Novosti Hrvatska

Suprotiva

Josip Jović: Puno općina i županija, kilava država

Suprotiva
Da se nisu uzjogunili vijećnici Istarske županije i Grada Zadra, nitko – od zakona za jednog čovjeka, skidanja i postavljanja ploča i referenduma o braku – ne bi ni primijetio da upravo traje javna rasprava o jednom prilično važnom dokumentu koji je u javnost pustilo Ministarstvo regionalnog razvoja.

Riječ je o Prijedlogu zakona o regionalnom razvoju koji bi trebao biti usvojen već u drugom mjesecu sljedeće godine. Tim se prijedlogom predviđa osnivanje pet “planskih područja” u kojima se okupljaju županije radi koordiniranog planiranja razvoja s “partnerskim vijećima” kao tijelima koordinacije.

Radi se o središnjoj Hrvatskoj (Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županija); sjeverno-zapadnoj (Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska županija); istočnoj (Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska); sjevernojadranskoj (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska županija); te središnjo-južnojadranskoj Hrvatskoj (Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska županija). U tom se dokumentu još razrađuje model “potpomognutih lokalnih zajednica” umjesto sadašnjih “područja od posebne državne skrbi”.

Moglo bi se reći kako je iz Vlade krenula, konačno, jedna zanimljiva i zdrava inicijativa, koja, istina, ne ruši postojeću samoupravnu organizaciju, ali to vrlo vjerojatno nagovješćuje.

Većina stručnjaka koja se bavi ovom problematikom slaže se kako je postojeća organizacija neracionalna i više rezultat političkih kompromisa nego stručnih analiza. Ona je suviše razmrvljena, dovodi do preklapanja nadležnosti, stvara birokratiziranost i višak administracije i, što je najvažnije, preskupa je. Dodaju li se tome tijela državne uprave u županijama, zbrka je potpuna. Parafrazirajući onu o babicama i djeci, mogli bismo kazati: puno općina (i županija), kilava država.

Hrvatska ima 20 županija i Grad Zagreb, 127 gradova s 2,3 milijuna stanovnika i 428 općina s 1,4 milijuna ljudi. Primjerice, nekadašnja imotska općina, u kojoj živi tridesetak tisuća ljudi, danas je podijeljena na sedam novih općina. Ključni kriterij po kojemu se Zadvarje odvojilo od Šestanovca jesu nepremostive kulturne razlike.

Šestanovački vlaji

Dok šestanovački “vlaji” pjevaju gangu, na vratima Mediterana je već klapska kultura. Prema analizi dr. Ivana Koprića, za deset godina (1998.–2008.) broj zaposlenih u županijama narastao je od 793 na 2070, ili 161 posto, u općinama od 2008 na 3376, ili 68 posto, te u gradovima od 3913 na 5737, ili 46,6 posto, a tendencija se i nakon 2008. zacijelo nastavila. Ta vidimo kako svaki novi načelnik sa sobom vuče cijelu ergelu novih službenika. A proklamirano smanjenje administracije neće ići bez reorganizacije.

Evo jednog mogućeg prijedloga za razmišljanje. Čini se uputnim postaviti općinu kao temelj samouprave s povećanim ovlastima, pravima i obvezama i ukinuti razlike između gradova i općina, i to tako da grad, i to po postroženoj definiciji grada, bude središte svake općine. Tako bismo dobili stotinjak općina sposobnih za samofinanciranje s mjesnom samoupravom i disperziranim općinskim službama. Općinska bi se vijeća birala izravno, po mogućnosti nestranački, a gradonačelnici, čiji se izravni izbor pokazao disfunkcionalnim, odlukom vijeća.

Predloženih pet, a maksimalno sedam ili osam, planskih područja, koja približno odgovaraju europskom kriteriju o regijama od 800 tisuća do tri milijuna žitelja, optimalna su kao područja ili regije, kojima bi se supstituirala sadašnja županijska podjela, s tim što bi u svakom slučaju zbog povijesnih razloga trebalo zadržati naziv županije.

Te nove županije imale bi, po uzoru na nekadašnje zajednice općina, isključivo razvojno-plansko-koordinacijsku funkciju i izbor njihovih tijela ne bi nužno trebao biti izravan, već bi se članovi županijskih vijeća, koji bi postavljali župane, delegirali iz općina. I izbore za državni parlament valjalo bi onda prilagoditi takvoj strukturi, i to tako da svaka općina bira određeni broj zastupnika ovisno o svojoj veličini.

Očekivani otpori

Netko će reći kako je ovakvo jedno moguće razmišljanje preradikalno, prehrabro i nerealno. Prijedlog regionalne organizacije države kakav je predstavio ministar Branko Grčić, iako, barem za sada, ne dovodi u pitanje postojeći sustav područne i lokalne samouprave, osim što ga nadograđuje, već je izazvao žestok i jednodušan otpor u Puli i Zadru. Hoće li politički interesi opet prevladati logiku i racionalnost?

Grčićev prijedlog odmah je u Puli od onih bučnijih, i bez Ivana Jakovčića, nazvan napadom na istarsku autonomiju i na samu Istru!? Kao odgovor mogu se očekivati zahtjevi za još većim stupnjem autonomije. U Dalmaciji postoji jaka, tradicionalna konkurencija između Zadra i Splita, ali sjedište županije moglo bi biti i na nekom trećem mjestu. Ideja o novom regionalnom ustroju najlakše bi prošla u Slavoniji.

aUostalom, njezini politički prvaci i stranke upravo podjelu na pet regija i traže, i to čak kao uvjet svog pristanka na ustavne promjene druge naravi. Ni u drugim krajevima ne bi bilo većeg otpora. Od političkih stranaka Prijedlogu regionalnog razvoja usprotivio se HDZ zbog njegove nesuglasnosti sa Zakonom o proračunima, no to je samo tehničko pitanje. Nije jasna ni primjedba da će nova regionalizacija otežati korištenje sredstava iz europskih fondova. Strah od autonomaštva u jednoj zemlji koja je emotivno čvrsto integrirana je bezrazložan.

Najveće otpore treba ipak očekivati u brojnim općinama iz jednog drugog razloga. Kad se u Jugoslaviji na njezinu izdisaju počelo govoriti o višestranačju, javio se jedan crnogorski političar s pitanjem: dobar je taj pluralizam, ali đe ćemo mi?

Naravno, radi se o brojnim političkim funkcijama i privilegijama koje će doći u pitanje i koje će političari nastojati grčevito očuvati. Ni vrhovi političkih stranka neće se htjeti zamjeriti ljudima s terena. Objektivno, najveći su problem zaposleni djelatnici u administraciji, od kojih bi značajan broj ostao bez posla.

JOSIP JOVIĆ
FOTO: DAVOR PONGRAČIĆ / CROPIX

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 10FirstPrevious[1]2345678910Last