Novosti Hrvatska

NA ZNANJE VLADAJUĆIMA

Otočni sabor: Želite spasiti škoje? Evo što vam je činiti!

NA ZNANJE VLADAJUĆIMA
Nerezisca, otok Brac, 170711. Opozarena podrucja na otoku Bracu. Na fotografiji: Rita Boldovic i magarac Misko. Foto: Tom Dubravec/CROPIX

Otočni sabor zalaže se za kompletnu izmjenu Zakona o otocima u smislu revidiranja programa održivog razvitka otoka, tako da se otoci učine prihvatljivima za življenje i treba ga početi primjenjivati u praksi – predlaže Barić, a zalažu se i za promjenu Zakona o regionalnom razvoju, konkretno indeksa razvijenosti

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prva je visokopozicionirana hrvatska političarka koja je prekinula dugogodišnje ignoriranje centralizirane državne vlasti prema otocima (osim za turističke sezone), koji su u međuvremenu gotovo potpuno propali, kako gospodarski, tako i demografski, a zadarski otoci u čijem je obilasku ovih dana posebno su ugroženi.

Podsjetimo, predsjednica je, osim Zadra, gdje je na četiri dana preselila ured, obišla Dugi otok, a slijede Molat, Ist, Premuda, Silba i Olib. Na Pagu će ugostiti diplomatski zbor gdje je organiziran susret s otočnim gospodarstvenicima.

Obećala je tražiti izmjene Zakona o otocima, koji je posljednji put mijenjan 2006. godine, a toj inicijativi prisnažio je i ministar regionalnog razoja i EU fondova Tomislav Tolušić, u čijim su rukama zapravo i sukno i nožice kad je riječ o spašavanju otoka.

Sastali su se s predstavnicima Otočnoga sabora, udruge koja se zalaže za razvoj hrvatskih škoja i izjednačavanje uvjeta života na otoku i kopnu, što je davna stečevina europskih pomorskih država, dok je u našem stvarnom stanju tek daleka bajka.

Denis Barić, predsjednik Sabora, pojasnio nam je koje bi se izmjene realno mogle provesti, napominući da je potrebno izmijeniti čitav niz propisa, a prije svega osnovati upravu za otoke umjesto sadašnjeg Sektora za otoke, kako bi se u proces moglo objediniti niz ministarstava.

- Prema nacionalnom programu razvitka otoka, otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Hrvatske, što znači da zaslužuju jednaku razvojnu pažnju i brigu. Naime, nerazmjer u razvojnoj politici doveo je do toga da se otoci raslojavaju na "male" i "velike" - kad se govori o problemima na otocima, treba razlikovati male otoke od velikih otoka, ali ne umanjivati vrijednost većih otoka.

1. POVEŽITE OTOKE S KOPNOM I MEĐUSOBNO

- Jedno od bitnih, ako ne i glavno pitanje za otočane je pomorska povezanost, kako s kopnom, tako i među otocima, ali i učestalost i kvaliteta trajektnih i brodskih linija.

Nažalost, u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture došlo je do smanjenja subvencija za redovite putničke i brzobrodske linije pa je za 2016. godinu predviđeno 270 milijuna kuna, za razliku od prijašnjih 309,7 milijuna. To se može protumačiti na samo jedan način, a to je redukcija; ukidanje linija što trajektnih, što brodskih i brzobrodskih ili poskupljenje cijena karata. Po ovom predloženom proračunu otočanima se definitivno ne piše dobro – smatra Barić.

2. POVLAŠTENI PRIJEVOZ OTOČANIMA

Napominje kako Otočni sabor traži poništenje ili izmjenu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu, a taj pravilnik dali su na Ustavni sud radi pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH.

3. OTOCI SU ŽEDNI

- Drugi bitan problem je vodovodizacija otoka: postojeće stanje vodoopskrbe manjih otoka izrazito je loše, poglavito u ljetnom razdoblju o kojemu u najvećoj mjeri ovisi kakav takav gospodarski prihod - najčešće turizam - otočnog stanovništva.

Vodoopskrba se u najvećoj mjeri temelji na postojećim gustirnama u obiteljskih kućama i mjesnim cisternama te djelomično zdencima. Potrošnjom ovih količina vodoopskrba ovisi jedino o kapacitetu vodonosca koji razvozi vodu po potrebi.

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a u proračunu za 2016. pod stavkom subvencije vode na otocima također su najave loše, naime, subvencije su smanjene za dva milijuna.

Otočni sabor uz potporu Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca traži izmjenu Zakona o otocima i Pravilnika o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom za gospodarstvenike.

Gospodarstvenici, nažalost, nemaju pravo na subvencioniranu vodu, nego plaćaju skupu ekonomsku cijenu na otocima koji se opskrbulju vodonoscima.

4. OTOCI NISU SUPERRAZVIJENI

Otočni sabor zalaže se za kompletnu izmjenu Zakona o otocima u smislu revidiranja programa održivog razvitka otoka, tako da se otoci učine prihvatljivima za življenje i treba ga početi primjenjivati u praksi – predlaže Barić, a zalažu se i za promjenu Zakona o regionalnom razvoju, konkretno indeksa razvijenosti.

- Nažalost, svi otoci spadaju u razvijene i visoko razvijene iako pravo stanje nije tako. Ovom promjenom Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a direktno bi pomoglo samim otočanima i otočnim gospodarstvenicima. Automatski bi se smanjila razlika gospodarstvenika na otoku s gospodarstvenicima na kopnu.

5. VRATITE OTOCIMA LUKE

Tražimo i promjenu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer držimo da je pomorsko dobro najvažniji resurs otočana i da će otočani najodgovornije sami njime upravljati.

6. SMANJITE POREZE, DAJTE INTERNET

Dalje, smatramo da je potrebna promjena porezne politike prema otočnim investitorima, omogućavanje povratka mladima i njihova trajnog ostanka na otocima, čemu je preduvjet razvoj suvremene tehnologije poput uvođenja širokopojasnog interneta. Sve što navodimo nalaže i EU rezolucija o otocima donesena u veljači 2016. godine, koja obvezuje i Republiku Hrvatsku – zaključuje Barić i ističe:

7. DEBLOKIRAJTE MLJET

- Otočni sabor traži deblokadu prostornog plana općine Mljet, kao i prostorni plan Nacionalnog parka Mljet, jer nemogućnost rješavanja ključnih problema i negativna politika dovode do zaključka da je riječ o politici iseljavanja, a ne politici ostanka stanovništva na otocima.

 

Naslovnica Hrvatska
Page 2 of 2First1[2]NextLast