Novosti Hrvatska

ŽIVOT U TREĆOJ DOBi

U fondu nema dovoljno novca za siromašne, ali 'zlatnu mirovinu' prima 640 Hrvata

ŽIVOT U TREĆOJ DOBi

S mirovinama bi bilo najbolje osmisliti neki model na tragu one zločeste izreke da bi naši turistički pregaoci i ini poduzetnici bili najsretniji kad bi gosti poslali novac za odmor i ostali doma. E, mi kažemo da bi tako nekako trebalo urediti i mirovinski sustav: neka ljudi rade i uplaćuju u mirovinski fond što dulje, a kad dođe vrijeme da ga koriste, trebali bi se što prije preselili na onaj drugi svijet gdje im osobne, OIB-ovi, kune, euri i dolari neće trebati. Čovjek to zaključi kad se zakopa u izvješća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u dubioze sustava u kojem nikad nema dovoljno novca za one sa dna kace.

Posebni propisi

Političari i akademici su na vrhu te piramide mirovina koje se isplaćuju za 179 tisuća onih iz kategorije povlaštenih ili mirovina po posebnim propisima. Jedan saborski mandat, plus 25 godina mirovinskog staža, navršenih 60 godina života za zastupnika, odnosno 55 za zastupnicu, i eto recepta za prosječnu mirovinu od 8010 kuna. Takvu prosječnu mirovinu uživa danas 640 nekadašnjih saborskih zastupnika, članova Vlada, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora. Obični smrtnici koji su odradili 40 i više godina imaju prosječnu starosnu mirovinu od 3398 kuna. Prema novim podacima HZMO-a, saborska mirovina čini 139 posto prosječne plaće.

Ni po jada, da su ti političari za vrijeme svog rada u Vladi, ministarstvima, Saboru, iznjedrili zakone, propise i politike koje su zemlju odvele naprijed. Da su nas preporodili, zaslužili bi te mirovine ne samo po slovu zakona koje su sami pisali, nego i po moralnosti. Ovako, bili dobri ili loši, dolazili ili ne dolazili na posao, ne gine im plaća, a kasnije mirovina kao da su najbolji na svijetu.

U stopu ih slijede akademici znanosti i umjetnosti, njih 146 ima prosječne mirovine od 7864 kune i njihova prosječna mirovina čini 134 posto prosječne neto plaće.

Zanimljivo, od 2003. do kraja lipnja ove godine broj akademika je porastao samo za njih 11, a broj zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora povećan je od 2003. s njih 281 na 640 zaslužnika s 8010 kuna mirovine. Ili, za 128 posto.

I tako dok jedni uživaju, radili ne radili, znači ti isti političari i vlastodršci, drugima su podigli letvicu za odlazak u mirovini na 67 godina, postrožili su pravila, sve stariji odlazimo u mirovinu, sa sve više radnog staža. I priroda im pomaže: lani je umrlo najviše stanovnika ove zemlje u proteklom desetljeću, no sad je problem produljenje životnog vijeka i kad se čovjek nakon 40 godina rada dočepa mirovine, ispada da živi malo predugo.

Koristit će je duže nego bi to fondovima i državnom proračunu odgovaralo. Trenutačno je u zemlji, 1,4 milijuna zaposlenih i 1,23 milijuna umirovljenika. Iz HZMO-a friško upozoravaju na te nezgodne trendove i mudroslove o problemima sustava. Ovako to ide: dobro je da se postupno povećava prosječna dob za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, ali je loše što je postupno, s povećavanjem prosječnog životnog vijeka poraslo prosječno trajanje korištenja mirovine, pa se starosna prosječno uživa 20 godina i 5 mjeseci... Znači, iako sve stariji odlazimo u mirovinu, radimo dulje, opet predugo živimo nakon mirovine.

- Na povećanje broja korisnika mirovine utječe i činjenica da posljednjih nekoliko godina u mirovinu odlazi najbrojnija, tzv. baby boom generacija, rođena u prvom desetljeću nakon II. svjetskog rata. U 2015. godini ukupno je evidentirano 49.256 korisnika koji su prvi put ostvarili pravo na mirovinu, što je manje za 4,41 posto u odnosu na 2014. godinu.

Prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 30 godina, a u posljednjih deset godina prosjek se povećao za jednu godinu. Udio ukupnog broja korisnika mirovina s navršenim mirovinskim stažem od 40 postupno se povećava, krajem 2015. iznosio je 14,24 posto godinu dana ranije 13,57 posto - zbore u HZMO-u.

Pitamo dr. Stjepana Šterca, demografa i profesora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, o umirovljenju baby boomera koji nam eto opterećuju i nagrizaju mirovinski sustav.

- Bilo je nekoliko godina iza rata pojačanog rađanja kao kompenzacijsko razdoblje ratnim stradanjima. I to jesu najbrojnije generacije. Od rata je prošlo 70 godina. Ako je netko ušao u radni kontingent s 15 godina koliko danas ima godina – 90? Ne znam kako su to baš tako mogli izračunati. Radi se o kasnijim generacijama, koje nisu bile brojne kao poslijeratne, ali su bile puno brojnije nego danas.

