Novosti Hrvatska

Natalitet u plusu

Baby boom u Hrvatskoj: najveće povećanje broja novorođenih u Zagrebu, pročitajte kako stoje dalmatinski gradovi

Natalitet u plusu

Neki kažu da je statistika točan skup netočnih podataka. Bez obzira vjerovali toj tvrdnji ili ne, statistički podaci o broju novorođene djece u prošloj godini govore o svojevrsnom baby boomu u Hrvatskoj. Ukupno gledano, prošlu je godinu u plusu, odnosno s većim brojem rođenih beba nego godinu ranije završilo šesnaest gradova, a negativni trendovi i dalje su prisutni u njih dvanaest.

Zanimljivo je da nakon godina stagnacije i neki dalmatinski gradovi bilježe povećani broj rođenja djece. Uz velike gradove poput Splita i Zadra, tu su i manje sredine Knin i Metković, gdje je pozitivan natalitet. U Sinju je u 2018. godini rođeno deset beba manje, što ne mora biti nužno loš pokazatelj jer je istraživanje obuhvatilo rodilišta po gradovima, a znamo da se veliki broj Sinjana rađa u Splitu.

Portal gradonačelnik.hr proveo je istraživanje koje je obuhvatilo sve hrvatske bolnice, a dobivene brojke govore da je tijekom prošle godine rođeno točno 791 dijete više nego u 2017. godini. Najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Što je glavni razlog povećanju nataliteta? Demografi ovu pojavu tumače mjerama koje jedinice lokalne uprave potiču samo rođenje djeteta te mjerama za kasnije, poput nižim cijenama vrtića ili, pak, besplatnim školskim knjigama.

Općina Sali na Dugom otoku rekorder je među hrvatskim općinama i gradovima po naknadama koje daje građanima za novorođeno dijete. Tako svaka obitelj koja dobije dijete od općine dobiva 60.000 kuna, u šest jednakih godišnjih rata od po 10.000 kuna.

Ove demografske mjere već su dale iznimno dobar rezultat, kaže nam Zoran Morović, načelnik općine, koji naglašava da osim tih mjera općina djeci osigurava besplatan vrtić i besplatne udžbenike za osnovnu školu, darove za Božić i Novu godinu, stipendije srednjoškolcima i studentima. Općina malim Saljanima plaća i nogometnog trenera i učiteljicu glume.

Da su ove mjere urodile plodom potvrđuje dvadeset zahtjeva u 2018. godini, koji su podneseni u općini za isplatu naknade za novorođeno dijete.

- Ove godine su se u školu u prvi razred upisala samo dva učenika pa vidimo da je razlika s prošlom godinom drastična - pojasnio je Zoran Morović, načelnik općine Sali.

Naknada za djecu u općini Sali nesumnjivo je najveća u Hrvatskoj, jer je općina dodjeljuje za svako dijete u obitelji, dok u većine općina i gradova naknada raste s brojem djece, pa tako općina Blato na Korčuli ili Vis za treće dijete daju čak po 60 tisuća kuna.

Natalitet na svom području izdašno potiče i općina Lovreć. Prvo dijete dobiva tri tisuće kuna, drugo šest tisuća, a treće i svako iduće 50 tisuća kuna u roku od deset godina (godišnje pet tisuća kuna).

Kako nam je kazao Mislav Karoglan, općinski pročelnik, do sada je isplaćena samo jedna nadoknada od 60 tisuća kuna, ali on se nada da će uskoro biti puno više zahtjeva. Naime, neke mlade obitelji već su najavile povratak u općinu Lovreć, koja će uskoro donijeti odluku i o sufinanciranju prve nekretnine mladim obiteljima s 25 posto.

Još brojni dalmatinski gradovi i općine daruju novorođene bebe, a u tome prednjači općina Vrsi u zadarskoj županiji sa naknadom od 12 tisuća kuna i grad Korčula s naknadom od 10.500 kuna. Zatim slijede Otok, Pag, Stari Grad, Supetar, koji novorođenčad darivaju s pet tisuća kuna. Sve je to nedvojbeno pridonijelo poboljšanju demografske slike Dalmacije, ali i Hrvatske.

S ovim se slaže i Ivan Malbašić, predsjednik udruge „3plus obitelji“, koja okuplja obitelji s troje ili više djece. On ističe da je u poplavi negativnih vijesti vezanih uz demografiju, svaka imalo dobra vijest pravo osvježenje koje budi nadu da se mijenjaju negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj.

- Sve se jasnije ističe da bez djece nema ni budućnosti, ni prosperiteta ni razvoja. Posebno je tu važna uloga obitelji s troje ili više djece, odnosno onih obitelji koje bi htjele imati više djece, no koje se na to zbog raznih razloga ne odlučuju. Obitelji s više djece najčešće doživljavaju samo deklarativnu podršku društva, dok su u svojoj svakodnevici u pravilu prepuštene samima sebi. Stoga je za istinsku promjenu trendova potrebno veću pažnju posvetiti upravo obiteljima s više djece, u što smo se aktivno uključili i mi "3plus" roditelji, osnovavši Udrugu obitelji s troje ili više djece - naglasio je Malbašić, koji podržava mjere pronatalitetne politike koju provode jedinice lokalne uprave.

- Sve je više primjera pojedinih gradova i općina koje konkretnim mjerama potiču natalitetnu politiku, nastojeći ne samo zadržati, već i privući nove mlade obitelji koje su voljne podizati djecu. Neki od novijih primjera iz pojedinih hrvatskih gradova i općina su povećanje potpore za novorođenu djecu, stipendiranje učenika i studenata iz obitelji s više djece, besplatan vrtić za obitelji s više djece, sufinanciranje rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji koje žele imati djecu - ističe Malbašić, koji pak smatra da financijske olakšice na lokalnoj razini trebaju biti popraćene i odgovarajućim mjerama na državnoj razini, a poglavito u vidu porezne politike koja trenutno ne pogoduje obiteljima s više djece.

- Tako, primjerice, kada sedmeročlana obitelj kupuje prosječni automobil sa sedam sjedala, ona će za taj automobil biti primorana platiti više poreza nego da kupuje prosječni automobil s pet sjedala, što je destimulirajuća mjera. U tom segmentu potrebno je još puno toga napraviti i izmijeniti niz zakona i propisa kako bi oni podupirali ozbiljnu obiteljsku politiku koja neće biti shvaćena kao trošak, već kao ulaganje u budućnost - zaključuje Malbašić.


Prošle godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji rođeno je 960 djece, Splitsko-dalmatinskoj 4359, Šibensko-kninskoj 714, a u Zadarskoj 1474 djece.


Pozitivan trend
Povećan broj novorođene djece u 2018. godini u usporedbi s godinom prije bilježe sljedeći gradovi: Split 204 novorođenčeta, Metković 38, Knin 20 i Zadar 19 novorođene djece.


Negativan trend
Manji broj novorođene djece u 2018. godini, u usporedbi s godinom prije, bilježe gradovi: Dubrovnik 52, Šibenik 24 i Sinj s 10 novorođenih beba manje.

Naslovnica Hrvatska