Novosti Hrvatska

fijasko s nabavom aviona

Kako je Krstičević postao uteg Plenkoviću i Amerikancima: oni koji ga dobro poznaju odavno su svjesni te njegove osobine - u ratu ga je dizala, sada ga može skupo koštati

fijasko s nabavom aviona
Upravo je James Mattis, s čijim se prijateljstvom Krstičević uvijek volio pohvaliti, bio taj koji je na kraju odbio ublažiti uvjete koje su Sjedinjene Države postavile za transfer zrakoplova

Još donedavno Damir Krstičević imao je sve na dlanu. Slavilo ga se kao prvog ministra obrane koji je u 28 godina hrvatske samostalnosti imao snage krenuti u obnovu zračne eskadrile, slovio je za jednog od najpopularnijih ministara u Vladi Andreja Plenkovića, čak ga se spominjalo i kao budućeg HDZ-ova kandidata za predsjednika Republike.

No, nakon što se ovih dana otkrilo da je javnosti zatajio izravno upozorenje iz veleposlanstva SAD-a da Izrael nema odobrenje američke strane za prodaju nadograđenih zrakoplova F-16 Barak, njegova pozicija ministra obrane ozbiljno je dovedena u pitanje.

Krstičevićevu ostavku javno traže predstavnici oporbe, premijer otvoreno demantira njegove najave, a sve je više signala da i Amerikanci u njemu vide prepreku za saniranje problema nastalih kompromitiranjem natječaja za nabavu vojnih zrakoplova.

Non-paper

Igor Tabak, analitičar portala Obrana i sigurnost (OBRIS), koji je prvi objavio detalje iz američkog non-papera, smatra da Krstičević teško može izbjeći političku odgovornost zbog slijepe ulice u kojoj se našla nabava vojnih zrakoplova.

– U Hrvatskoj se u jednom trenutku počelo pričati o tom non-paperu, ali i "izvrtati" ono što je u njemu pisalo. Zato smo, nakon što smo vidjeli taj dokument, objavili skicu njegova sadržaja kako bi javnost dobila pravu informaciju o njegovoj vojno-tehničkoj strani – kaže nam Tabak.

On podsjeća da se ministar Krstičević cijelo vrijeme branio argumentom da od SAD-a ništa nije dobio službenim kanalima, iako bit tzv. non-paper dokumenta i jest da se u neslužbenoj formi upozori, ponudi savjet ili izrazi mišljenje o nekom pitanju.

– Non-paper ne donosi ni diktat ni obvezu ni prisilu, ali informira o nečemu. U slučaju nabave vojnih zrakoplova to je izuzetno važno i zbog sudjelovanja SAD-a na natječaju i zbog činjenice da saveznički odnos traži međusobno povjerenje. Za razliku od ljudi u stručnom povjerenstvu, pomoćnik ministra i ministar imaju širu političku odgovornost, i nju se teško može izbjeći – zaključuje Tabak.

Lockheed Martin

U američko-hrvatskim poslovnim krugovima procjenjuju, pak, da je greška u koracima napravljena još prije godinu i pol dana, u vrijeme Krstičevićeva boravka u SAD-u, kada se nisu od američke administracije tražile pogodnosti pri nabavi preko programa pomoći Kongresa, nego se predstavnicima američke vojne megakompanije Lockheed Martin očito sugeriralo da na natječaj pošalju ponudu za nove zrakoplove. Iako se već tada znalo da Hrvatska nema novca za 12 novih F-16, nego da su jedina opcija starija godišta moderniziranih zrakoplova.

Kada su ponude otvorene, ona basnoslovno skupa američka postala je de facto pokriće da izraelski model F-16 Barak pobijedi na natječaju.

Američka se strana očito osjetila izigranom. SAD-u je navodno bila prihvatljiva i grčka ponuda, ali ona nije ušla ni u uži izbor.

Na to se nadovezao i sukob bivšeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa s Mirom Ricardel, Trumpovom suradnicom hrvatskih korijena, koju je, prema neslužbenim informacijama, teretio da lobira kako bi Hrvatska kupila izraelske, a ne američke zrakoplove.

Novi natječaj

Upravo je Mattis, čijim se prijateljstvom Krstičević uvijek volio pohvaliti, bio taj koji je na koncu odbio ublažiti uvjete koje su Sjedinjene Države postavile za transfer zrakoplova.

Neosporno je da i hrvatska javnost, ali i američka strana najodgovornijim za fijasko s nabavom aviona drže upravo hrvatskog ministra obrane: koliko god Krstičević ovih dana najavljivao da će Hrvatska zrakoplove na koncu nabaviti od SAD-a, malo je onih koji vjeruju da je upravo on osoba koja bi novi natječaj mogla provesti transparentno.

Ljudi, pak, koji bolje poznaju hrvatskog ministra obrane njegove greške u koracima pripisuju činjenici da je on već otprije poznat kao čovjek sklon prije improvizaciji nego administraciji.

Priča o Izraelu

U ratu ga je, u okolnostima u kojima se Hrvatska tada nalazila, to dizalo, no danas mu je to očito teret, tim više što se očito u MORH-u nije okružio ljudima kojima je jaka upravo ta administrativno-pravna strana.

