Novosti Hrvatska

vodeće svjetske države ulažu milijarde dolara u povezivanje škoja s kopnom

Kubanci cestom ‘premostili’ 57 km mora, a nama za 2,5 km do Pelješca trebaju desetljeća

vodeće svjetske države ulažu milijarde dolara u povezivanje škoja s kopnom

Mladi Grci studiraju na otocima, pa je tako na Lesbosu fakultet geografije. Na tom otoku, koji je površinom tek nešto manji od Šolte, i mjestima koja ga okružuju živi oko 120 tisuća ljudi, tek koju tisuću manje nego na svim našim naseljenim škoj

Dok Hrvatska, zemlja koja je nogom u Europskoj uniji, muku muči kako napraviti pelješki most, siromašna, komunistička Kuba nasula je 57 kilometara ceste do otoka na kojem se nalaze hoteli s pet zvjezdica.

I ne samo to, uz cestu koja je skratila putovanje radnicima do hotela u kojima su zaposleni, Kubanci će “nasuti” i željezničku prugu kojom će i turisti s kopna prema otocima - kazao je dr. Jesus Munuzuri sa Sveučilišta iz Seville u Španjolskoj, na drugoj po redu internacionalnoj konferenciji “Islands 2012.“ koja je nedavno održana u Bolu na Braču. Dr. Munuzuri bio je pozvan da sa španjolskim kolegama riješi problem transporta s Kube prema otočićima na kojima se nalaze luksuzni resorti u kojima se odmaraju gosti iz cijeloga svijeta.

Hotelsko osoblje, a radi se o stotinama ljudi, svaki je dan više od dva sata putovalo na posao i dva sata s posla kući, što je Kubancima predstavljalo veliki problem.

- Kad smo to riješili nasipanjem ceste, onda su počeli razmišljati o tome kako omogućiti i brojnim turistima da mogu putovati na dnevnoj bazi, raditi izlete, a da se izbjegnu gužve kako bi osoblje moglo stizati navrijeme na svoja radna mjesta. Tada smo im predložili i nasipanje trase za željezničku prugu – iznenadio je dr. Munuzuri sudionike konferencije što je za povezivanje s otocima spremna učiniti jedna Kuba, za koju se često kaže da je zapela u pedesetim godinama prošlog stoljeća.

I u bogatom, moćnom Japanu otoci su i doslovno postali dio kopna. Profesor Hiroshi Gotoh naglasio je da je negdje i cijeli arhipelag povezan mostovima, no svejedno se grade aerodromi.

- U prefekturi Okinawa, na otoku Ishigani, pokraj već postojećeg aerodroma gradi se i treća po veličini zračna luka u Japanu jer otok ima odličan položaj. Naime, blizu je Kina – objasnio je Gotoh i predočio slajdove s fotografijama otoka kojeg okružuje tirkiznoplavo more, pa privlači tisuće gostiju iz cijeloga svijeta.

Idilu je otoka, na kojem je prosječna godišnja temperatura 24 Celzijeva stupnja, nažalost, pokvario tsunami, u kojem je poginulih i ranjenih bilo oko šest tisuća, no život se na otok vratio, a kuće su obnovljene ili se obnavljaju. Zanimljiva je i skupina od pet otoka pod nazivom Yuge, koji su povezani kilometarski dugim mostovima.

- Na te otoke možete odpješačiti, odvesti se biciklom, automobilom, brodom, odletjeti hidroavionima – naglasio je prof. Gotoh.

Dr. Srećko Favro, koji je u ime Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita i Wessex instituta tehnologije iz Velike Britanije, a na kojem je predavač, bio domaćin kolegama iz cijeloga svijeta, naglasio je da će i u Hrvatskoj iduće godine hidroavioni povezati kopno s otocima, a našu zemlju sa svijetom.

- U prvoj fazi projekta uvode se linije Split–Korčula po cijeni od 120 kuna, zatim Vela Luka–Zagreb, Hvar–Zagreb, Korčula–Zagreb i Vis–Zagreb. Polazišne luke bit će za početak Korčula, Vela Luka, Lastovo i Dubrovnik – najavio je dr. Favro, a najdalje se u pripremi projekta, u koji njemački poslovni ljudi ulažu veliki novac, odmaklo u Dubrovačko–neretvanskoj županiji.

Kad se projekt uhoda, krenut će se i s aviolinijama između Italije i jadranskih otoka. I dok naša mladost koja živi na škojima već nakon osnovne škole mora put Zagreba, Splita ili Rijeke, u Grčkoj, čulo se na konferenciji, odlaze s kopna studirati na otoke. Tako Univerzitet Aegean djeluje na nekoliko otoka.

