Novosti Hrvatska

svježi start

Dalija Orešković: Trebaju nam tektonske promjene. Slučajevi poput nedavnog iz Splita vuku nas unatrag. Da se samo na lokalnoj razini odčepi taj kanalizacijski mulj, puno bi toga prodisalo

svježi start

Dalija Orešković prošloga je vikenda održala skupštinu svoje nove političke stranke. U Zagrebu je te subote u iznajmljenom prostoru, bez velike pompe i bez prisustva medija, gotovo u tajnosti, osnovan START – Stranka antikorupcije, razvoja i transparentnosti.

Nisu, kaže, od toga događaja htjeli raditi spektakl po uzoru na HDZ ili SDP, baviti se samim sobom, nego su odlučili odmah prionuti konkretnom poslu.

- Želimo raditi drukčije i pokazati da promišljamo izvan uobičajenih okvira. Nećemo slijediti "šprance“ HDZ-a i SDP-a. Nismo ni salonski ni restoranski političari, mi smo lički političari.

Umjesto pompe oko samih sebe, odmah sutradan smo o svojem vlastitom trošku otišli u Ličko-senjsku županiju, jednu od najnerazvijenijih i najzapuštenijih hrvatskih sredina u kojoj se na svakom koraku vide sve posljedice toksičnosti dominantne vlasti. Razgovarali smo s ljudima i započeli osmišljavanje rješenja kako da Lika postane prostor budućnosti.

Kada je svojedobno Most krenuo u bitku za birače na nacionalnoj razini, njihove ključne riječi bile su reforme i Vlada stručnjaka. Koje su vaše ključne riječi?

- Antikorupcija, razvoj i transparentnost. To je naša formula. Antikorupcija znači demontiranje postojećeg i izgradnja novog sustava. To je karijes u zubu koji treba očistiti. Razvoj su one politike i programi koje će osigurati novi sadržaj, plombu koja će popuniti prazninu.

A transparentnost znači uspostavu sustava vrijednosti koji će tu promjenu učiniti mogućim, a plodno tlo za makinacije učiniti što manjim. Oni koji dolaze na vlast biti će kao ribice u akvariju, do te mjere ogoljeni i javno izloženi da će morati početi drukčije shvaćati svoju javnu dužnost.

Jedino tako može nestati poražavajući sindrom kojega danas vidimo i u Banskim dvorima, a posebno na Pantovčaku, kada državni dužnosnik sebe shvaća većim od svoje funkcije. To nije državništvo u modernoj državi.

Što se tiče Mosta, od njih se razlikujemo po tome što ćemo se jasno odrediti o svakom svjetonazorskom pitanju jer politike nema bez ideologije.

Gdje u svjetonazorskom smislu vidite START?

- U vrijednosnom smislu zagovaramo civilizacijske vrijednosti koje su u razvijenim društvima samorazumljive. Vjerujemo u pravo svakog pojedinca da odlučuje o svojem identitetu i svojoj vlastitoj sudbini. Most je tvrdio da u njihovu programu nema mjesta za ideologiju, no u glasanju o pojedinim zakonima vidjelo se da zastupaju klerikalno-desni, konzervativni stav. START je na suprotnoj strani političkog spektra.

A u ekonomiji?

- Slobodno tržište u Hrvatskoj postoji na papiru, ne i u praksi. Pokrenut ćemo niz mjera koje će pomoći da slobodno tržište konačno prodiše. Pritom država treba biti učinkovit, odgovoran i transparentan regulatorni okvir, usmjeren na to da se sve javne politike temelje na dobrom upravljanju.

Pravosuđe gubi povjerenje

Tvrdite da stanje u Hrvatskoj ne valja. Kojim konkretnim mjerama ga namjeravate popraviti?

- Da bi se popravilo stanje u državi neće biti dovoljan jedan srebrni metak. Ni u jednom području, pa ni u pravosuđu, u koji građani nemaju povjerenja. A nemaju ga jer ih je na to naučilo iskustvo.

Ne postoji nikakva ujednačenost sudske prakse. Mi odvjetnici smo još prije nekoliko godina mogli klijentima reći što mogu očekivati u sudskom procesu. Danas nitko od nas ne može staviti ruku u vatru za takvu procjenu. Stanje se jednostavno pogoršalo.

