Novosti Hrvatska

grana zrinskih, frankopana

Velika osmrtnica preko cijele stranice Slobodne izazvala pažnju javnosti: tko je bio Louis Doimi de Frankopan?

grana zrinskih, frankopana

Velika šoneta koja je u utorak prostrta preko cijele stranice Slobodne Dalmacije izazvala je niz nedoumica, obavijest o smrti, zadušnicama i sprovodu Louisa Doimija de Frankopana podsjetila je javnost na čovjeka kojeg je i potpisnik ovih redaka imao priliku upoznati početkom dvijetisućitih, kad je ova dalmatinska plemićka obitelj kupila čuveni Ilički neboder na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Conte Louis, s kojim sam tada razgovarao, bio je vrlo galantan čovjek, od svijeta što bi se reklo. S ponosom je govorio o humanitarnoj i diplomatskoj pomoći koju je njegova obitelj pružila Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata, a otuda sežu i bliske veze s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Rođen je u Splitu 1939. godine kao Vjekoslav, pripadao je nižem plemstvu porijeklom s Visa, navodio je da je prirodne znanosti diplomirao na Oxfordu, te filozofiju i teologiju na Londonskom sveučilištu. Najprije je radio kao odvjetnik, a potom bankar, posao ga je vodio po Africi, Srednjem istoku i Južnoj Americi, a karijeru je zaključio kao zamjenik predsjednika Brazilske banke u Londonu.

Gospođa Ingrid

No, devedesetih godina hrvatsku javnost je zainteresiralo njihovo prezime. Gospodin Louis Doimi de Lupis, zahvaljujući engleskim zakonima prezimenu je dodao još dva prezimena najmoćnijih hrvatskih plemenitaša – pa se od tada predstavljao kao knez (ponekad i princ) Frankopan Šubić Zrinski i grof Doimi de Lupis, a istu titulu je nosila i njegova supruga, Šveđanka Ingrid Detter. Na ovu činjenicu reagirao je Hrvatski plemićki zbor, ali i rodbina Doimi di Delupis (druga verzija istog prezimena), te najpoznatiji hrvatski genealog Miroslav Granić, ne priznajući im rodoslovlje ni Frankopana ni Šubića Zrinskih, na što se Doimi nisu previše obazirali.

Gospođa Ingrid je prije petnaestak godina kupila dvorac Ribnik, nekadašnji posjed Frankopana kod Karlovca, za 1,6 milijuna kuna, no kako od obnove nije bilo ništa, interes za kupnju dvorca ove godine je iskazala Karlovačka županija. Njihovo plemićko porijeklo prema prezimenu De Lupis, kasnije i di Delupis nije bilo sporno, rastumačio ga je odavno vrsni poznavatelj dalmatinskih rodoslovlja Mario Nepo Kuzmanić. Prvi trag ovog prezimena našao je kod kanonika Vida de Lupisa u drugoj polovici XVI. stoljeća, te pojasnio da je ovaj svećenik svoje prezime viško-hvarskih korijena Vukašinović jednostavno latinizirao, što je bila česta pojava.

Dalmatinske titule

- Nisam našao podatak jesu li viški Lupisi – Vukašinovići dobili mletačku titulu contea, ali sasvim sigurno dobivaju austrijsku titulu viteza trećeg reda 1855. godine, dakle postaju plemići, i to prilično kasno, budući da je Austrija većinu plemićkih titula u Dalmaciji dodjeljivala između 1817. i 1823. godine. Što se tiče prezimena Doimi, ono se u viškim maticama javlja od 1632. godine – objašnjava Kuzmanić, dodajući da po njemu uzimanje prezimena Frankopan nije toliko uzbudljivo budući da danas svatko može odabrati prezime koje želi. No veza s velikašima Frankopanima ova obitelj nema.

- Frankopani se čak niti ne pišu s 'di' ili 'de'. A što se tiče Šubića i te veze s ovom obitelji, ona je još apsurdnija. Jedini trag koji sam dosad pronašao u tom smislu jest ženidba kćeri trogirskog kneza Pavla II. Šubića Bribirskog s jednim trogirskim plemićem čiji se otac zvao Doimo, dakle Dujam, što nije prezime, a to se sve odvijalo dva stoljeća prije nego se spominju De Lupisi – zaključuje Kuzmanić.

Povijesna vrela bilježe još jednu zanimljivost o izvornim Frankopanima, koji su se do XV. stoljeća pisali kao knezovi Krčki. Ban Nikola počeo se potpisivati kao Frankopan nakon što je oko 1430. pošao u Rim, gdje su mu osiromašeni rimski plemići Frangipani priznali plemstvo i rod, očito za izdašnu financijsku pripomoć "izgubljenog" rođaka, a sve je "pečatirao" i papa Martin V.

Austrijska tamnica

Od istog udesa izumiru i loze Frankopana i Šubića Zrinskog, austrijski car Leopold I. pogubljuje Frana Krstu Frankopana i Petra Šubića Zrinskog 1671. nakon neuspjeha pobune. Frankopan iza sebe nije ostavio nasljednika, a sinovi Zrinskog su također nesretno skončali; Ivan Antun Baltazar nakon 30 godina umro je u austrijskoj tamnici, a Adam je bez potomaka poginuo 1691. u bitki kod Slankamena.

U dvadesetom stoljeću pojavile su se i dvije nove teorije o preživljavanju najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji: navodno je u 16. stoljeću Martin Sdrinias ušao u mletačku službu i preselio se u Grčku, gdje i danas živi njegov potomak Dionisios Sdrinias. Frankopan je, pak, nađen i u Švedskoj, taj bi bio potomak Ivana IV., sina bana Nikole IV. Frankopana, koji se sprijateljio s danskim kraljem Erikom VI., te je sredinom XV. stoljeća u Švedskoj bio Erikov namjesnik. No, on se vratio u Hrvatsku, a u Skandinaviji je ostavio sina Matiju, o kojem više nije bilo podataka.

Prvi prijelaz u katoličku vjeru još od Henrika VIII.

Hrvatska plemićka obitelj dobro se snašla u Engleskoj, dapače ženidbama su posljednjih dvadesetak godina doprli do samog vrha klasne ljestvice: Louisov i Ingridin sin Petar oženio se Jessicom Sainsbury, kćerkom sir Timothyja Sainsburyja, bivšeg ministra u vladama Margaret Thatcher i Johna Majora, jednog od vlasnika velikog britanskog lanca trgovina. Sin Nicholas oženio je Natashu Oppenheim iz obitelji čuvenih europskih bankara. A njihova kći Paola Doimi de Frankopan ostvarila je želju svih britanskih djevojaka; ušla je u samu kraljevsku obitelj vjenčanjem za lorda Nicholasa Windsora, najmlađeg sina princa Edwarda, vojvode od Kenta, i time je prva Hrvatica na engleskom dvoru čijem je suprugu krsni kum prijestolonasljednik Charles! Nicholas je 2001. godine primio katoličku vjeru kao prvi u kraljevskoj obitelji od doba Henrika VIII. i time izgubio pravo na englesko prijestolje, ali ne i visoki položaj u britanskom elitnom društvu. Imaju tri sina, Alberta, Louisa i Leopolda, kojeg je u rimskoj bazilici svetog Petra 2010. krstio kardinal Angelo Comastri, Papin vikar za Vatikansku državu.

Naslovnica Hrvatska