Novosti Biznis

veliki problem

Hrvati vole 'falšete': po kupovini falsificiranih proizvoda znantno odskačemo od europskog prosjeka, a tako štetimo gospodarstvu, ali i opasno riskiramo zdravlje

veliki problem

Krivotvorenje svih vrsta robe velik je problem za gospodarstvo, a hrvatski su carinici samo prošle godine oduzeli 107.211 predmeta za koje su sumnjali da su činili povredu intelektualnog vlasništva. Pri uvozu su zaustavili 540 pošiljaka, na temelju čega su pokrenuta 593 postupka privremenog zadržavanja robe, a time je bilo obuhvaćeno 88.827 predmeta za koje se sumnjalo da čine povredu prava intelektualnog vlasništva. Na domaćem tržištu carinici su proveli 137 postupaka, pri čemu su oduzeli 18.384 proizvoda.

U povodu Svjetskog dana protiv krivotvorenja, obilježenog 6. lipnja, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je izvješće o statusu povreda prava intelektualnog vlasništva za 2019. godinu. Prema podacima EUIPO-a, godišnji gubitak koji nastaje kao izravna posljedica krivotvorenja i piratstva u 11 gospodarskih sektora u Europskoj uniji iznosi 55.982 milijuna eura, što čini 7,4 posto ukupne prodaje u tim sektorima. U Hrvatskoj je taj postotak veći od prosjeka, odnosno, kako piše Glas Slavonije, gubi se više od 10 posto.

S obzirom na to da zakoniti proizvođači proizvode manje nego što bi proizvodili kad ne bi bilo krivotvorenja, pa zapošljavaju i manje radnika, u tim se sektorima u EU-u izravno gubi gotovo 468.000 radnih mjesta. Podaci upućuju na to da u sektoru odjeće, obuće i modnih dodataka godišnji gubitak iznosi 28.419 milijuna eura, odnosno 9,7 posto ukupne prodaje, a u sektoru kozmetike i proizvoda za osobnu njegu ti gubitci iznose oko 7053 milijuna eura godišnje, odnosno 10,6 posto ukupne prodaje.

Istraživanjem provedenim u partnerstvu s Europskim uredom za patente (EPO) EUIPO je utvrdio da ukupni doprinos industrija koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva gospodarstvu EU-a čini otprilike 42 posto BDP-a, odnosno 5,7 bilijuna eura i 28 posto zaposlenosti, plus dodatnih 10 posto od neizravnih utjecaja na zaposlenost u sektorima koji se ne koriste intenzivno pravima intelektualnog vlasništva. Zbog velike vrijednosti koja je povezana s pravima intelektualnog vlasništva povreda tih prava unosna je kriminalna aktivnost koja je uzrok znatnih troškova nositeljima prava i gospodarstvu u cjelini.

Hrvatska godišnje gubi 2,5 milijardi kuna prihoda od prodaje u ključnim gospodarskim sektorima zbog krivotvorenja i piratstva, a na razini EU-a gubitci su i do 451 milijarde kuna, pri čemu je najviše oštećen sektor odjeće, procjenjuje EUIPO. U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje gubi oko 600, a u EU oko 800 kuna. Također, u Hrvatskoj se procjenjuje da se zbog krivotvorenih roba gubi 3990 radnih mjesta.

EUIPO je pratio gospodarski utjecaj krivotvorenja u 11 ključnih gospodarskih sektora u Uniji od 2012. do 2016. godine.

Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i osobne njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručnih torba i prtljage, snimljene glazbe, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona.

U Hrvatskoj se godinama provodi edukativna akcija Stop krivotvorinama i piratstvu, kao dio nacionalne kampanje podizanja razine javne svijesti o rizicima kupnje preko interneta, negativnim učincima krivotvorenja i piratstva na gospodarstvo, kao i o rizicima koje krivotvoreni proizvodi mogu imati na zdravlje i sigurnost građana. Tu se navodi i da se u današnje vrijeme, uz luksuzne proizvode te odjeću i obuću kao najpoznatije predmete krivotvorenja, sve više krivotvore i proizvodi široke potrošnje kod kojih je osobito izražena opasnost za zdravlje i sigurnost, kao što su hrana i piće, sredstva za osobnu njegu, lijekovi i medicinski proizvodi, ali i rezervni dijelovi za vozila.

Piratski proizvodi

U okviru akcije građanima se objašnjava da je krivotvoreni proizvod svaki onaj proizvod, uključujući i njegovu ambalažu, koji je bez odobrenja nositelja prava na žig označen jednakim ili žigom koji se od originala bitno ne razlikuje. Krivotvorenjem se naziva izrada proizvoda koji imitiraju originalni proizvod označen žigom tako da na prvi pogled stvara dojam da se radi o originalnom proizvodu. Najčešći razlog krivotvorenja je čista zarada na račun ugleda ili popularnosti koju uživa originalni proizvod ili nositelj žiga. Piratski proizvodi su svi oni proizvodi koji su izrađeni bez odobrenja nositelja prava, a izrada i distribucija takvih proizvoda znače povredu autorskog ili srodnog prava.

EUIPO je uz analizu ponude krivotvorenih proizvoda i piratskih sadržaja proučavao i potražnju, odnosno spremnost građana Unije za konzumiranje proizvoda i usluga kojima se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva. Najveći gubitci zabilježeni su u sektoru odjeće. Niže cijene, pristupačnost i nizak stupanj društvene stigme povezane s takvim aktivnostima glavni su poticaji potrošačima za kupnju krivotvorenih proizvoda i nezakonit pristup sadržaju koji je zaštićen autorskim pravom, navodi se u izvješću o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2019.

Opasni krivotvoreni lijekovi

Iz hrvatske Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) navode da se, prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje da je 50 posto lijekova koji se prodaju preko internetskih stranica krivotvoreno. Stoga HALMED apelira na hrvatske građane da ne kupuju i ne uzimaju lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe, jer takvi proizvodi nisu provjereni niti su sigurni za primjenu. Građani uvijek moraju biti svjesni da time izlažu svoje zdravlje velikom riziku.

Postojanje krivotvorenih lijekova posljednjih je godina pojačano u cijelom svijetu, a trgovina krivotvorenim lijekovima danas čini deset posto ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji.

Distribucija uglavnom preko interneta

U izvješću EUIPO-a navodi se da krivotvoritelji u okviru svojih poslovnih modela u velikoj mjeri upotrebljavaju internet za distribuciju svojih proizvoda i promicanje distribucije i uporabe nezakonitog digitalnog sadržaja. Internetske stranice na kojima se prodaju krivotvoreni proizvodi zarađuju dodatni prihod od oglašavanja objavljivanjem "visokorizičnih" oglasa kao što su proizvodi za odrasle, igre i zloćudni softver, ali, paradoksalno, i onih za zakonite robne marke, kojima oglašavanje na takvim stranicama šteti na dva načina, i to kao šteta za vlastitu robnu marku i pružanje vjerodostojnosti mrežnom mjestu na kojem se oglasi objavljuju. Prema istraživanju koje su EUIPO i OECD proveli ove godine, procjenjuje se da povrede prava intelektualnog vlasništva u međunarodnoj trgovini mogu dosegnuti čak 3,3 posto svjetske trgovine.

Naslovnica Biznis