Priča o Izraelu, državi s pet milijuna ljudi koja je uspjela opstati u moru od 100 milijuna Arapa, očito ga je impresionirala, i on je vjerovao obećanjima da će Izrael i SAD na kraju postići dogovor.

No, to se nije dogodilo i on je u ovome trenutku postao jedna od najslabijih karika Plenkovićeva tima.

 

Kronologija fijaska  od 2016. do 2019.

29. PROSINCA 2016. – ministar obrane Damir Krstičević ubrzo nakon formiranja Vlade najavio obnovu flore Hrvatskog ratnog zrakoplovstva;
20. SRPNJA 2017. – MORH uputio zahtjev za ponudom SAD-u, Švedskoj, Grčkoj, Izraelu i Južnoj Koreji;
3. LISTOPADA 2017. – otvorene ponude Grčke (F-16), Izraela (F-16 Barak), Švedske (Gripen JAS-39) te SAD-a (novi F-16);
27. OŽUJKA 2018. – Vijeće za obranu prihvaća ponudu Izraela kao najpovoljniju za nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova;
29. OŽUJKA 2018. – Vlada jednoglasno donosi odluku o kupnji 12 zrakoplova F-16 C/D Barak od Izraela za 2,9 milijardi kuna (500 milijuna američkih dolara). Riječ je o 30 godina starim letjelicama moderniziranim izraelskom opremom;
5. KOLOVOZ 2018. – tri izraelska zrakoplova F-16 Barak tijekom proslave "Oluje" u okviru službenog programa su nadlijetala Knin;
6. PROSINCA 2018. – američki portal Axios objavio je da administracija Donalda Trumpa blokira prodaju 12 izraelskih borbenih aviona F-16 Hrvatskoj;
7. PROSINCA 2018. – Krstičević izjavljuje da Hrvatska nije dobila nikakvu službenu obavijest o blokadi isporuke izraelskih vojnih zrakoplova Hrvatskoj od strane Amerike;
13. PROSINCA 2018. – saborski Odbor za obranu održava sjednicu na kojoj Krstičević zastupnike obavještava o novonastaloj situaciji vezanoj uz kupnju izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak. Pritom je poručio da se ne smatra odgovornim;
2. SIJEČNJA 2019. – propao je pokušaj dogovora izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog državnog tajnika Mikea Pompea;
7. SIJEČNJA 2019. – izraelski mediji objavljuju da Izrael neće moći ispuniti dogovor o prodaji zrakoplova Hrvatskoj, a u MORH-u demantiraju da postoji "non-paper" dokument koji je Hrvatsku upozoravao da SAD neće dopustiti prodaju izraelskih zrakoplova;
9. SIJEČNJA 2019. – Hrvatski portal za sigurnosna i obrambena pitanja Obris objavljuje da ima informacije o postojanju neslužbenog dokumenta od 17. siječnja 2018.;
10. SIJEČNJA 2019. – Krstičević je objavio da ga je Izrael službeno obavijestio da nisu uspjeli dobiti odobrenje SAD-a za isporuku zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj;
14. SIJEČNJA 2019. – na dan kada je Vlada poništila odluku o nabavi zrakoplova od Izraela portal Index.hr objavio je sadržaj e-maila koji je 6. prosinca 2017. godine iz američkog veleposlanstva u Zagrebu poslan Krstičevićem pomoćniku Petru Mihatovu, a u kojemu se Hrvatsku u tzv. non-paperu izravno upozorava da Izrael nema odobrenje SAD-a za prodaju nadograđenih aviona F-16 Hrvatskoj.

 

Priča iz kuloara: Izraelski lobist na sastancima MORH-a

Jedan od brojnih još uvijek nerazjašnjenih segmenata priče o propaloj nabavi izraelskih Baraka je i uloga izraelskog lobista Orena Magnezyja koji je navodno u nekoliko navrata dolazio na sastanke u MORH-u vezano upravo za sklapanje ovoga posla. Magnezy se nalazi na čelu utjecajne tvrtke The Laurus Consulting Group, kojoj predsjednik Republike Srpske Dodik već godinama plaća izdašne iznose za lobističke usluge kojima je cilj popraviti odnos Banje Luke i američke vlade.

 

MORH u defenzivi: Nikakva šteta za Hrvatsku ne postoji

Izmijenili smo tisuće e-mailova, no američka strana nijednim službenim dokumentom nije zabranila prodaju izraelskih zrakoplova Hrvatskoj, nego je izdala i službeno predodobrenje koje je bilo nužno za valjanost izraelske ponude. Tim su riječima u MORH-u komentirali objavu e-mailova s tzv. non-paperom iz američkog veleposlanstva u Zagrebu.

– Jedino je važno ono što kažu i svi službeni dokumenti – da je Država Izrael kao odabrani ponuditelj bila obvezna ishoditi odobrenje SAD-a i na to se službeno obvezala prilikom prihvaćanja ponude kada je priložila i prethodno odobrenje.

Kao što je poznato, Izrael nas je službeno izvijestio da suprotno preuzetoj odgovornosti, nažalost, ne može ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a za isporuku izraelskih aviona F-16 Barak Hrvatskoj. Predstavnici Izraela su u Zagrebu jasno napomenuli da ne postoji odgovornost Hrvatske. Nikakva materijalna i nematerijalna šteta za Hrvatsku ne postoji, zaključuju u MORH-u.

 

Naslovnica Hrvatska