada. Isto vrijedi i za tijela u sustavu upravljanja ESI fondovima te za same korisnike. Trend je svakako da privatnici, koji sebi to mogu priuštiti, privlače k sebi stručnjake za EU fondove, što je samo po sebi razumljivo. Trebaju nam specijalizirani ljudi i tamo, da privatnom sektoru povlače i privlače nepovratna sredstva na raspolaganju.

U svakom slučaju, svi zajedno na svim razinama moramo inzistirati i aktivno raditi na jačanju kapaciteta u području EU fondova, bez obzira je li riječ o privatnom ili javnom sektoru. Ono što bih posebno istaknula jest da smo u travnju 2017. donijeli Odluku o jačanju administrativnih kapaciteta na svim razinama. Da je to učinjeno za mandata prethodne Vlade, danas bismo imali znatno veći broj educiranih stručnjaka.

Bez djece nema budućnosti ni razvoja: vrijedna obitelj Antunović pravi je primjer kako se može o(p)stati u dolini Neretve, pročitajte njihovu priču koja vraća optimizam

Je li osnivanje županijskih razvojnih agencija dalo očekivane rezultate?

– Mislim da u prilog njihovu radu govori svakim danom sve veća alokacija nepovratnih sredstava. Kao što sam već naglasila, nastavit ćemo jačati kapacitete na svim razinama jer bez kvalitetnih kadrova neće biti ni kvalitetnih projekata. To se osobito odnosi na županijske razvojne agencije koje su zamišljene kao generatori razvoja županija, a sukladno županijskim razvojnim strategijama. Najvažnijim za rad županijskih agencija vidim u tomu da smo im za jačanje kapaciteta ove godine iz tehničke pomoći osigurali 250 milijuna kuna.

Svojedobno ste i sami naglasili kako imamo oko 200 strateških dokumenata na razini države, 1700 na regionalnoj i lokalnoj razini. Koliko ste zadovoljni tempom rada na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030.? Što nam jamči da nećemo dobiti još jednu strategiju koja se neće provoditi?

– Budućnost nije slučajna – nikad se na ovakav način nije pristupilo izradi jednog strateškog dokumenta. Ne možemo pristupiti rješavanju problema, odnosno postići kvalitetno i učinkovito rješenje, ako nije proizišlo putem strateških smjernica i na temelju dubinske analize stanja. Jednaka je stvar s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030.; vrlo širok krug stručnjaka radi na njoj. Upravo je to jamstvo i ključ njezina uspjeha, a zatim i uspješne provedbe – uključenje i aktivacija nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela čiji predstavnici zajedno operativno rade na definiranju razvojnih smjerova i strateških ciljeva, odnosno postizanju zajedničkog cilja, a to je razvoj svih dijelova Hrvatske.

Izradom Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. gradi se temelj za programiranje proračuna i novca iz fondova EU-a i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih RH u razdoblju nakon 2020., te će se pristupiti izradi programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021. – 2027., koji će biti temelj za buduće povlačenje novca iz EU fondova u Hrvatskoj. Zadovoljna sam dinamikom rada na izradi Strategije.

Mogu li se u bliskoj budućnosti i Dalmatinska zagora, ili možda Lika, nadati sličnom projektu kao što je "Projekt Slavonija, Baranja i Srijem"? Ili mislite da nema potrebe za takvim, "skupnim" pristupom?

– Ova Vlada aktivno radi na ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske i kroz različite programe podrške financira razvoj manje razvijenih područja pomoću EU fondova, tako da kontinuirano radimo na izradi strateškog pristupa svakom području Hrvatske u skladu s njegovim specifičnostima.

Tako se većim dijelom iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija financira Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Naravno, predviđena je i mogućnost proširenja Programa te je u tu svrhu prošle godine potpisana Odluka o područjima za moguće proširenje Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova, koja obuhvaća osam novih gradova, među kojima je i Imotski s pripadajućim okolnim općinama – Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci.

Također, i u 2019. Ministarstvo nastavlja financirati projekte koji pridonose održivom razvoju lokalne zajednice kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške brdsko-planinskim područjima. Za područje Dalmatinske zagore putem ovih programa osigurano je ukupno 14,5 milijuna kuna, koja su raspoređena na 52 projekta u 36 jedinica lokalne samouprave.

KONFERENCIJA U SPLITU Ima li spasa Zagori? Iseljavanje ju je dovelo na rub opstanka: škole se gase, pošte postaju mrtvačnice, nema liječnika...

Nova financijska perspektiva 2021. – 2027. predviđa manje EU novca Hrvatskoj. Je li to znak za uzbunu?

– Hrvatskoj je u prijedlogu nove financijske perspektive na raspolaganju 9,9 milijardi eura, što je 5,6 posto manje u odnosu na ovo financijsko razdoblje. Mi se s time ne slažemo, no ako to usporedimo sa smanjenjem alokacije za niz drugih zemalja za 20 i više posto, uz povećanje sredstava za samo šest zemalja, onda to i nije tako loše.

Mi smo se već izjasnili da smo spremni uplaćivati i više, pod uvjetom da kohezijska politika ostane na sadašnjoj i da pregovori za novo financijsko razdoblje budu uspješni, odnosno da uspješno pozicioniramo strateške prioritete. Hrvatska je intenzivno uključena u okviru pregovora i dijaloga glede izrade novog zakonodavnog okvira za EU fondove i čvrsto držimo svoje pozicije i branimo nacionalne interese.

Uskoro stižu i pravilnici za otoke!

U medijima se spominju problemi s otocima, koji su nedavno dobili svoj novi zakon. Otočani su nezadovoljni jer nisu na vrijeme doneseni pravilnici za uređivanje njihovih prava na temelju novog Zakona o otocima?

– Moram odmah reći da se nikakav propust nije dogodio, s ničim se ne kasni i neće se zakasniti, pravilnici će biti doneseni u zakonskom roku. Ministarstvo žurno radi na izradi svih podzakonskih akata, na pravilnicima svakodnevno radi više radnih skupina. Nije stvar u brzini donošenja akata, nego u njihovoj kvalitetnoj izradi i kasnije provedbi. Osim toga, radne skupine smo dodatno proširili stručnim ljudima koji su radili na novom Zakonu i ljudima s terena. Ministarstvo će napraviti prijedloge Pravilnika koji će se onda uputiti i tim ljudima koji su s nama sudjelovali u izradi zakona, ljudima iz civilnih udruga i otočnih zajednica. Otoci su nam važni i stalno radimo na unapređenju prava i kvalitete života njihovih stanovnika.

Najbolji primjer za to je naš nedavni posjet Drveniku, pri kojem je dogovoreno kako će se Ministarstvo uključiti u projekt priključivanja Drvenika na javnu vodoopskrbu s dovodom vode s kopna kao koordinator između Grada, ViK-a i Hrvatskih voda te da će se Ministarstvo u budućnosti intenzivnije uključiti u sve infrastrukturne projekte. Na tom tragu, prvi put ove godine Ministarstvo je odobrilo sredstva za javnu rasvjetu Drvenika, i to u iznosu od 650.000 kuna. Sredinom lipnja na Hvaru organiziramo i veliku konferenciju o pametnim rješenjima za otoke. Dakle, otoci su nam itekako u fokusu rada.

Naslovnica Hrvatska