Planiramo, između ostalog, iskoristiti informatičke alate kako bi se, po točno određenih parametrima, pratila sudska praksa, evidentiralo koliko je vremena potrebno da se svaka pojedina vrsta procesa okonča, kakva se odluka donosi, koje su visine naknade za određene tipove štete.... To bi pomoglo sudovima, a ponajviše građanima.

Uz to, sudski procesi više neće trajati unedogled ako izmijenimo postupovne zakone. Pravosuđe treba i dobar menadžment, a tektonske promjene treba napraviti i u sustavu odabira sudaca, ali i u strukturi samog Državnog sudbenog vijeća. Podatke iz imovinskih kartica sudaca treba provjeravati ne samo formalno-administrativno, nego i sadržajno, a posebnu pažnju ćemo posvetiti i sprječavanju sukoba interesa i poticanju transparentnosti rada sudaca.

Hrvatsko pravosuđe, čini se, još uvijek nije imuno na politički pritisak...

- Hrvatska je pala upravo na ispitu u kaznenim postupcima protiv visokopozicioniranih političkih dužnosnika. Loša percepcija pravosuđa proizlazi iz krajne nesposobnosti države da se suoči s procesima poput onog Ivi Sanaderu, u kojemu imamo jedno cijelo izgubljeno desetljeće, a samo jednu jedinu osuđujuću presudu s gotovo banalnom kaznom, u kojoj je olakotna okolnost cijenjena činjenica da je Sanader bio sudionik Domovinskog rata.

Ili slučaj Milana Bandića. Da se na njemu primijenio isti princip kao na Marinu Lovrić Merzel, on danas ne bi bio u poziciji da ucjenjuje kompletan državni vrh i da, kako vrijeme odmiče, skuplja sve više zastupnika. U pet godina otkako je podignuta optužnica, taj se slučaj gotovo da nije maknuo s mrtve točke. Dok u pravosuđu ne shvate da su ovo njihovi kapitalni problemi, sve druge mjere bit će doslovno izlijevanje čaše u more.

A slučaj grupe Borg i Agrokora? Postoji li tu elementi za kazneni progon članova Vlade, pa i premijera?

- Smatram da postoje ozbiljni i snažni razlozi za preispitivanje te kaznene odgovornosti. Nju, naravno, treba utvrditi sud. Da bi to bilo moguće, USKOK i DORH su trebali otvoriti istragu, no nisu to učinili. To je bio jedan od prijelomnih razloga koji su doveli do mojeg političkog angažmana, jer ovako očite slučajeve "porobljavanja“ državnih institucija od vladajuće kaste nismo imali otkako je Hrvatska suverena.

U slučaju Borg svi smo mogli vidjeti kako djeluje ne jedan dužnosnik, nego sve strukture državne vlasti: Vladu, Sabor, FINU, HNB, SOA-u... Nakon što je USKOK odbacio kaznenu prijavu, očekivala sam da će državni odvjetnik podnijeti ostavku na svoju dužnost. To se, međutim nije dogodilo.

Još se uvijek ne zna ni gdje je nestao spis iz afere SMS, ali se zato DORH iznimno brzo uključio u slučaj iz "špic papak afere“ kako bi dokazao da je fotografija potpredsjednika Vlade i nedozvoljene materije na stolu lažna. Kao da je DORH servis očuvanja imidža Vlade, a ne tijelo koje iskreno i predano utvrđuje stvarnu istinu. Od kolege Jelinića sam očekivala puno više.

Po stranačkom ključu

Vi se, ako sam dobro razumjela, zalažete da se hrvatsko pravosuđe oduzme svojem ocu Vladimiru Šeksu?

- Sustav se lošom prehranom i lošim održavanjem počeo urušavati sam od sebe. Obolio je od autoimune bolesti. I to ne vrijedi samo za pravosuđe. Institucije u Hrvatskoj, na žalost nikada nisu bile slobodne i neovisne od političke moći. Sada je došlo vrijeme da ponovno izgradimo institucije koje trebaju štititi ono što piše u Ustavu: štititi vrijednosti, štititi građane, a ne političare i njihovo leno. To za nas znači novi početak.

Treba li Hrvatskoj 576 jedinica lokalne uprave i samouprave?

