Novosti Hrvatska

ATOMSKI ZDESNA

Uvod u obračun kod O.K. pobačaja: evo što kažu stručnjaci o referendumu o izmjenama izbornog sustava i zašto je novi konzervativan udar na Plenkovića dobar za hrvatsku politiku

ATOMSKI ZDESNA

Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ kreće u preobražaj hrvatskog političkog krajolika: u nedjelju 13. svibnja njihovi građansko-narodni aktivisti počeli su s dvotjednim prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama izbornog sustava. Do 27. svibnja moraju prikupiti 380.000 potpisa.

Taj novi politički pejzaž službeno bi trebao osigurati veću ulogu birača u izboru saborskih zastupnika, veći izborni odaziv te smanjenje političke trgovine i korupcije. U sklopu tog „poboljšanja demokracije“ predlaže se niz reformskih mjera: smanjenje broja zastupnika na najviše 120, a manjinaca na šest; promjena izbornih jedinica; smanjenje izbornog praga na četiri posto; uvođenje tri preferencijalna glasa bez praga; uvođenje dopisnog ili elektroničkog glasanja za dijasporu. Rekao bi čovjek: 'ajde, barem ne diskriminiraju manjine.

No baš u tom nedemokratskom grmu leži referendumski zec. Jedno od dva referendumska pitanja poziva upravo na ograničavanje prava manjina. Konkretno, želi se onemogućiti manjinske zastupnike da u Saboru odlučuju o sastavu Vlade i donošenju državnog proračuna. Kad se odlučuje o Vladi i proračunu, prema naumu organizatora referenduma, manjinci imaju biti kuš. Što bi rekao jedan lokalni splitski političar: „Srbi moraju znati gdje im je mjesto!“

Narod se zove Željka Markić

Stvari postaju jasnije kad se zna da iza inicijative „Narod odlučuje“ stoji onaj dio naroda koji se zove Željka Markić, odnosno njena udruga. To je onaj dio naroda koji na izborima ne uspijeva preći izborni prag (otud želja da se prag smanji na četiri posto), ali zato povremeno uspijeva mobilizirati onaj dio većine koji bi bio najsretniji da manjine u Hrvatskoj uopće ne postoje.

Da podsjetimo, udruga Željke Markić referendumom o braku iz 2013. već je jednom uspjela ograničiti određena prava (odnosno spriječiti njihovo ostvarenje) konkretne manjinske skupine – homoseksualaca, a sad priprema reprizu s nacionalnim manjinama. Nešto u manjinskom biću jako nervira ovu gospođu, što ne bi bio problem da se ta individualna averzija prema manjinama – zahvaljujući i izdašnom financiranju njene udruge - ne reflektira na cijelo društvo.

„Naravno da ova inicijativa stvara jednu antimanjinsku atmosferu u zemlji – decidirano tvrdi doajen naše socijalne i političke psihologije dr. Ivan Šiber, koji drži da je cijeli referendumski prijedlog „nekonzistentan“:

- To je galimatijas svega i svačega, što služi za poticanje zamrle desnice. Posrijedi je konzervativni udar na premijera Plenkovića, što je jako dobro za hrvatsku politiku, jer će natjerati Plenkovića ili da konačno civilizira stranku ili da se povuče pred radikalima. Bolje da se stvari raščiste – drži dr. Šiber.

Naš sugovornik ocjenjuje kako je za Hrvatsku bolje da postoje takve minorne stranke s ekstremnim stavovima, poput onih koje zastupaju Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, nego da se retrogradne ideje provlače kroz politički mainstream.

- Plenković mora znati da je Karamarkov HDZ propao baš zato što je otišao udesno, kao što je i njegov HDZ uspio jer pokazuje civilizirano lice – zaključuje dr. Šiber.

