Novosti Hrvatska

SULUDI RASPORED

Zašto su hrvatski učenici 'zakinuti' za jesenske i karnevalske praznike? Imamo jedan od najgorih školskih kalendara, evo kako su europske zemlje djeci organizirale odmor

SULUDI RASPORED

Kod nas je školski kalendar ujednačen za cijelu zemlju, dok su brojne države prepustile regionalnim vlastima da donose takve odluke, a u Švedskoj i Norveškoj o tome odlučuju općine

Hrvatska ima jedan od najgorih školskih kalendara u Europi, a osobito među zemljama Europske unije, kada je riječ o rasporedu školskih praznika.

Izuzmemo li specifičnosti pojedinih zemalja, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema ni jesenskih ni zimsko-karnevalskih praznika, kako se u većini europskih zemalja naziva zimski odmor.

Svojih 175 nastavnih dana (Francuska ima 162 nastavna dana, a Danci i Talijani čak 200!) "nagurali" smo u dva nejednaka polugodišta koja presijeca "plahta" od tri tjedna zimskih praznika od Božića pa do dva tjedna iza Nove godine, što ne poznaje nijedna europska zemlja.

Kraće, al' češće

Naime, tendencija je većine europskih zemalja da imaju češće, ali više-manje kraće odmore tijekom cijele školske godine, pa uz ljetnu stanku većina država ima još jesenske, božićno-novogodišnje, zimsko-karnevalske i proljetno-uskrsne praznike. U većini su božićno-novogodišnji praznici odvojeni od zimsko-karnevalskih, koji obično slijede u veljači ili početkom ožujka.

Doduše, u jednoj od njemačkih saveznih država, Hessenu, božićno-novogodišnji praznici ove školske godine trajali su kao u nas, tri tjedna, od 24. prosinca lani do 13. siječnja 2018., s time da, za razliku od ostalih njemačkih pokrajina, oni nisu imali zimsko-karnevalski odmor. Međutim, imali su jesenske praznike, i to čak dva tjedna - od 9. do 21. listopada.

Također, tu još možemo dodati Crnu Goru, koja nema povezane božićne i novogodišnje praznike kao većina zapadnih zemalja (iako od katoličkog Božića do 27.12. te za Novu godinu 1. i 2. siječnja imaju neradne dane). Njihovi zimsko-karnevalski praznici trajali su od 30. prosinca lani do 21. siječnja ove godine, dakle također tri tjedna. Crnogorci pak nemaju ni jesenskih, ali ni proljetno-uskrsnih praznika koje Hrvatska ima.

Sve su to podaci iz publikacije "Organizacija školskog vremena u Europi za 2017./2018. školsku godinu" europske mreže o obrazovanju Eurydice. Aktualni su u svjetlu javne rasprave o školskom kalendaru za hrvatske škole u idućoj školskoj godini.

Novi prijedlog kalendara ne predlaže veće promjene, iako se godinama žalimo na raspored praznika, a dalmatinske škole, na primjer, nisu do danas u većem broju iskoristile mogućnost da odgode početak školske godine ili skrate preduge zimske praznike, što im Ministarstvo obrazovanja nudi kao mogućnost još od školske godine 2010./2011.

Ujednačeni kalendar

Kod nas je školski kalendar ujednačen za cijelu zemlju, dok su brojne države poput Njemačke, Španjolske, Italije, Švicarske ili Austrije prepustile regionalnim vlastima da donose takve odluke (i datumi praznika variraju od regije do regije u svakoj od njih), a u Švedskoj i Norveškoj o tome odlučuju općine.

U svim tim zemljama središnje vlasti eventualno propisuju samo broj dana praznika. Različite datume praznika, dakle i fleksibilne kalendare, imaju i Česi, Francuzi, Nizozemci, Poljaci ili Slovenci. Na primjer, zimsko-karnevalski praznici su u Sloveniji ove godine trajali od 19. do 25. veljače u zapadnoj te od 26. veljače do 4. ožujka u istočnoj regiji. Slovenci uz to imaju božićno-novogodišnje praznike u trajanju od tjedan dana.

Ne kreću sve zemlje, pa čak i sve škole u istoj zemlji, u isto vrijeme u školu. Ove školske godine nastava je najranije počela u Finskoj (između 10. i 16. kolovoza, ovisno o regiji), Danskoj (13. kolovoza), nekim njemačkim saveznim državama (početak kolovoza) i Švicarskoj (od 14. do 27. kolovoza), a najkasnije na Malti, tek 25. rujna. Hrvatska ulazi u krug od 14 zemalja u kojima je nastava startala početkom rujna (4.9.), kao i u Francuskoj, što je prilično rano za mediteranske zemlje. U Grčkoj je tako počela 11. rujna, u Španjolskoj između 5. i 13. rujna, u Italiji od 5. do 15.9. itd.).

 

Bugarski učenici najduže na ljetnom odmoru
Ovisno o početku i završetku školske godine i rasporedu praznika tijekom cijele godine, u europskim zemljama utvrđeno je i trajanje ljetnog odmora. Najmanje su na praznicima tijekom ljeta, i to obično oko šest tjedana, djeca u nekim njemačkim saveznim državama, Nizozemskoj, Danskoj, Lihtenštajnu i Velikoj Britaniji.

Hrvatska je uz Švedsku, Finsku, većinu zemalja bivše Jugoslavije ili Španjolsku u skupini zemalja gdje ljetni praznici traju od devet do 11 tjedana. Najviše se odmaraju osnovnoškolci u Bugarskoj, čak 15 tjedana, Portugalci, Latvijci i Turci 13 tjedana, Talijani od 12 do 14 tjedana, Grci i Rumunji 12 tjedana.

 

Naslovnica Hrvatska