Novosti Hrvatska

Godina čistilišta ili pakla

MMF, EK i Svjetska banka ne vide kraj krizi u Hrvatskoj

Godina čistilišta ili pakla
Bit će ovo zanimljiva utakmica: s jedne strane su analitičari Ekonomskog instituta, Svjetske banke i Željko Rohatinski, guverner HNB-a, s prognozom pada gospodarstva u 2012. od jedan posto, Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka s prosječnom projekcijom minusa od 1,3 posto (s tim da su se procjene kretale od minus 0,5 do minus 2,1 posto), Europska komisija s očekivanjem pada ekonomije od 1,2 posto, te Međunarodni monetarni fond s predviđanjem minusa od 0,5 posto, a s druge strane Hrvatska vlada koja se nada rastu od 0,8 posto u odnosu na prijašnju godinu, ali i Europska banka za obnovu i razvoj koja je još optimističnija i očekuje rast gospodarstva od jedan posto.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, jedan od onih koji smatra kako ćemo ove godine ipak još jednom zaroniti u recesiju, rekao nam je kako u Vladi ne bi trebali strahovati da će eventualni gospodarski pad u ovoj godini negativno utjecati na rejting agencije i financijsku i investicijsku zajednicu.

Realna očekivanja

- Ekonomskim stručnjacima je jasno da politika štednje i racionalizacije državnih financija i javnih poduzeća te provođenje drugih mjera, poput podizanja cijene energenata ili poreza na dodanu vrijednost, u prvoj godini ne može biti kompenzirano drugim aktivnim gospodarskim mjerama i da je realno očekivati pad gospodarstva. Ova vlada je, nažalost, primorana u jednoj godini provoditi bolne mjere i rezove koje bi se inače morale raspodijeliti na nekoliko godina, ali to je posljedica činjenice da posljednje tri godine ništa na tom planu nije poduzeto - rekao nam je Zdeslav Šantić.

Prema njegovim riječima, koje dijele svi analitičari koji očekuju pad gospodarstva u ovoj godini, postoje četiri glavna razloga koja su temelj takvim promišljanjima. Prvi se odnosi na činjenicu da euro zona opet upada u recesiju, što će smanjiti potražnju za hrvatskim proizvodima, ali će, kao što navodi Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, možda negativno utjecati i na turističku sezonu. U tom kontekstu je, napominje Lovrinčević, sasvim neizvjesno kako će reagirati građani Italije, odnosno kako će proći “ferragosto“.

Drugi “vanjski“ razlog koji negativno utječe na Hrvatsku jest takozvana dužnička kriza zemalja euro zone koja potkopava stabilnost financijskog sektora i podiže cijenu zaduživanja. Treći razlog je, kao što smo već naveli, fiskalna konsolidacija, koja uključuje nominalno (a još veće, kada se uključi inflacija, realno) smanjivanje rashoda državnog proračuna, te povećanje PDV-a. S tim je indirektno povezano i povećanje cijena struje i plina, što će također utjecati na smanjenje potrošnje građana, a potrošnja je jedan od ključnih stavki u bruto domaćem proizvodu. Konačno, četvrti razlog nalazi se u strukturnim reformama, od kojih će se u ovoj godini “dogoditi“ restrukturiranje brodogradnje koje će rezultirati smanjenjem proizvodnje, ali i broja zaposlenih.

Kada se u to uključe i restrukturiranja koja se najavljuju u HEP-u, HŽ-u, HAC-u i drugim javnim poduzećima, u kojima se broj viška radnika procjenjuje od 20 do 30 tisuća, a predviđa se i smanjivanje plaća, jasno je da će potrošnja dodatno pasti. Od strukturnih reformi, Vlada u ovoj godini namjerava ukinuti odredbu Zakona o radu koja omogućava “vječno“ trajanje kolektivnih ugovora. Na pitanje zbog čega se ne ide na izravno mijenjanje samo te odredbe Zakona o radu kada iz HUP-a javno govore kako su za sada zadovoljni samo s tom promjenom i tvrde da neće tražiti ništa više, u Vladi nam je neslužbeno rečeno kako HUP u tom slučaju “pila naopako“, jer bi sigurno tražio i druge izmjene ZOR-a kada bi se krenulo u taj proces.

Crna slika u okružju

Na pitanje kako Vlada misli u ovoj godini ostvariti gospodarski rast kada je realna situacija u našoj zemlji i okružju dosta crna te kada je Vlada prisiljena provoditi mjere koje kratkoročno loše utječu na gospodarski rast, premijer Zoran Milanović i ministri Slavko Linić i Ratko Čačić odgovaraju kako će se to kompenzirati brojnim malim investicijama javnih poduzeća, ali upućuju i na činjenicu da je smanjen zdravstveni doprinos. Nekako se, ipak, čini da će ta kompenzacija biti premala u odnosu na “utege“ koje smo prethodno naveli. Ako svemu ovom dodamo činjenicu da Ministarstvo financija putem izmjena Općeg poreznog zakona i budućeg Zakona o financijskom poslovanju uvodi dodatne mjere kojima će, što je za svaku pohvalu, pooštriti poreznu disciplinu, te istovremeno “čistiti“ tržište od tvrtki “zombija“ (ali istovremeno, valja reći, pokušati spasiti ono što se spasiti može), jasno je kako se nalazimo u godini koja svakako zaslužuje naziv “godina čistilišta“. To što će se to mnogima činiti kao čisti pakao je, naravno, dopustimo si taj sitni sarkazam, samo stvar subjektivnog dojma.

FRENKI LAUŠIĆ

Četiri utega

•• recesija u euro zoni •• dužnička kriza u euro zoni •• fiskalna konsolidacija koja uključuje nominalno smanjivanje potrošnje te povećanje PDV-a •• restrukturiranje brodogradnje koje će rezultirati smanjenjem proizvodnje, ali i broja zaposlenih




Naslovnica Hrvatska