Novosti Hrvatska

nema isprika...

Kako Zagreb usred ljeta Dalmaciji dijeli lekcije o turizmu: mi imamo sunce i more, ali glavni grad (još) nije pokleknuo pred virusom koji opasno hara jadranskim gradovima

 nema isprika...
Zagreb je rijetka turistička sredina u Hrvatskoj koja je uspjela turistički rast pretvoriti u sadržajno obogaćivanje i za domaće stanovništvo

U vrijeme kada službena državna statistika u turizmu prilično "rastezljivo" tumači rezultate kako bi se u drugi plan stavila činjenica da većina obalnih turističkih regija bilježi nešto manji posjet gostiju nego lani u srpnju, svojim rezultatima koji odskaču od drugih nametnuli su se turistički gradovi.

Oni su postali prave perjanice turističkog prometa koji nesmanjenim intenzitetom buja u svim dijelovima godine i kako sada stvari stoje, jedini u Hrvatskoj za koje je cjelogodišnji turizam stvarnost, a ne tek zgodna uzrečica i želja.

Iako su oni i u prvoj polovici godine brojem posjeta pokazali da u vrijeme bez sunca i mora imaju što ponuditi turističkim pustolovima, ipak su punim sjajem uspjeha zasjali baš u srpnju, jednom od dva najizdašnija turistička mjeseca u godini.

I dok je za Split, Dubrovnik i Opatiju kao tradicionalne turističke zvijezde stoljetne tradicije na obali to donekle logično i očekivano, u tom nizu najuspješnijih svojom je popularnošću ostale stavio u drugi plan potpuno neočekivano – Zagreb. I to kad? Usred ljeta!

Hrvatska metropola u turističkom poslu pretekla je mnogo razvikanije hrvatske gradove koji praktično žive od turizma i gazi velikim koracima na putu k prepoznatljivoj europskoj city-break destinaciji.

E, sad, dok je prirodno da Zagreb uspješno zimi goste privlači adventskim i drugim događanjima kao glavni grad koji ima što ponuditi, malo tko je mogao očekivati da će i u vrelim ljetnim danima i noćima dosadašnjeg dijela srpnja Zagreb ugostiti čak 122.684 gosta.

Desetljećima smo, naime, navikli da završetkom školske i akademske godine i početkom masovnijih godišnjih odmora za domaće goste Zagreb u srpnju opusti, jer svi koji imaju gdje kreću prema jugu i moru.

Državni rekorder

A kad ono, ove godine Zagreb u srpnju, na plus 30 u hladu, državni je rekorder po rastu turističkih posjeta. Gostima iz SAD, Južne Koreje, Kine, Australije, Velike Britanije, Njemačke i Španjolske kojih je cijelog srpnja najviše u našem glavnom gradu, očigledno ne smetaju vrućine.

Ne smeta im ni što Zagreb nema more, ni što je cijeli svijet u lipnju i srpnju gledao nogometne utakmice, ni što Turska, Grčka i Španjolska ove godine imaju milijune novih gostiju, ni što su mnogi praznici bili u svibnju, ni što je bio rani Uskrs...

Sve one poznate turističke isprike za pad prometa, u Zagrebu ne vrijede. Jer, Zagreb je u svih sedam mjeseci ove godine na vrhu, ugostio je više od 700 tisuća gostiju, a u srpnju ima čak 9 posto više dolazaka ili pretvoreno u brojke 10 tisuća više gostiju nego lani, a u noćenjima je 11 posto bolji od lanjskog srpnja.



I sve to u vrijeme dok cijela primorska Hrvatska kaska za prošlogodišnjim rezultatima, kad će većina onih na moru biti sretna stigne li na kraju srpnja do "nule", odnosno ponavljanja lanjskih dosega.

Zagreb u isto to sparno ljetno vrijeme s lakoćom ugošćuje gotovo 50 tisuća turista više nego u prvih sedam lanjskih mjeseci i tako drži lekciju onima koji su, sigurni kako su pretplaćeni na turistički uspjeh, zaspali na lovorikama i stigli do prvih ovogodišnjih "minusa" u sezoni.

– Još neko vrijeme očekujemo da će se u Zagrebu dvoznamenkasta stopa rasta turizma nastaviti, ali potom će se, zbog ograničenosti kapaciteta i veličine grada, taj rast usporiti. To je i normalno jer se s povećavanjem volumena, stopa rasta smanjuje.