Na Lesbosu je, primjerice, fakultet geografije, a na otoku i mjestima koja ga okružuju živi oko 120 tisuća ljudi, tek koju tisuću manje nego na svim hrvatskim naseljenim otocima. Dodajmo i to da Lesbos ima 56 kilometara četvornih, što je, za usporedbu, tek nešto manje od Šolte na kojoj stalno živi oko tisuću stanovnika. Dalje; studentima, domaćem stanovništvu i turistima, ne samo da su na raspolaganju stalne brodske i trajektne linije s kopnom po simboličnim cijenama, nego su i otoci odlično međusobno povezani, pa se tamošnji stanovnici oslanjaju jedni na druge poput sunarodnjaka koji žive na kopnu. Karta za vožnju avionima ili hidroavionima od Atene do Mitilinija stoji za otočko stanovništvo tek 25 eura, a za ostale 125 eura, jer Vlada subvencionira razliku između realne cijene i cijene karte za otočane. Što se aviona i hidroaviona tiče, taj je suživot, čulo se, do savršenstva dovela Aljaska. Tamo nema nikakvih problema između kapetana kruzera i pilota koji upravljaju letjelicama što polijeću i slijeću u lukama, pa dok jedni pristaju, drugi lete u nebo bez ikakve bojazni da bi moglo doći do bilo kakve nezgode.

saša ljubičić

Najbolje Britancima


Što se života na europskim otocima tiče, Britanci su otišli najdalje. Nema, naime, nikakve razlike u visini životnog standarda između stanovništva na kopnu i otocima, a razlog su brojne subvencije koje je za otočane London iskamčio od Europske unije.

Drugi je razlog još banalniji i logičniji: cijela je Velika Britanija otok, tako da se ne smatra ništa manje vrijednim živjeti na prostoru okruženom sa svih strana morem. Otočani tako baš ni u čemu ne ovise o pomoći s kopna, a svima koji žele razvijati biznis na otocima u sastavu Kraljevstva, izlazi se u susret poticajnim sredstvima ili poreznim benefitima. Istovremeno, od ukupnog novca kojim je HBOR u Hrvatskoj poticao kroz dva desetljeća poduzetničke projekte, samo pet posto je potrošeno na otocima! Pametnom dosta. Profesori iz Njemačke govorili su o Azurima na kojima je konačno riješeno pitanje napajanja električnom energijom. Do sada se struja dobivala tek uz pomoć dizelskih generatora, a danas se to čini uz pomoć vjetroelektrana. Takva je struja i dalje puno skuplja od one koja se “rađa” u hidroelektranama, ali čim se krene u masovniju proizvodnju vjetroenergije, a sve je više zainteresiranih za takvu opskrbu u cijelome svijetu, i cijena će pasti. U Hrvatskoj su najdalje po tomu pitanju odmakli Komižani, na čelu s agilnom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, koja zajedno s talijanskim investitorima uporno gura projekt vjetroelektrana na Visu, o kojem se govori godinama.

Malezijski otočani žive od turizma


I u Maleziji, na siromašnim otocima gdje donedavno nije bilo nikakve infrastrukture, također žele živjeti od turizma. Riječ je često o nacionalnim parkovima u kojim se zakonom propisuje ponašanje turista kako bi se zaštitila djevičanska priroda. U ekoturizmu prednjače otočni parkovi Langkawi.

- Stanovništvo zahvaljujući turizmu živi bolje. Imaju više novca, zaposlenih, grade veće i bolje kuće, ali se otvorio i cijeli niz pitanja oko kojih se spore stručnjaci. Treba li limitirati broj dolazaka gostiju jer oni mogu uništiti prirodu koja ih sada privlači, a ako to naprave, domaći se mogu pozdraviti s turizmom i prihodima koji su im postali sve i sva. Bilo je čak i prijedloga da se posjeti nacionalnim parkovima ograniče samo na domaće goste – rekao je dr. Kalsom Kayat sa Sveučilišta Northern iz Malezije. Na nekoć mirnim otocima na kojima je život tekao sporo, stotljećima ustaljenim ritmom, masovni turizam je sve razdrmao: donio užurbanost, buku, zabavu, a s tim posljedično i probleme. - Stanovništvo se žali da turisti ne poštuju malezijske zakone. Ne vladaju se dolično u prometu, bacaju smeće... – kazao je Kayat dodavši da treba tražiti mjeru između želja domaćeg stanovništva i rastućeg turizma o kojem su postali posve materijalno ovisni.


Lošinj živi, Cres umire

Interesantno je bilo čuti nešto i o fenomenu Cresa, koji je bliži kopnu od Malog Lošinja, mnogi ga drže ljepšim, florom i faunom bogatijim otokom od Malog Lošinja, a u svemu ostalom za njim zaostaje?! Na Malom Lošinju razvijen je turizam, posebno nautički, gostiju je svake godine sve više, što s Cresom nije slučaj.

- Razlog tomu je što su se najbolji kadrovi, zbog blizine kopna, s Cresa odselili u Rijeku, dok se to na Malom Lošinju do kojeg se treba voziti četrdesetak minuta preko Cresa, isto nije dogodilo u tolikoj mjeri - objasnio je prof. dr. Nenad Starc iz Zagreba.


Cijeli Punat ovisi o marini

A koliko otočani danas ovise o nautičkom turizmu argumentirao je jedan od vodećih stručnjaka za nautički turizam dr. Srećko Favro. On kaže da, primjerice, od marine Punat na Krku, što izravno, što neizravno, u mjestu Punat živi više od 80 posto stanovnika.





Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last