- Sustav s tolikim brojem je neodrživ. Broj gradova i općina treba svesti na razumnu, opravdanu i učinkovitu mjeru. Stotinjak jedinica lokalne samouprave i je više nego dovoljno, a pet ili šest regija je ono što bi ojačalo kapacitete tih područja da provode kvalitetne razvojne projekte. Bolje je novac koji se na jednom otoku troši na servisiranje lokalnih dužnosnika u sedam općina potrošiti za opremanje škole, vrtića ili Domu zdravlja.

U Ličko-senjskoj županiji gradovi i općine nisu dovoljno kapacitirani da mogu dobro osmisliti kriterije za dodjelu poljoprivrednog zemljišta gospodarstvenicima. Osim toga, postojeći broj gradova, općina i županija jedan je od glavnih poluga klijentelističkog uhljebničkog djelovanja velikih stranaka. U komunalnim trgovačkim društvima i javnim ustanovama čelne ljude imenuje lokalna vlast, a sve se pozicije popunjavaju po stranačkom klijentelističkom ključu.

Takav sustav služi podobnima, a ne sposobnima, takva društva nemaju dobre poslovne rezultate, ne mogu sastaviti prijavu za EU sredstva.

U Splitu smo imali slučaj sposobne ravnateljice jedne kulturne ustanove sa dokazanim rezultatima umjesto koje dolazi netko po stranačkom ključu. Takve stvari sprječavaju naš napredak, rast i razvoj. Zapravo, vuku nas unatrag. Da se samo tu, na lokalnoj razini, odčepi taj kanalizacijski mulj, puno bi toga prodisalo i vrlo bi brzo imali prve rezultate.

Na što točno mislite?

- Naše ljude najviše smeta to što ispada da je država, ako nisi dio određene stranačke mreže, od njih digla ruke. Kao da ju je netko oteo. Pa i oni "dižu sidro“ i odlaze iz Hrvatske. Prošle se godine iselilo 100 tisuća ljudi. Stara latinska izreka kaže "Ubi bene, ibi patria". Tamo gdje ti je dobro ti je domovina.

Pa ako toliki broj naših građana smatra da mu je dobro negdje drugdje, a ne u Hrvatskoj, onda smo mi koji ostajemo dužni jasno i glasno reći tko je kriv zašto nam nije dobro i pokrenuti promjenu. Imamo odgovornost prema svojoj djeci, ja prema svojim djevojčicama, da promijenimo smjer u kojem Hrvatska sada ide.

Ako nama vrijednosni, da ne kažem odgojni sklop danas čine osovina Culej-Glasnović-Đakić, na opasnom smo terenu. Zato nam treba velika, tektonska promjena, ne puko popravljanje boje na zidu čija se žbuka urušava. Za to se naša generacija, sad ili nikad, treba izboriti.

Nema demokracije bez oporbe

SDP-ovca Peđu Grbina ovih su dana pitali boji li se da Vaš Start ne uzme glasove SDP-u. On je ironično odgovorio da se ne boji, nego da je siguran da će se to dogoditi...

- Politikom se ne bavim radi uništavanja drugih političkih stranaka. Razlog mojeg političkog aktiviranja je što sam u propadanju SDP-a vidjela opasnost. Država, u kojoj oporba ne funkcionira, nije demokratski ustrojena država.

U svim ovim aferama premijer i predsjednica Republike su ostali neokrznuti zato jer ne postoje neovisne institucije. Njih nema jer ne postoji oporba koja bi im mogla čuvati leđa.

S druge strane, u nadiranju populističkih i ekstremno desnih tendencija vidim još veći problem. Nekim visokom dužnosnicima SDP-a sam, prije nego sam objavila da ulazim u politiku, jasno rekla da ovo sve radim jer je njihova stranka dezertirala sa svojeg položaja.

Sjetimo se onog tragikomičnog saslušanja Martine Dalić i Ante Ramljaka pred saborskim Odborom za gospodarstvo. Bila sam u šoku jer je najsuvislije pitanje postavio Ivan Pernar. Ako se SDP neće boriti za pravdu u ovome društvu, ja ću.

