Novosti Hrvatska

Objašnjeno u 20 sekundi

Ako stvarno želite razumjeti što se događa s Hrvatskom i zašto ljudi bježe van, pogledajte ovaj grafikon

Objašnjeno u 20 sekundi

Griješio bi svatko tko bi rekao da hrvatsko gospodarstvo ne napreduje i da nema dobrih, pozitivnih vijesti, ali te su vijesti poput rose u pustinji.

Rejting nam se taman počeo izvlačiti iz smeća i postajati prihvatljiv za konzervativne i opreznije investitore, porezi su ponešto "omekšali", neke su prepreke pomaknute i sigurno je da će biti takvih dobrih stvari još, gospodarstvo se kreće naprijed, ali sve je dovoljno da tek ove godine, bude li sreće, dosegnemo onu razinu prije krize, svi ti pomaci nisu dovoljni da se odlijepimo od dna Europske unije, gdje gutamo prašinu za onima koji su nas odavno pretekli, a nekad smo bili bolji ili slični...

Ako, dakle, želite razumjeti što se zadnjih 15-ak godina događa s Hrvatskom i zašto mladi bježe - pogledajte grafikon koji pokazuje promjene BDP per capita u odabranim zemljama od 2001. do 2017. godine:

 

Nabrojili smo neke pokazatelje koji ukazuju gdje smo danas, a gdje smo bili ne tako davno, prije devet godina, za deset zemalja i još dvije razvijene, sa susjednom Austrijom i Danskom koja je brojem stanovnika slična Hrvatskoj.

Sjećate se, nije tako davno bilo da je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije objasnio da bi Hrvatskoj, ako bi uspjela zadržati rast od tri posto, stigla Slovačku za devet, a Austriju za 26 godina. Preklani smo rasli 2,9 posto, a lani 2,6 posto. Jasno je da tim dvjema zemljama nećemo lako staviti soli na rep.

Hrvatska je bila razvijenija od skupine zemalja novih članica EU-a, nekadašnjih tranzicijskih kolegica, grupe u kojoj su Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka, Slovačka, Litva, Latvija, Mađarska, Estonija i Slovenija. Jedino je Slovenija bila razvijenija od nas, i takvi smo ušli u tranziciju.

U odnosu na tu skupinu, razvijenost Hrvatske je preklani bila niža za čak 17 posto, prema podacima Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska jedina među svim zemljama koje smo izdvojili u našem malom prikazu koja je od 2007. do 2017., prema Eurostatovim podacima, imala prosječni gospodarski pad od 0,2 posto, a sve druge zemlje imale su rast.

Mnoge od tih zemalja vodile su drukčije politike od nas, privlačile aktivno investitore, mijenjale poreznu politiku i uvodile nova rješenja, nisu se držale jedne te iste pjesme ako im nije donosila rezultate, pomicali su administrativne barijere...

Bili smo ispred Poljske... Bili, pa više nismo

Hrvati su govorili da žele isto, ali su radili sve suprotno: imali visoke poreze, komplicirali i poskupljivali poslovanje, birokratizirali što su stigli, dizali javni dug, osobito onaj u inozemstvu, bili sretni kada im se turizam opet vratio i dogodio nekim gradovima koji su prije bili samo tranzicijski, poput Splita.

Analitičari će ukazati da je Slovačka od početka tranzicije do prošle godine povećala svoj BDP za sedam puta u realnim iznosima, Hrvatska samo 3,5 puta, da je još 2008. Hrvatska bila razvijenija od Poljske, a danas joj gledamo u leđa.
Poljski je BDP preklani bio 33 posto veći nego 2008., slovački 20 posto, bugarski 13,5 posto, rumunjski 17,4 posto, dok je hrvatski bio manji za 3,5 posto nego u 2008.

Puno je Hrvatska toga započela, ispisala hrpe strategija koje je pospremala u ladice i na njih potrošila tko zna koliko novca, napravila bi korak naprijed i dva natrag, prigodno bi brisala prašinu s velikih parola tipa reforme, moderne javne uprave, decentralizacije, smanjivanja broja lokalnih jedinica, razvoja, okretanje novim tehnologijama i slično.

Zemlja smo koja stalno zbraja i računa, slaže i preslaguje registre dužnosnika i zaposlenih u javnim službama, uvijek ima nove kalkulatore i metode računanja vlastitih zaposlenika, pa će neki reći da u stvari ni ne zna koliko ih je stvarno.

'Ko to more platit'

Imamo 151 saborskog zastupnika, više od 1300 župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika, gotovo 10.000 članova županijskih skupština, vijeća gradova i općina, oko 2500 dužnosnika, visokih dužnosnika i javnih službenika, 13.600 zaposlenih u 576 županija, gradova ili općina, oko 231.700 državnih službenika i namještenika, a politika kadrovira u izboru ljudi na čelnim funkcijama i nadzornim odborima u oko 1400 tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu...

Ne čudi onda što nam je preklani ukupna javna potrošnja pojela gotovo polovinu svega što se te godine stvorilo u zemlji, odnosno 45 posto njezina BDP-a.

Tih 45 posto BDP-a znači 11. rang-mjesto u cijeloj Uniji. Veći je to udjel nego što ga izdvajaju sve bivše tranzicijske članice EU-a s izuzetkom Mađarske, ali je veći udjel i od onog koje plaća Luksemburg ili Njemačka.

 

Ono što je zanimljivo je da zemlje koje smo izdvojili uglavnom najviše te svoje javne potrošnje usmjeravaju, kao i Hrvatska, u socijalnu zaštitu i zdravstvo, ali je Hrvatskoj i Mađarskoj javni sektor na drugom mjestu, Sloveniji i Slovačkoj na trećem, dok ostale zemlje koje navodimo više svog BDP-a troše u obrazovanje i ekonomske poslove.

Krenuli su Bugari, tko će ih zaustavit

Takva je i Bugarska, kojoj se predviđaju značajne stope gospodarskog rasta od 3,7 i više posto, pa će ona nastaviti hitati krupnim koracima. Neće nas tako lako preteći po standardu po kojem je jedina lošija od nas u EU-u, ali ne pomaknemo li se, neće joj to biti preteško.

Puž je životinja s čijom se brzinom uspoređuje hrvatski napredak u analizi Hrvatske udruge poslodavaca koja prati prošlogodišnje rezultate HUP skora, alata za mjerenje provedbi reformi, koji je pokazao da Hrvatska znatno zaostaje za članicama Unije iz srednje i istočne Europe te da je lošija od Bugarske i Rumunjske, koje su još uvijek slabije razvijene.

U analizi koju potpisuje Arhivanalitika ekonomista Velimira Šonje, naglašava se da bi zaostajanje trebalo prenuti svakoga tko misli da gospodarski rast što je ponovo uspostavljen nakon šestogodišnje krize predstavlja gospodarsku snagu i dobre izglede. Ističe se tako da napredak pogonjen oporavkom osobne potrošnje i izvoza, oscilira ispod tri posto, dok su strukturni problemi ozbiljna prijetnja dogodi li se neka nova kriza.

- Hrvatska je umorna od apsolutnog i relativnog zaostajanja. Sliku skora treba tumačiti kao poziv na buđenje i motivaciju da se Hrvatska mijenja – stoji u toj analizi.

Naslovnica Hrvatska