Novosti Hrvatska

trostruko više od ostalih

Uništavaju nas PDV i niska proizvodnja: obiteljima u Hrvatskoj prehrana i bezalkoholna pića odnesu najviše prihoda u cijeloj Europskoj uniji!

trostruko više od ostalih

Dobra je vijest da se u posljednjem desetljeću smanjuje potrošnja kućanstava na hranu, a loša da to nije dovoljno da se odlijepimo od dna.

Obiteljima u Hrvatskoj prehrana i bezalkoholna pića odnesu najviše prihoda u cijeloj Europskoj uniji, u 2009. odnosila su im gotovo trećinu, a preklani 28,2 posto svih izdataka, što je 131 posto više udjela od prosječne obitelji u EU-u koja troši 12,2 posto svojih prihoda na hranu i bezalkoholna pića.

Prosječno domaće kućanstvo preklani je, prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno potrošilo 82.530 kuna, mjesečno po 6877 kuna, od čega je hrana progutala te godine 28.253 kune ili svakog mjeseca po 2354 kune, pri čemu je najviše novca, 6668 kuna godišnje, potrošeno na meso, na kruh i žitarice otišle su 3562 kune, a na mlijeko, sir i jaja 3308 kuna.

Rumunji su nam vrlo blizu s udjelom prehrane u ukupnim troškovima od 27,8 posto, a treća u EU-u je Litva s 21,6 posto udjela troška hrane u ukupnim izdacima kućanstava, slijede Estonci s 20,3 posto udjela troška prehrane u ukupnim troškovima i Bugari s 19,2 posto.

Dr. Damir Novotny kaže da je kod nas hrana jako skupa jer imamo PDV na hranu koji je iznimno visok i dodaje da gotovo sve europske zemlje imaju nižu stopu za hranu, što se kreće od pet do najviše devet posto.

Po mišljenju ovog ekonomista, naš drugi problem koji kumuje skupoj hrani i ovakvim rangiranjima u EU-u jest niska produktivnost domaćih proizvođača hrane, neprerađene i prerađene, koja donosi visoke cijene domaćih proizvoda.

- Za primjer možemo uzeti cijenu ribe u Italiji i Hrvatskoj. Uobičajena cijena ribe u Italiji je niža za 30 do 40 i više posto nego u Hrvatskoj. U Italiji je velika ponuda ribe, a u južnim dijelovima možete dobiti odličnu bijelu ribu za prosječnih pet, šest eura po kilogramu, dok je plava još jeftinija. Slično je i s mesom koje je jeftinije nego kod nas. U Hrvatskoj je poljoprivredna proizvodnja nedovoljno učinkovita i uvozimo hranu, nismo pronašli formulu za lokalnu proizvodnju, u Italiji i Španjolskoj nećete vidjeti hranu iz uvoza. Nemamo dovoljno dobru strategiju upravljanja zemljištima i tim resursima, davali smo poticaje koji su uglavnom išli velikim farmerima, a ne malim i srednjim – objašnjava dr. Novotny.

Podaci Eurostata za pretprošlu godinu pokazuju da građani zemalja s lošijim standardom troše više novca za prehranu, a u bogatijim se zemljama u pravilu znatno manje novca izdvaja na prehranu.

Tako je najmanji udjel prehrane u troškovima obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu - samo 8,2 posto, u Luksemburgu je taj udjel 8,9 posto, Irskoj 9,2 posto, Austriji 9,9 posto, a u Njemačkoj 10,6 posto prihoda kućanstava odlazilo je na hranu i bezalkoholne sokove tijekom 2017. godine.

- Nema boljeg pokazatelja koliko smo siromašni od toga udjela troškova prehrane u izdacima kućanstava. Našem prosječnom kućanstvu nedostaje jedna četvrtina prihoda za pokriće redovitih rashoda, to ne znači da su stalno svi dužni, nego se doslovce hrane sve jeftinije i nezdravije. Kad država smanji porezno opterećenje na dio prehrane, s druge se strane podignu cijene plina, goriva, električne energije, na godinu će poskupjeti mlijeko zbog povratne naknade za ambalažu i građanima je opet isto - rezigniran je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Smatra da se ne bismo uopće trebali uspoređivati udjelom troškova hrane s prosječnim europskim troškovima od kojih imamo prosjek koji je dva i pol puta veći, nego nismo se trebali uspoređivati s najrazvijenijim zemljama.

- Hrvatske cijene su u rangu visokorazvijenih zemalja. Kad se naš udjel troškova prehrane usporedi s njihovim koji se kreće oko sedam, osam posto, naš je negdje oko četiri puta iznad toga. U razvijenijim je zemljama skuplja energija i stanovanje nego u Hrvatskoj, ali na drugoj strani kvadratni metar stana se da dobro usporediti s tim zemljama. Naša je kupovna moć izrazito niska, što za posljedicu ima smanjenu potražnju, svako poskupljenje koje se događa ili nas čeka udara na kupovnu moć. Nikako na zelenu granu – misli Krešimir Sever.

Digitron

28,2 posto ili 23.253 kune troškovi su hrane i bezalkoholnih pića

15,7 posto stanovanje i potrošnja energenata – 12.967 kuna, pri čemu 3817 kuna godišnje otpada na električnu energiju, a 1763 kune za opskrbu vodom

15,5 posto odnese prijevoz ili 12.766 kuna godišnje, od čega na gorivo ode 5683 kune

7,6 posto izdataka čine razna dobra i usluge, ukupno 6252 kune, a najznačajnija su stavka osiguranja - 2341 kunu

7,3 posto odjeća i obuća ili 6037 kuna

5,5 posto izdataka ode za rekreaciju i kulturu, godišnje 4506 kuna

5,5 posto pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće, 4524 kune, najviše ode, 1571 kunu, za potrošne proizvode za kućanstvo

5,4 posto ide na komunikacije, ili 4447 kuna godišnje, od čega 4113 kune na telefonske i telefaks usluge

2,7 posto odvoji se za zdravstvo ili 2215 kuna, od čega 1249 kuna ode na farmaceutske proizvode

2,4 posto ide na alkohol i duhan - 2421 kuna godišnje

Naslovnica Hrvatska