Novosti Hrvatska

ZBOG SRAVNJENOG SELA I 84 UBIJENIH BRANITELJA I CIVILA U ZATVORU BILI JOVAN BADŽOKA I ZORANA BANIĆ

IAKO JE PROŠLO 20 GODINA Za Škabrnju 27 optuženih, a zatvoreno samo dvoje

ZBOG SRAVNJENOG SELA I 84 UBIJENIH BRANITELJA I CIVILA U ZATVORU BILI   JOVAN BADŽOKA I ZORANA BANIĆ

Ni nakon 20 godina od ratnog zločina počinjenog u Škabrnji, 18. studenoga 1991. godine, ne znaju se sva imena zločinaca koji su sudjelovali u masakru. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru “zaustavilo” se na optužnici iz 1994. godine, gdje je, još tada, navedeno kako su optuženici “ušli u selo zajedno s više drugih, za sada neidentificiranih pripadnika vojnih i paravojnih formacija”.

Optuženika je bilo – 26. Teretilo ih se za masovno uništenje cijelog sela i izvlačenje civila iz podruma koje su “potom ubili hicima iz vatrenog oružja iz neposredne blizine ili tupotvrdim predmetima po glavi, a pritom neke od žrtava pred smrt mučili i masakrirali”. Ubili su 84 osobe. Od toga 58 civila i 26 branitelja.

Uhićenje u Švicarskoj

Za zločin u Nadinu, gdje je dan nakon masakra u Škabrnji ubijeno 14 civila, još nitko nije odgovarao.

Svim optuženicima za Škabrnju su na zadarskom sudu izrečene kazne, ali u odsutnosti. U ovih 20 godina samo su dvije osobe odslužile zatvorsku kaznu za ratni zločin u Škabrnji: Jovan Badžoka i Zorana Banić. Oboje su odavno na slobodi. Badžoka je jedini bio u sudnici kada se 1995. sudilo 26-orici i dobio je deset godina zatvora. Zorana Banić je iz zatvora izišla prije točno četiri godine.

Za ratni zločin nad civilima u Škabrnji u zatvoru je provela šest godina. Uhićena je u Švicarskoj na temelju međunarodne tjeralice 2001. godine i u Zadru je osuđena na 13 godina, u ponovljenom suđenju na deset, a Vrhovni sud joj je smanjio kaznu na šest godina.

Što se od tada promijenilo?

 Zorani Banić je Vrhovni sud Hrvatske
 smanjio kaznu s deset na šest godina

Županijsko državno odvjetništvo je za zločin u Škabrnji naknadno podignulo optužnicu i protiv Milenka Radaka, uhićenog 2003. godine. Na suđenju je utvrđeno da je sudjelovao u napadu na Škabrnju kao zapovjednik Drugog specijalnog voda dragovoljaca, ali nije bilo dokaza da je počinio ratni zločin, te je 2004. godine oslobođen optužbe.

Pamte se tadašnje riječi suca Branimira Zorice: “Ovdje smo se naslušali uvreda upućivanih tužitelju, sudu i stradalnicima Škabrnje. Naprosto je nevjerojatno da ni optuženi ni njegov odvjetnik nisu ni jednom riječju pokazali elementarno poštovanje ni pijetet prema stradalnicima stravičnog zločina u Škabrnji. Stoga na kraju postupka ovom sudskom vijeću ostaje gorak okus u ustima.”

Međunarodna tjeralica

Uz oslobođenog Radaka, za zločin u Škabrnji s tjeralice je uhićen i Renato Petrov, u travnju ove godine u Njemačkoj. On je jedini Hrvat među optuženima. U tijeku mu je suđenje na Županijskom sudu u Zadru.

– Protiv svih osoba u odnosu na koje egzistira ova pravomoćna presuda raspisana je međunarodna tjeralica – istaknuo je u srijedu Slobodan Denona, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zadru. Tako je odgovornost za Škabrnju spala “na dva slova”, na Badžoku i Banićku, koji su odavno napustili zatvorske ćelije.

LADA KALMETA

Za brata i sestru - opći oprost

Edita Rađen, “lice s tjeralice”, oslobođena je 2009., iako nikada nije sjela na optuženičku klupu u Zadru na obnovljeni postupak. Iako je presuda od 15 godina zatvora i za nju 1998. postala pravomoćna, kao i ostalima iz optužnice, uložena je žalba i postupak je vraćen na ponovno suđenje.

Tada je tužiteljstvo preinačilo optužnicu i kazneno djelo ratnog zločina prekvalificiralo u kazneno djelo oružane pobune, za koje se primjenjuje Zakon o općem oprostu. Nije sudjelovala u zločinu, ali jest u oružanoj pobuni, zaključio je sud, primijenio Zakon o oprostu, ukinuo tjeralicu i obustavio kazneni postupak.

Njezin brat Ernest Rađen nikada nije optužen, no bio je predmet istrage za zločine u Škabrnji, te je uhićen 2006. i pritvoren. Nakon opsežne istrage Županijsko državno odvjetništvo u Zadru odustalo je od sumnje da je Rađen počinio ratni zločin nad škabrnjskim civilima 1991., te je prema njemu primijenjen Zakon o općem oprostu.

Svi optuženici za Škabrnju:

Goran Opačić, Boško Dražić, Zoran Janković, Đuro Kosović, Mirko Drača, Nada Pupovac, Edita Rađen, Zorana Banić, Vojin Lakić, Petar Radmanović, Milenko Bjelanović, Iso Bjelanović, Špiro Bjelanović, Renato Petrov, Siniša Medak, Saša Relić, Duško Rnjak, Dušan Rnjak, Mirko Rnjak, Slobodan Rnjak, Stanko Rnjak, Nenad Vrcelja, Desimir Ivaneža, Miroslav Mlinar, Jovan Badžoka, Marinko Pozder, Milenko Radak.

‘Je li mjesto žrtvovano?’

Zapovjednik Kninskog korpusa Ratko Mladić osobno je naredio napad na Škabrnju, nije poznato je li i osobno sudjelovalo u napadu, ali ga haaška optužnica za to ne tereti. Po sada dostupnim podacima, ni jedan drugi nalogodavac napada ni pokolja nije odgovarao za počinjene zločine.

Zanimljivo, za škabrnjski pokolj trebalo bi tražiti i na hrvatskoj strani. Naime, u jučerašnjem broju Zadarskog lista, zapovjednik Škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić optužuje tadašnjeg zapovjednika Sektora Zadar pukovnika Josipa Tuličića da je znao da će se dogoditi napad na Škabrnju, ali da ništa u vezi s tim nije poduzeo.

Osim njega sumnjiči i neke druge zapovjednike hrvatskih postrojbi i tvrdi da je “Škabrnja žrtvovana za neke veće ciljeve”.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last