Novosti Hrvatska

trbuhom za kruhom

Vi ste doktor znanosti? Mi trebamo konobara!

trbuhom za kruhom

Prijava kao popunjavanje listića za loto / FOTO: Nikša Stipaničev / CROPIX

Kada je ministar Vedran Mornar kazao da bi “bilo etično da studenti koji odu vani vrate državi novac uložen u njihovo školovanje”, možda je zapravo tek na samo sebi razumljiv način komentirao statistiku EURES-a, Europske službe za zapošljavanje kojom koordinira Europska komisija.

A ona kaže da je interes nezaposlenih Hrvata za zapošljavanjem izvan granica RH u vrhu europske statistike. Nezaposleni iz Hrvatske treći su na listi zemalja iz kojih stiže najviše interesa za zapošljavanje u drugoj zemlji EU-a.

Prvi su Talijani (24.315 predanih životopisa na adrese EURES-a), slijede Španjolci (20.699 životopisa), dok su Hrvati treći (6918 životopisa, odnosno kandidata sa spakiranim kovčezima koji čekaju poziv u inozemstvo). Po interesu slijede Rumunji (6346), Portugalci (5149), a u vlastitoj državi perspektivu ne vide niti Poljaci (4703 životopisa)...

Istina, Mornar je, pritisnut kritikama koje su ga podsjetile da ne živimo na Kubi te da je kod nas obrazovanje ipak javno dobro, pokušao pojasniti kako “nije baš tako mislio”, no statistika ostaje neumoljiva. Zato uopće ne čudi što Hrvatska, koja ne izlazi iz recesije 12 kvartala, nije u “top 10” najpoželjnijih lokacija u kojima bi netko iz EU-a htio raditi. Najviše se u tom kontekstu mašta o Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Švicarskoj, pa Švedskoj, Austriji, Nizozemskoj, Norveškoj i Belgiji.

Bijelo osoblje

Po statistici EURES-a najtraženiji su konobari i ostali radnici u ugostiteljstvu, nastavnici jezika, prevoditelji, stručnjaci iz IT sektora, programeri i arhitekti. Takvi zahtjevi tržišta nisu u skladu s činjenicom da među onima koji traže posao u inozemstvu najviše ima onih sa sveučilišnim diplomama te čak 2611 doktora znanosti. Naime, doktori znanosti baš i nisu imali što raditi na nedavnom natječaju EURES-a za zapošljavanje konobara, kuhara i sobarica u pokrajinama Tirol i Vorarlberg tijekom skijališne sezone 2014./15., što je posljednji natječaj na koji se mogao javiti i veći broj kandidata iz Hrvatske.

“Zbog gospodarske krize, koja sve više poprima obilježja endemske, mladi gube povjerenje u mogućnost i sposobnost rješavanja krize pa rješenje vide u inozemstvu.

Trenutna nacionalna vlast pošasti odljeva mlade i visokoobrazovane radne snage ne pridaje epitet problema, nego ga radije uzima kao rješenje jer kompenzira nesposobnost generiranja dovoljnog broja novih radnih mjesta”, komentira dr. Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, jedan od autora čija su razmatranja o migraciji uvrštena u upravo objavljenu publikaciju “Migracija i razvoj Hrvatske”, u izdanju HGK. Dr. Čavrak se nada da je problem “odljeva mozgova” moguće preoblikovati u “cirkulaciju mozgova”, kako bi i Hrvatska imala neke koristi od tog trenda, ali zato bi trebala nekakva nacionalna strategija – kakvu ova vlast nema.

Iako stručnjaci za demografiju tvrde kako, zbog krize u Europi i specifičnih potreba tržišta rada, ne treba očekivati masovni odljev stanovnika, usporediv s odlaskom oko 300.000 osoba od početka 60-ih do 70-ih godina prošlih stoljeća, vodeći hrvatski demograf, dr. Anđelko Akrap, smatra da će se broj stanovnika RH do 2050. smanjiti na 3,5 milijuna, s 4,3 milijuna koliko smo imali po popisu 2011. godine. Nemoguće je predvidjeti koliko će tada biti nezaposlenih, no dr. Akrap predviđa da će se broj osoba u radnoj dobi (od 15 do 65 godina) smanjiti za oko 32 posto. A tu ni EURES ni zlatousti političari neće moći puno pomoći...

hrvoje prnjak

TKO HOĆE VANI?

1. ITALIJA - 24.315
2. ŠPANJOLSKA - 20.699
3. HRVATSKA - 6918

Iselilo se 12.877 ljudi

Od početka ekonomske krize povećan je broj odseljavanja iz Hrvatske, pa je tako 2012. (otkako se koristi nova metodologija obrade podataka) u Hrvatsku doselilo 8959, dok je iz nje odselilo 12.877 osoba, ukazuje na negativni migracijski saldo Sunčanica Skupnjak Kapić iz HGK u radu objavljenom u zborniku “Migracije i razvoj Hrvatske”, koji u ponedjeljak u Zagrebu ima svečanu promociju. Taj trend će se nastaviti, pogotovo kad je riječ o mladima i visokoobrazovanima. Useljenike valja očekivati, drži ona, iz susjednih zemalja, ali i iz azijskih država, poput Kine i Indije. Dr. Silva Mežnarić tome dodaje i moguće doseljenike iz Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije.

Bit ćemo privlačni samo umirovljenicima

I dok sve više Hrvata razmišlja o iseljavanju, logično je da Hrvatska, zemlja s jednom od najvećih stopa nezaposlenosti mladih u Europi, ne spada među poželjnije lokacije za doseljavanja stranaca. Stranci čine samo 0,83 posto ukupne populacije u RH. Prosjek u Europskoj uniji iznosi 6,6 posto. “Iskustvo zemalja srednje Europe pokazuje kako je u prve dvije godine po pristupanju u EU došlo do značajnog porasta azilnih i nezakonitih migracija, ali se potom taj broj smanjivao i stabilizirao”, tvrde mr. Drago Župarić-Iljić i dr. Mario Bara sa zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti u svom radu o migracijama, dodajući kako će Hrvatska biti privlačna umirovljenicima iz EU-a, ali ne i većem broju radnika iz zemalja u okružju. Dakako, zbog ekonomskih trendova i cijene rada koja je niža nego u zapadnoeuropskim zemljama. Ili, prevedeno, zbog nesposobnih vlada.

Naslovnica Hrvatska