Novosti Biznis

ekonomsko i političko pitanje

Direktor Udruge civilnih zrakoplovnih luka Europe: Hrvatske zračne luke ne smiju spašavati Croatia Airlines

ekonomsko i političko pitanje

Olivier Jankovec, direktor Udruge civilnih zrakoplovnih luka Europe, prošlog tjedna posjetio je Zagreb kako bi se na licu mjesta uvjerio je li zagrebačka zračna luka spremna za skoro hrvatsko predsjedanje Europskom unijom.

S njime smo razgovarali o stanju u europskom i svjetskom zračnom prometu, ali i najavama da bi hrvatske zračne luke mogle preuzeti Croatia Airlines i time je spasiti od stečaja.

Koje je vaše mišljenje o državnom upravljanju zračnim lukama? Treba li ih privatizirati ili je dobro da su u državnom vlasništvu?

– Zračne luke u Europi u posljednjih 20 godina prošle su kroz opsežni proces poslovne transformacije. Sektor je postao izuzetno konkurentan s usponom, a često i dominacijom niskotarifnih aviokompanija. One posluju iz više aerodromskih baza s velikom fleksibilnošću u korištenju zračnih luka te otvaranju i zatvaranju ruta na temelju tržišnih uvjeta. To znači da se zračne luke više ne mogu smatrati monopolistima, jer se međusobno natječu u europskim razmjerima kako bi privukle nove i zadržale postojeće linije. To je temeljna promjena u aerodromskom poslovanju.

Istodobno, europske vlade više nisu voljne financirati zračne luke i upravljati njima. Dva su razloga tome. Prvo, globalna financijska kriza i restriktivnija pravila EU-a u vezi s državnim potporama koje su ograničile mogućnosti da države financiraju svoje zračne luke. U skladu s tim, nije iznenađujuće da je došlo do značajnog porasta privatizacije ili davanja u koncesiju aerodroma u Europi. Prije globalne financijske krize samo 21 posto zračnih luka u EU imalo je privatne dioničare. Sada ih je više od 50 posto s privatnim dioničarima.

Mislim da nije glavno pitanje jesu li privatne zračne luke bolje od javnih ili obrnuto. Oba modela funkcioniraju. Pitanje je ima li država mogućnosti i želje za financiranje skupog razvoja zračnih luka. Dakle, to je pitanje ekonomije i financijskih sredstava, kao i pitanje političkog izbora i prioriteta u smislu onoga što država treba i želi učiniti.

U Hrvatskoj je aktualna tema moguće spajanje zračnih luka i nacionalne aviokompanije u jednu tvrtku. Koje je vaše mišljenje o tom poslovnom konceptu? Mogu li uopće tradicionalne aviokompanije preživjeti borbu s niskobudžetnim aviokompanijama?

– Pa, čuo sam za ovaj prijedlog i moram reći da me to prilično iznenadilo. To uopće nije u skladu s načinom na koji se zrakoplovni sektor u Europi razvija u posljednjih 30 godina. Zapravo, potpuno je u suprotnosti s onim što se događa u zrakoplovnom sektoru. Zračne luke danas su samostalne tvrtke, neovisne o zrakoplovnim kompanijama. Dani kada su zračne luke subvencionirale zrakoplovne kompanije su gotovi. Dakle, za mene spajanje pojedinih hrvatskih zračnih luka s Croatia Airlinesom nije ništa drugo nego vraćanje u prošlost, poput Aeroflota u šezdesetim godinama.

Osim toga, taj bi prijedlog pokrenuo značajna pitanja o kompatibilnosti s pravilima EU-a, posebno s pravilima o državnim potporama. Sumnjam da bi Europska komisija dala pozitivno mišljenje na prijedlog da hrvatske zračne luke financijski spašavaju Croatia Airlines, koja je u državnom vlasništvu. Pravila Europske unije tu su vrlo jasna: zabranjuje se pomoć aviokompanijama od strane zračnih luka u državnom vlasništvu, osim u specifičnim okolnostima i pod strogim uvjetima kada je riječ o sufinanciranju troškova pokretanja nekih zračnih ruta.

U Hrvatskoj država svim silama brani postojanje nacionalne aviokompanije. Je li to zastario način poslovnog razmišljanja u kojem su zračne luke ovisne o prometu nacionalne aviokompanije?

– To je vrlo osjetljivo pitanje. Studije ACI EUROPE pokazuju da svako povećanje prometa u zračnim lukama od 10 posto dovodi do povećanja gospodarskog razvoja od 0,5 posto. Dakle, iz te perspektive svakako je važno imati uspješne zračne luke i uspješnu nacionalnu aviokompaniju. Međutim, morate uzeti u obzir i tržišnu realnost i činjenicu da smo sada na integriranom tržištu EU-a. Diljem Europe manje aviokompanije suočavaju se s financijskim poteškoćama i nisu ekonomski dovoljno jake da se uspješno bore s udruženim aviokompanijama poput Lufthanse ili Air Francea/KLM i IAG-a te s moćnim europskim niskotarifnim prijevoznicima kao što su Ryanair, easyJet ili Wizzair.

Stoga danas imamo nekoliko država EU-a koje više nemaju nacionalnu aviokompaniju. Najbolji primjer je Mađarska nakon bankrota Maleva. Naravno, kad se to dogodi riječ je o velikom udarcu za lokalne zračne luke i državu. Broj putnika smanjuje se preko noći, kao i zračna povezanost. Ali, u slučaju Mađarske to je jako kratko trajalo zbog toga što na otvorenom tržištu EU-a druge zrakoplovne tvrtke preuzimaju rute i povezuju lokalne zračne luke.