GODINA IZBORA Neću na Pantovčak

- Svjesna sam da će mediji izbore za EU parlament staviti u kontekst testa. Ja ih stavljam u kontekst prilike. Za sada imamo dosta jakih imena, razgovaramo sa još nekim ljudima da se pridruže našoj listi, čija ću ja biti nositeljica. Nova vojska se okuplja i logično je da tu "vojsku“ povedem u boj.

- A predsjednički izbori?

- Promjena na Pantovčaku je nužna jer je Kolinda Grabar-Kitarović degradirala sam institut predsjednika države. U njezinoj izvedbi predsjednik države nije služio onom javnom interesu kojemu je, po Ustavu, trebao služiti. Ona je svoje javno poslanje svela na puki kič.

Koga će START podržati na predsjedničkim izborima odlučit ćemo na stranačkim tijelima. Predsjednik države treba biti predvodnik novih ideja u javnom i političkom prostoru. Podržat ćemo kandidata koji zna što taj glas treba biti. Trenutno nisam zainteresirana da budem kandidatkinja na tim izborima.
Mirela Holy je svojedobno pogriješila što se nije kandidirala na predsjedničkim izborima. Tu je, čini mi se, počeo pad Oraha.

- Grešku je napravila što je podržala Ivu Josipovića, ne zato što se nije kandidirala. Tako bar ja to vidim.

'DEAL' S MILANOVIĆEM? Samo smo kavu popili

- Već se neko vrijeme spekulira da ste u dogovoru sa bivšim SDP-ovim premijerom Zoranom Milanovićem, Vi ste ovih dana prilično rezolutno odbacili mogućnost da ga podržite za predsjedničkog kandidata.

- Ne, nisam ni u kakvom dogovoru ni dosluhu s Milanovićem, niti radim platformu koja će njemu biti njegova odskočna daska. S njim sam se upoznala prije Božića, prije toga smo se sreli samo jednom, i to protokolarno. Popila sam s njim kavu i to nakon što su sa mnom tražili da uspostave kontakt i mnogi drugi ljudi iz javnog i političkog života.

Iskreno, čudilo bi me da Milanović nije pokazao takav interes nakon što sam najavila da ću se uključiti u politiku. Nije tražio da ga podržim na predsjedničkim izborima, niti mi je otkrivao svoje planove. Najveće iznenađenje tog našeg razgovora je što je djelovao bitno umjereniji i konstruktivniji nego što je bio ranije.

REVIZIJA VATIKANSKIH UGOVORA Vjeronauk u crkve

- Smatram da je dijalog s Vatikanom potrebno otvoriti. Vrlo obazrivo, jer cilj nije izazvati revolt kod druge strane, nego riješiti problem. Okolnosti u kojima danas živimo bitno su drukčije od onih u kojima su Vatikanski ugovori sklopljeni.

Postojeće stanje nije dobro ni za Katoličku crkvu, ni za vjernike, čiji broj iz godine u godinu opada. Vjera je duhovno pitanje, pa bi se i učenje o vjeri trebalo odvijati u duhovnom, sakralnom prostoru, a ne u državnom. Osobno sam vjernica, ali mislim da to ne treba posebno isticati, niti smatram da sam toliko dobar vjernik da bih bilo kome mogla biti primjer.

SVI STARTOVI LJUDI Široki krug ideja

U Predsjedništvu START-a su tri politologa u svojim tridesetima (Duje Prkut, Stjepan Perko i Tonči Talaja), ekonomistica Branka Lukačević Gregić, profesorica sa arhitekture Marina Pavković, dakle ljudi od 30 do 50 godina koji predstavljaju novo lice Hrvatske.

Na našim listama biti će i ljudi iz akademske zajednice, ne nužno članovi naše stranke. Postoji i suradnja sa saborskim zastupnicima Bojanom Glavaševićem i Markom Vučetićem. Ona se za sada svodi na dijalog o problemima u društvu i prijedlozima za njihovo rješavanje.

No, njihov glas u Saboru nije glas stranke START. Naš politički legitimitet temeljit ćemo na rezultatima izborima, a svi ljudi koji u svojim sredinama nešto znače, nisu okaljani i žele doprinijeti da zajedno stvorimo Hrvatsku kao prostor prosperiteta i budućnosti nama su dobrodošli.

 

Naslovnica Hrvatska