Novosti Hrvatska

govor mržnje

Mlada odvjetnica koja je pobijedila Željku Markić: Ako vas netko okleveće, nemojte samo cviliti na Fejsu, tužite!

govor mržnje

Nemojte biti kukavice, usudite se: ako vas netko okleveće, lažno napadne, nemojte samo sjediti doma i cviliti, žaliti se na Fejsu i cmizdriti frendicama. Odite odvjetniku ili odvjetnici, posavjetujte se.

Ne budite žrtve, iskoristite zakon onda kad vas može zaštititi, poručuje Zrinka Bojanić, mlada odvjetnica koja je izvojevala pobjedu u postupku protiv Željke Markić. Liderica udruge U ime obitelji poznata je po tome da često tuži novinare, piše Jutarnji list.

No sada se prvi put dogodilo da je netko tužio Željku Marić i dobio tužbu. Doduše nepravomoćno: Općinski kazneni sud u Zagrebu lidericu konzervativnog pokreta proglasio je krivom za klevetu književnice i filmske kritičarke Mime Simić. Markić je prije dvije godine izjavila da je Simić u sukobu interesa jer je tri godine zaredom birana u Povjerenstvo za neprofitne medije Ministarstva kulture koje je dodjeljivalo sredstva portalu Vox Feminae, na kojemu je njena partnerica, Marta Šušak, bila stručna suradnica.

Šušak nikad nije radila za portal Vox Feminae i nikad od njih nije primila nikakav honorar, već je kao aktivistica za zaštitu životinja sudjelovala na jednom sastanku vezanom za Azil u Osijeku. Željka Markić, kao niti njezina udruga, nisu kontaktirali ni Martu Šušak niti portal Vox Feminae i provjerili radi li se o sukobu interesa. I ne odustaje. “Željka Markić ovih dana govoreći o presudi ponavlja isto ono što je tvrdila i prije. Time pokazuje da ne poštuje činjenicu da je prvostupanjski sud utvrdio da su njezine izjave klevetničke i da se radi o kaznenom djelu”, kaže Zrinka Bojanić.

Naknada štete

Željka Markić je Mimu Simić optužila za sukob interesa, nepravilnosti, nezakonito stečene privilegije i nevjerodostojnost. “Dokazali smo da je svjesno govorila neistinu”, ističe Zrinka Bojanić. “Stvar još nije gotova, obje strane imaju pravo žalbe. Gospođa Željka Markić jako drži do povrede časti i ugleda i zato često tuži medije. Ako joj je to važno kada se govori o njoj, htjeli smo poručiti da i ona mora paziti kada govori o drugima.”

Također, Markić je rekla kako Simić nije bila vjerodostojna jer nije ustala protiv nepravilnosti i nezakonitosti u radu povjerenstva. Međutim, nepravilnosti nije bilo i ona je to znala jer je dobila više demantija iz Ministarstva kulture. Pa čak je i nakon Hasanbegovićeva raspuštanja povjerenstva, ponovo provedena izvanredna revizija. Ni tada nisu našli nepravilnosti. “Željka Markić je to znala, i usprkos tome govorila drugačije. Zato vjerujem da će presuda biti potvrđena”, ističe odvjetnica.

To je prva kaznena presuda protiv Željke Markić. Prije toga je Rene Bitorajac tužio portal udruge U ime obitelj i dobio spor: portal mu je dužan isplatiti 75.000 kuna. “Mi smo namjerno odlučili pokrenuti postupak za utvrđivanje kaznene odgovornosti, a ne za naknadu štete. No ako naša presuda postane pravomoćna, vjerojatno ćemo tražiti i naknadu štete”, kaže odvjetnica Bojanić, stručnjakinja za medijsko pravo. Kad tuže medije, ljudi se većinom odlučuju na građanske parnice i traže odštete za povredu časti i ugleda.

