Novosti Crna kronika

HRVATSKA PRIČA

Ni 20 godina nije bilo dovoljno da se donesu presude: evo kako su dvojica najpoznatijih HDZ-ovih tajkuna iz devedesetih izbjegli optužbe za ratno profiterstvo

HRVATSKA PRIČA

Protiv Miroslava Kutle i Josipa Gucića, dvojice najpoznatijih HDZ-ovih tajkuna iz devedesetih godina prošlog stoljeća, istog su dana, 15. veljače ove godine, na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, u dva različita postupka, objavljene presude po kojima su protiv njih odbijene optužbe za zlouporabe u gospodarskom poslovanju počinjene prije dvadesetak i više godina.

Obje su optužbe protiv tajkuna odbijene jer su djela otišla u zastaru, a sud nije prihvatio izmjene činjeničnih opisa koje je proveo ODO Zagreb, a kojima su nastojali izbjeći zastaru po Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

No, krenimo redom. Danas 62-godišnjeg Kutlu se, zajedno s Ilijom Milišićem te Mariom Piškurićem, teretilo za makinacije s dionicama u čuvenoj aferi "Gradski podrum".

Po optužnici su Milišić, kao direktor "Podruma", i Piškurić, kao voditelj tehničke službe i predsjednik Komisije za pretvorbu u istom poduzeću, u prvoj polovini 1993. godine, tijekom postupka pretvorbe UP-a "Gradski podrum" u dioničko društvo za vrijeme Domovinskog rata, po prethodnom dogovoru s Kutlom, organizirali da se 61 djelatnik tog poduzeća, u svojstvu kupaca, prijave za upis dionica i protivno zakonu potpišu ugovore s Hrvatskim fondom za privatizaciju kao prodavateljem o kupnji dionica uz popust, a koje dionice bi onda prepustili Kutlinoj "Globus grupi".

Naravno, radnici su pri kupnji dionica imali popust od 20 posto, uvećan za jedan posto za svaku godinu radnog staža, te popust za jednokratnu otplatu od 35 posto, a novac za kupnju dionica im je dao Kutle, i to 746.500 tadašnjih maraka. Na ovakav je način oštetio HFP za nešto manje od milijun i 700 tisuća kuna.

Kutle je već bio osuđen pravomoćno na dvije godine i osam mjeseci, no pobjegao je u BiH, koja ga je odbila izručiti uz obrazloženje da kaznena djela koja mu se stavljaju na teret nemaju ekvivalent u zakonu koji je u vrijeme njihova izvršenja bio na snazi u BiH. ODO Zagreb je 9. veljače 2016. godine promijenilo kvalifikaciju, tako da je u činjeničnom opisu dodan tekst "za vrijeme Domovinskog rata", a u zakonskom opisu "da bi kazneno djelo bilo počinjeno u procesu pretvorbe i privatizacije u vrijeme Domovinskog rata". No, samo pet dana kasnije, 14. veljače, nastupila je apsolutna zastara progona.

Josipa Gucića, pak, teretilo se, zajedno s njegovim sinom Zvonimirom te Krstom Romićem i Gordanom Jezidžićem, za pet kaznenih djela iz 1995. i 1996. godine, u kojima su "kemijali" s kreditima banaka danih Gucićevoj tvrtki NIK za "osnaženje poslovanja toga trgovačkog društva", da bi novac onda neosnovano prebacivali na druge tvrtke.

Pričinjena šteta procijenjena je na oko 127 milijuna kuna, a zastara progona nastupa nakon 20 godina. U slučaju Gucić optužnica je podignuta u lipnju 2006. godine, a u svibnju 2013. godine ODO Zagreb mijenja činjenični opis optužnice i pravnu kvalifikaciju djela, tako da im se stavlja na teret da su kaznena djela počinili "u okolnostima ratnog stanja i neposredne ugroženosti, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države".

No, u oba slučaja tužitelji su "ubacivanjem" ratnog profiterstva pokušali spasiti da sve ne ode u zastaru, no ostali su kratkih rukava.

– Nije dovoljno u činjeničnom opisu navesti da je kazneno djelo počinjeno "u okolnostima ratnog stanja i neposredne ugroženosti, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države", već moraju biti opisane i naznačene okolnosti koje ukazuju na to da one radnje koje su poduzeli optuženi, a koje su opisane u činjeničnom opisu, proizlaze upravo iz zloupotrebe činjenice da je u tijeku ratno stanje.

Po ocjeni suda, Državno odvjetništvo u konkretnom slučaju neosnovano daje značaj da su djela počinjenja u vezi Zakona o nezastarijevanju, polazeći pri tome od svojevrsnog automatizma, odnosno od činjenice da su inkriminacije za koje se terete optuženi zaista počinjene u okolnostima ratnog stanja i neposredne ugroženosti, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.

Osim navedene rečenice u činjeničnom opisu tih djela ne navode se niti su opisane okolnosti koje bi ukazivale da su poduzete kriminalne radnje karakterizirane aktivnošću kojom se zloupotrebljava činjenica ratnog stanja – obrazložila je u Gucićevu slučaju, među ostalim, sutkinja Jasna Zoretić Rendulić.

Vrlo slično u odbijajućoj presudi za Kutlu napisala je i njezina kolegica Ivančica Cvitanović, koja je navela da je u konkretnom slučaju, u činjeničnom opisu, izostao opis zlouporabe činjenice trajanja Domovinskog rata.

– U činjeničnom opisu optužnice nisu opisane i naznačene okolnosti koje bi ukazivale da su poduzete kriminalne radnje karakterizirane aktivnošću kojom se zloupotrebljava činjenica da je u tijeku Domovinski rat, već iz ovako postavljenog činjeničnog opisa terećenog kaznenog djela proizlazi samo koincidencija vremena počinjenja kaznenog djela i vremena kada je u Republici Hrvatskoj trajao Domovinski rat – napisala je, među ostalim, sutkinja Cvitanović.

Naslovnica Crna kronika