Malo ljudi danas odlazi sretno u mirovinu, s obzirom na odnose plaće i mirovine. Polomili smo sustav, odlazak u mirovinu je dodatna frustracija u životu čovjeka - kaže dr. Šterc. Prema njegovu mišljenju živimo u parazitskom sustavu. I na spomen činjenice da akademici imaju najveće prosječne mirovine nakon vlastodržaca, ovaj demograf ističe.

Mirovinski fond ovih je dana prvi put izračunao koliki je udjel prosječnih mirovina po posebnim propisima u prosječnoj neto plaći. Nismo ostali paf jer znamo da jedan saborski zastupnik vrijedi ovog zemlji više nego dva rudara ili čovjeka koji rade na razminiranju, čije mirovine njih 228 iznose 4885 kuna, što je 84 posto prosječne neto plaće, dok hrvatski branitelji primaju 5085 kuna prosječne mirovine ili 88 posto prosječne plaće.

Najveći problem

- Povlaštene mirovine i različiti oblici pretjeranih subvencija, dakle prihoda kućanstava koja dolaze iz državnog proračuna i nisu rezultat zarađenih mirovina, danas postaju jedan od najvećih ekonomskih problema. Kućanstva (građani) koja uživaju takve povlastice nisu zainteresirana za ponovni ulazak u ekonomske procese te tako ne daju svoj doprinos stvaranju nove vrijednosti i povećavanju nacionalnog bogatstva. Za ekonomski rast je nužno sniziti ove socijalne povlastice i ovaj dio hrvatskih građana prisiliti na sudjelovanje u ekonomiji. U protivnom će problem nedostatka radne snage postati najveće ograničenje ekonomskog rasta već u narednim godinama – ističe ekonomist dr. Damir Novotny.

Dodajmo svemo ovom još i to da je Hrvatska u skupini europskih zemalja s najstarijim stanovništvom: gotovo svaki četvrti Hrvat ima 65 i više godina, a prije šest godina svaki je deseti stanovnik ove zemlje bio u toj starosnoj kategoriji.

S obzirom na to da smo sve stariji, djece se sve manje rađa, a mnogi se sele izvan Hrvatske u potrazi za boljim životom, teško je očekivati da će se taj trend preokrenuti. Neće bez proizvodnje, zaposlenosti i porasta broja onih koji uplaćuju u mirovinski fond. Njih je danas manje za više od pola milijuna nego u 1990., i dok se to ne pokrene, mi ćemo imati problem sve da letvicu za odlazak u mirovinu dignemo na 90 godina života.

 

Živih partizana 4840, ustaša i domobrana 1820

U Hrvatskoj je u 2003. bilo isplaćivano 72.878 mirovina sudionika Narodnooslobodilačkog rata (NOR) te 27.552 mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, kako ih statistika naziva. Jednostavnije bi ih bilo, možda ne i najpreciznije, nazvati pripadnicima dviju neprijateljskih strana – jedni su bili partizani, drugi domobrani i ustaše. Biologija čini svoje i njihov se broj smanjuje.

Polovinom ove godine u Hrvatskoj je bio 16.841 korisnik mirovine sudionika NOR-a i 7531 korisnik mirovina pripadnika Hrvatske domovinske vojske. Prosječna mirovina prvih je 2657 kune, dok drugi primaju prosječno po 2270 kuna. Od početka Drugoga svjetskog rata je prošlo 75 godina, a u proteklih 13 i pol godina za 56.037 ljudi smanjen je broj partizanskih mirovina, a onih s druge strane za 20.021.

Među mirovinama sudionika NOR-a najviše ih primaju udovice ili udovci i djeca s invalidnošću. Iz HZMO-a su nam bili objasnili da te mirovine primaju i djeca iz zbjega u El Shattu. Tako je oko 13.000 mirovina sudionika NOR-a obiteljska mirovina, kao i 6300 mirovina pripadnika Hrvatske domovinske vojske, što znači da te mirovine koriste bračni drugovi i djeca preminulih korisnika. Prema podacima koje smo od HZMO-a dobili, danas je živih sudionika Drugoga svjetskog rata – partizana 4840, kao i 1820 pripadnika suprotne strane – ustaša i domobrana.

72.112 braniteljskih mirovina
Braniteljskih mirovina je 2003. bilo 30.865 i primali su prosječne mirovine od 4972 kune, polovinom ove godine ih je 72.112 i prosječno primaju 5079 kuna mirovine, dok su prije 10 godina prosječno primali po 5509 kuna.

srpanj 2016.
1,498.922 osiguranika

1,231.107 umirovljenika

1:1,22 je odnos broja umirovljenika i zaposlenih.

3397 kuna - prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, udio u prosječnoj plaći iznosi 59,55 posto

1,9  milijardi kuna trebalo je mjesečno u 2000. godini za isplatu mirovina

3,08 milijardi kuna treba mjesečno danas za isplatu mirovina

 

Naslovnica Hrvatska