Da biste dobili odštetu, nije dovoljno samo da je netko rekao ili napisao neistinu o vama, nego treba dokazati da je ta informacija bila podobna naštetiti časti i ugledu neke osobe. Dosadašnja praksa pokazuje da su sudovi neskloni osuđivati novinare za klevetu u kaznenom postupku. Međutim, u postupcima za naknadu štete su sudovi puno skloniji dosuđivati naknade štete protiv nakladnika, govori odvjetnica.

Društvena osuda

Kazneno djelo je teže dokazati, jer se mora dokazati namjera, da ste namjerno rekli ili napisali nešto neistinito, i time naštetili nečijoj časti i ugledu. Baš je zato Mima Simić željela pokrenuti kazneni postupak protiv Željke Markić: jer je smatrala da je izricala tvrdnje za koje je znala da nisu istinite. Osim toga, kazneni postupak protiv klevete ima veću težinu. “Građanskopravni postupak naknade štete daje vam osobnu zadovoljštinu u vidu novca, no presuda za klevetu društvena je kategorija, gdje društvo, odnosno sud u ime Republike Hrvatske osuđuje takav govor.

To je bitna razlika, jer se tako izražava društvena osuda”, objašnjava Zrinka Bojanić. Da bi društvo osudilo one koji se ponašaju protuzakonito, žrtve se moraju usuditi podnijeti prijavu. I to je ono što nam u Hrvatskoj nedostaje: građanska hrabrost. “Kod nas ima ljudi koji tuže vrlo često, i kada za to nemaju nikakve osnove, opterećujući time sudove u želji za zaradom, dok drugi ne tuže i kada itekako imaju osnove”, ocjenjuje odvjetnica.

Proces od dvije godine

“Željka Markić puno govori o drugim ljudima a malo tko ju se usudio tužiti. U povjerenstvu Ministarstva je bilo šest članova, i drugi su mogli tužiti”, kaže odvjetnica. Smatrali su da će to biti predugo, prenaporno, preskupo. Često to zna biti naporno za tužitelja: u ovom slučaju sudski proces trajao je dvije godine, Mima je na svako ročište putovala iz Berlina.

Novinari su često na udaru, kako onih koji se sami smatraju oklevetanima, tako i čitatelja. “Odmah uz političare, novinari su prvi izloženi masovnom govoru mržnje na internetu, u komentarima ispod članaka, na Facebooku... Zato je važno da se odlučuju na sudsku zaštitu svojih prava, jer je to jedini pravi način”, ističe Zrinka Bojanić.

Dižite tužbe, odite na sud, naravno u slučaju kad je to osnovano. Samo tako se društvu može poslati poruka da su kleveta i govor mržnje nedopustivi. No nije svaka uvreda koju vam netko napiše na internetu dovoljna za sud. Kleveta može biti bilo kakva neistinita informacija koja može štetiti časti i ugledu, a kod govora mržnje nije bitan samo sadržaj, nego i to da je uperen protiv neke ranjive društvene skupine, protiv neke rasne, nacionalne ili rodne manjine.

“Govor mržnje nije sve ono što ljudi misle da jest, nije dovoljno samo nekoga nazvati pogrdnim imenom jer Zakon propisuje da se eksplicitno mora raditi o poticanju i pozivanju drugih na nasilje ili mržnju”, upozorava odvjetnica. Facebook i web portali puni su izljeva mržnje anonimnih komentatora, ali oni nužno ne predstavljaju govor mržnje u kaznenopravnom smislu.

Odvjetnica smatra da nam ne treba novi zakon protiv izljeva mržnje na internetu, postojeći zakonski okvir predviđa kaznena djela pod koja se većina takvih komentara može svrstati i to kaznena djela uvrede, klevete, teškog sramoćenja, prijetnje i sl. S druge strane, Zakon o elektroničkim medijima primjerice predviđa za neka kršenja odredaba o zabrani objavljivanja uvredljivih ili diskriminatornih sadržaja kaznu od 100.000 do čak milijun kuna. “Imamo alate, samo ih treba koristiti”, poručuje odvjetnica Zrinka Bojanić.

Naslovnica Hrvatska