Pogledajte aerodrom u Budimpešti, sada ima daleko više putnika nego u vrijeme Maleva, a trenutno je među najbrže rastućim zračnim lukama nekog glavnog grada u EU-u što se tiče broja putnika. Osim toga, direktna aviopovezanost aerodroma u Budimpešti razvija se i bez nacionalnog avioprijevoznika, te je u posljednjih pet godina i povećana za 47,6 posto. Naravno, svaka je zemlja jedinstvena, ali mislim da primjer Mađarske daje razloga za razmišljanje.

Kako ocjenjujete poslovanje hrvatskih zračnih luka i gdje vidite mogućnost za napredak?

– Općenito, mislim da hrvatske zračne luke imaju prilično dobre rezultate i, ono što je najvažnije, razvijale su i modernizirale svoje kapacitete. To će biti ključno za njihovu buduću konkurentnu poziciju, kao i za konkurentan položaj Hrvatske i njezina gospodarstva.

Putnički promet u Europi porastao je za 36 posto u posljednjih pet godina i ne mislim da je europsko zrakoplovno tržište iskoristilo svoje kapacitete. Ljudi žele putovati i to se neće promijeniti. Stoga će kapaciteti i razvoj kvalitete koje postižu hrvatske zračne luke – posebno Zagreb, Split i Dubrovnik – omogućiti da se dobro pozicioniraju. Glavni napredak vidim u razvoju zračnog prometa, posebno za razvoj niskotarifnih kompanija u zagrebačkoj zračnoj luci.

Pored toga, vidim i zanimljiv potencijal za razvoj zračnog prometa izvan ljetne sezone. Hrvatske su zračne luke već učinile mnogo kako bi to potaknule, ali to ne ovisi samo o zračnim lukama. To zahtijeva dobro razvijenu i provedenu strategiju turizma na lokalnoj i nacionalnoj razini. Primjerice, ovog vikenda u Zagrebu me je začudilo što je u subotu popodne bilo zatvoreno mnogo trgovina u centru grada. Ako želite bolje pozicionirati Zagreb kao city-trip & vikend destinaciju, to morate promijeniti.

Koji su danas najveći izazovi u poslovanju zračnih luka u Europi i ostatku svijeta?

– Mislim da će naš najveći izazov u budućnosti biti održivost i klimatska kriza. Zrakoplovstvo je odgovorno za mali dio emisije CO2 na globalnoj razini i puno smo učinili da u tom pogledu budemo što učinkovitiji. No, problem je što rast potražnje za zračnim prijevozom znači da se naše emisije CO2 i dalje povećavaju u apsolutnom iznosu. To će nas staviti u središte rasprava o klimatskim promjenama, kao i načina na koji će se vlade boriti protiv klimatskih promjena.

Nova Europska komisija počet će početkom sljedeće godine s primjenom Zelenog ugovora za Europu, čiji je cilj da do 2050. gospodarstvo EU-a ne emitira štetne emisije ugljika. Svi ekonomski sektori bit će pogođeni i morat će proći kroz duboku transformaciju. Još ne znamo koje će konkretne mjere Europska komisija tražiti za zrakoplovstvo, ali mnoge države članice EU-a traže njegovo veće oporezivanje.

Kao kolektivni sektor – zrakoplovne tvrtke, zračne luke, upravitelji zračnim prometom i proizvođači zrakoplova – moramo učiniti više kako bi se dugoročno u potpunosti dekarbonizirali. Ako to ne učinimo izgubit ćemo mogućnost rasta, a i naš opstanak će biti doveden u pitanje. Europske zračne luke rade na smanjenju emisija CO2 više od 10 godina kroz naš program akreditacije ugljika za zračnu luku, a 50 europskih zračnih luka već sada mogu kontrolirati emisije CO2. Naša ambicija je da do 2050. godine krenemo prema nultoj emisiji CO2 za sve zračne luke u Europi. To smo se javno obvezali prošle godine.

Koje su projekcije rasta prometa i broja novih zračnih luka širom svijeta?

– Već sada vidimo da bi se putnički promet u Europi do 2040. mogao gotovo udvostručiti. Izvan Europe doći će do eksponencijalnog rasta na području Azije i Tihog oceana i još u značajnom obimu na ostalim tržištima u nastajanju u Africi i Latinskoj Americi. Azijski Pacifik preuzima od Europe i Sjeverne Amerike primat najvećeg zrakoplovnog tržišta. Razlog je gospodarski rast srednje klase. Stotine milijuna ljudi izvuklo se iz siromaštva i sebi može priuštiti letenje.

Europske zračne luke planiraju značajna ulaganja u nove kapacitete i modernizaciju. Ako pogledate samo prvih 50 europskih zračnih luka, one planiraju uložiti više od 43 milijarde eura u idućih pet godina. Problem je što izgradnja nove aerodromske infrastrukture u Europi postaje sve teža zbog snažnog protivljenja lokalnih vlasti u mnogim zemljama te zastarjelih propisa.
To znači da se u Europi suočavamo s padom kapaciteta u zračnim lukama. Više od 50 posto europskih zračnih luka je među aerodromima koji su najviše zagušeni na svijetu. EURONCONTROL procjenjuje da će do 2040. nedostatak aerodromskih kapaciteta u Europi rezultirati time da više od 166 milijuna putnika godišnje na našem kontinentu neće biti u mogućnosti letjeti. To će rezultirati financijskim troškovima od 88 milijardi eura do 2040.

Naslovnica Biznis