Mi zapravo i nemamo megalomanske planove rasta niti na tome gradimo svoju turističku sliku, i plan nam je za ovu godinu bio upola manji, ali želimo u svakom segmentu usluge podizati kvalitetu i sadržajnost – govori nam Martina Bienenfeld, direktorica TZ grada Zagreba i jedna od onih u čije zasluge se upisuje popularnost, marketinški iskorak i svjetska prepoznatljivost Zagreba posljednjih godina.

Jer, Zagreb je rijetka turistička sredina u Hrvatskoj koja je, barem do sada, uspjela turistički rast popularnosti pretvoriti u sadržajno obogaćivanje za domaće stanovništvo kao i za goste.

I to ne bilo kakvo, nego osmišljeno, kreativno i uvijek iznenađujuće originalno, pa ne čudi da su takvu zanimljivost Zagreba i po najvećim vrućinama prepoznali gosti iz cijeloga svijeta.

No, i domaćini su njome zadovoljni jer nemaju svi mogućnosti ljeti pobjeći s gradskog asfalta, pa im more kulturnih događanja, uprizorenja, predstava i besplatnih koncerata na javnim prostorima na kvalitetan način obogaćuje ljeto u gradu.

Zbog svega toga dolazak u Hrvatsku više se ne može zamisliti bez posjeta Zagrebu, pa je to zlatno pravilo koje vrijedi već nekoliko godina u organiziranju turističkih proputovanja Lijepom našom. A tamo ih čekaju koncerti na otvorenom, Plesne večeri na Zrinjevcu, Ljeto na Strossu, Zagrebačka dvorišta koja pričaju svoje priče uz odličnu glazbu, dobru hranu i piće.

Pa su tu teatarske ljetne noći, najraznovrsnija glazbena događanja, ali i Mali plac, koji promiče vrijednosti lokalnog i tradicijskog uzgoja hrane, s fokusom na autohtone i prirodno uzgojene hrvatske proizvode, koji okuplja više od 500 malih lokalnih proizvođača koji gostima i domaćima cijelo ljeto nude ono što drugdje ne nalaze.

Razne aktivnosti

Znam, oni nešto grintaviji odmah će reći kako je Zagrebu lako biti turistički uspješan kada svaki Hrvat mora barem nekoliko puta godišnje poslom ili privatno otići u glavni grad, prespavati i tako "bildati" njegov turistički promet.

Ili, kako je njima lako jer imaju dva puta više novca nego itko drugi u zemlji, kako su tamo tvrtke bogatije i izdašnije u sponzoriranju događanja i slično. I to će sve samo dijelom biti točno, jer sve te činjenice nisu nimalo važne Amerikancima, Korejcima, Kinezima, Španjolcima ili Australcima kada za mjesto svojeg odmora biraju naš glavni grad, kao što je to bilo tijekom srpnja i prve polovice ove godine.

– Nama su najjači turistički mjeseci u godini postali srpanj i kolovoz, baš kao i u cijeloj državi. Ali, naša struktura gostiju se u bitnome razlikuje od one na razini Hrvatske jer su među prvih pet tržišta gosti sa svih kontinenata. Na dalekim tržištima smo cijelu godinu prisutni kroz razne aktivnosti.

Tako sada pripremamo promociju u Australiji u kojoj Hrvatska još nikada nije radila predstavljanje svoje ponude. Pratimo tržišta, analiziramo ih i reagiramo. Nama je važno da u turističkom prometu nemamo velikih oscilacija, nego kontinuiran, makar i mali rast, uz stalno podizanje kvalitete i razine usluge.

I još nešto, ne manje važno, želimo zadržati sadašnju sliku Zagrepčana kao dobrih domaćina koji se svojim gostima još uvijek vesele, koje građani osjećaju i cijene, a to ćemo uspjeti stalnim obogaćivanjem života u gradu – pojašnjava Bienenfeld strategiju kojom je Zagreb krenuo na put među europske turističke prijestolnice.

Kako sada stvari izgledaju, zacrtani put je dobar, a rezultati iznad očekivanih, što potvrđuju i službene brojke, ali i neslužbeni dojam. Zagreb (još) nije pokleknuo pred turistifikacijom svega i svačega, što je virus koji opasno hara jadranskim gradovima koji polako posustaju pred mnogobrojnim gostima i zaboravljaju da je turizam nadogradnja, a ne smisao života.

Ne čudi stoga što takvima Zagreb i usred turističkog ljeta dijeli lekcije o turizmu.

Naslovnica Hrvatska