Novosti Crna kronika

Kristian nije trebao umrijeti

Je li mladić s posebnim potrebama smio završiti na Bilicama? Konačno imamo odgovor - predsjednica Udruge sudaca za mladež objašnjava koje se sankcije izriču kod bitno smanjeno ubrojivih osoba

Kristian nije trebao umrijeti

Uvijek kada govorimo o mlađim punoljetnicima moramo imati na umu dva kumulativna uvjeta. Prvi, je li kazneno djelo koje je počinjeno, ono kakvo bi počinio maloljetnik, i drugo, može li se sa sankcijom za maloljetnike postići isti učinak kao i s općom sankcijom.

Ako su ta dva uvjeta zadovoljena, tada trebamo primijeniti Zakon o sudovima za mladež i primjenjivati sankcije za maloljetnike koje su primarno odgojne mjere – pojasnila je Lana Petö Kujundžić, sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, osvrnuvši se na slučaj 18-godišnjeg Kristiana Vukasovića, mladića s posebnim potrebama, koji je završio u zatvoru iz kojeg se nikada nije vratio kući.

Kristian Vukasović molio je za milost: Kad biste me pustili na slobodu, nikada više to ne bih napravio; Hladnokrvno su ga osudili u jedan dan, i opet strpali u zatvor iz kojeg se nikad nije vratio

Otkrivamo nalaze obdukcije nesretnog mladića s posebnim potrebama koji je preminuo u splitskoj bolnici: Kristian je žrtva 'psihičke smrti', srce i mozak su mu zatajili zbog straha, zatvor ga je doslovce ubio!​

Oglasila se Biljana Puharić, tužiteljica koja je tražila zatvor za Kristiana Vukasovića, mladića koji je nakon boravka na Bilicama preminuo u splitskoj bolnici​

Pritom, primjenu maloljetničkog prava može predložiti državni odvjetnik za mladež, branitelj optuženika, ali i sud mora o tome voditi računa.

Međutim, dodaje Petö Kujundžić za Jutarnji list, u svakom postupku protiv mlađeg punoljetnika, osobe koja je u vrijeme počinjenja djela starija od 18, a mlađa od 21 godinu, moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež.

– Kada je riječ o postupku koji se vodi protiv mlađeg punoljetnika uvijek se mora zatražiti od nadležnog centra za socijalnu skrb da izradi i dostavi izvješće o osobnom i obiteljskom stanju i prilikama. Centar za socijalnu skrb također u tom izvješću treba iznijeti mišljenje koja bi sankcija bila najbolja za konkretan slučaj osobe, odnosno može li se na njega primijeniti maloljetničko pravo. Uvijek državni odvjetnik i sudac ispituju roditelja ili skrbnika mlađeg punoljetnika. Već u fazi istraživanja o kojem se kaznenom djelu radi, policija i državni odvjetnik moraju prikupiti sve potrebne podatke o mlađem punoljetniku. Poslije na sudu uključuje se stručni suradnik suda, socijalni pedagog koji također daje mišljenje o mlađem punoljetniku – navodi sutkinja za mladež.

Olakotna okolnost

Tek nakon što je taj postupak u potpunosti proveden odlučuje se hoće li se mlađeg punoljetnika tretirati prema maloljetničkom pravu i propisivati mu maloljetničke sankcije ili će se zaključiti da je riječ o osobi koja je postupala kao odrasla punoljetna osoba.
Dodatno, ako se za optuženika utvrdi sumnja u ubrojivost, sudski vještak mora nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjene maloljetničke sankcije. Bitno smanjena ubrojivost se cijeni kao olakotna okolnost i ima vrlo velik utjecaj na izbor kaznene sankcije.

– Ako je sudski vještak procijenio da je osoba bitno smanjivo ubrojiva, tada se tom počinitelju izriču drukčije sankcije, to su uglavnom sigurnosne mjere, psihijatrijsko liječenje, liječenje od ovisnosti, psihosocijalni tretman i slično, ovisno o slučaju i potrebi – kazala je sutkinja Petö Kujundžić.

Također, prema njezinim riječima "istražni zatvor mlađem punoljetniku se može izreći prije podizanja optužnice samo iznimno, ako postoji bojazan da će ponovno počiniti kazneno djelo i to pod pretpostavkom da je teško kazneno djelo i da se očekuje kazna zatvora. To je samo iznimno, i uglavnom rijetko".

Kako doznajemo od predsjednice Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, u praksi se mlađim punoljetnicima često pridržava maloljetnički zatvor. Riječ je o sankciji iz maloljetničkog prava kojom se optuženiku izriču obveze kojih se mora pridržavati tijekom određenog razdoblja kako ne bi morao odslužiti kaznu u maloljetničkom zatvoru. Kako nam govori Petö Kujundžić, vrlo rijetko ova mjera preraste u izricanje maloljetničkog zatvora jer optuženik nije ispunio zadane obveze.

– Uz to izričemo i neke obveze kojih se moraju pridržavati. Recimo tretman kod liječnika, psihoterapijski tretman, zadržavanje radnog odnosa ako je u radnom odnosu – zaključila je.

 

Naslovnica Crna kronika