Mamac manjinske 'prijetnje'

Kao rijetko što u Hrvatskoj, referendumski atak na manjinska prava ujedinio je političke stranke diljem ideološkog spektra. O ograničavanju prava manjina proteklih su se dana izričito negativno odredili vodeći ljudi HDZ-a, SDP-a, Živog zida i HNS-a, mahom s opaskom da to „ne može proći na Ustavnom sudu“. S time se slaže i politolog Davor Gjenero:

- Bilo kakvo većinsko odlučivanje o pravima manjina je neprirodno, već i zato što su manjine po definiciji ranjive skupine. Baš zato one uživaju određena manjinska prava. Jednom kad su im ta prava dana, načelno se ona mogu samo proširivati, a ne smanjivati. Izrazito sam protiv toga da se srpskoj manjini u Hrvatskoj ograničava pravo glasa, i mislim da će Ustavni sud morati intervenirati i odbaciti ovu inicijativu – kaže Gjenero.

Politolog dr. Berto Šalaj, član Vijeća GONG-a, drži da je dio referendumskog prijedloga koji se odnosi na ograničavanje prava manjinskih zastupnika „apsolutno sporan“:

- Prijedlozi o tri preferencijalna glasa i promjeni izbornih jedinica su prihvatljivi, to je GONG predlagao još prije par godina. Ali uvoditi zastupnike prvog i drugog stupnja, to nema veze s demokracijom. To bi manjinske zastupnike učinilo praktično bespomoćnima i predstavlja teško narušavanje ustavnog principa jednakosti.

Dr. Šalaj smatra da su organizatori namjerno u prijedlog ubacili „manjinsko pitanje“, kako bi prikupili više potpisa: znajući da će birokratske izmjene izbornih pravila teško privući građane da izađu na glasanje, oni ih motiviraju mamcem navodne manjinske prijetnje. Naš sugovornik podsjeća da je za „ćirilični referendum“ prikupljeno čak 600 tisuća potpisa.

'Pale' se na nacionalizam

- To sugerira na što se građani 'pale': na nacionalizam. Ovo čak nije ni svjetonazorsko pitanje, ali čim pokrenete pitanje smanjivanja prava manjina, koje prethodno proglasite opasnima za Hrvatsku, imate veći simbolički naboj nego kad pokrenete pitanje promjene izbornih jedinica – tumači dr. Šalaj, koji se slaže s tezom o udaru organizatora referenduma na HDZ:

- Kad su vidjeli da se s HDZ-om ne mogu boriti na izborima, odnosno da dobivaju svega jedan-dva posto glasova, ostao im je referendumski pokušaj da raskole HDZ – kaže naš politolog.

Neki promatrači drže kako referendumskoj inicijativi – odnosno moćnim konzervativnim krugovima koji iza nje stoje - nije ni važno da njeni antimanjinski prijedlozi budu usvojeni, već da se eksponiranjem takvih ideja dugoročno stvara društvena atmosfera u kojoj će ekstremizam biti sve prihvatljiviji.

Riječ je o trendu koji su pojedini američki mediji prepoznali u načinu vladanja predsjednika Donalda Trumpa, ukazujući da stvarna opasnost od Trumpova „abnormalnog“ predsjedanja leži u činjenici da njegov „abnormalitet“ čini druge ekstremne republikance „normalnima“. Posrijedi je pojava koju je prvi opisao pokojni američki politolog Joseph P. Overton, te se ona po njemu zove „Overtonov prozor“.

Ukratko: u javnom diskursu postoji „prozor“ prihvatljivih ideja i političkih prijedloga. Sve unutar „prozora“ je normalno i očekivano, a sve izvan „prozora“ radikalno i redikulozno: „prozor“ predstavlja raspon ideja toleriranih u javnom diskursu. Overton je tvrdio da je pomicanje tog „prozora“ najlakše izvesti ako se ljude prisili da razmatraju ekstremne ideje, koje su maksimalno daleko od „prozora“. Čak i ako ljudi nakon razmatranja odbace takvu ideju, u usporedbi s njom sve druge, manje ekstremne ideje, izgledaju prihvatljivo - to polako pomiče „prozor“ u ekstremnom smjeru.

Prevedeno na terenski jezik, moguće je da ovaj referendumski prijedlog samo želi osnažiti pozicije radikalne desnice uoči budućih rasprava o zakonu o pobačaju, što je sljedeća velika ideološka bitka hrvatskog društva.

Naslovnica Hrvatska