Novosti Biznis

cvjeta trgovina

Miriše na krizu, svi ulažu u zlato! Stručnjaci kažu da je sada pravo vrijeme za kupovinu, ali upozoravaju i na opasnosti koje donose ovakve vrste investicija

cvjeta trgovina
Zlato je oduvijek kišobran za krizna vremena

Kako zamiriše kriza i recesija, tako se zavalja strah da će novac izgubiti na vrijednosti, da će se pretvoriti u prah i postati bezvrijedan, a ljudi se prisjete da zlato ne može nestati i ispariti, osobito ako ga imaju u rukama.

Kad imaš zlatnu polugu pod jastukom, miran si i slatko spavaš. Stavimo na stranu činjenicu da to nije istina jer zlato više nije novac nego roba pa zlatna poluga pod jastukom u trenu može postati vrijedna kao obična cigla i zamislimo apokaliptični scenarij propasti banaka, industrija, gospodarstva i država.

Zamislimo nekakvu apokalipsu tipa "The Walking Dead" (može i bez zombija) pa se upitajmo koliko bi tada uopće bilo bitno zlato? Koliko bi vrijedio novac? Ili bi moneta bili voda, hrana, lijekovi i oružje za obranu?

Onima koji vjeruju u crne scenarije, bolje bi se bilo ugledati u prepperse, ljude koji se spremaju za propast civilizacije kakvu poznajemo te se uvježbavaju za preživljavanje i stvaraju zalihe namirnica i skloništa u kojim će pripremljeni dočekati Dan D.

Krize se smjenjuju s vremenima rasta i ne griješi nitko tko kaže da dolazi kriza. Pitanje je samo kada dolazi. To vrijedi za sva vremena. Ova u kojima sada živimo nekako su drhtava i nesigurna, pa u posljednje vrijeme opet možete čitati razne analize, kao i reklame trgovaca zlatnim polugama i dukatima o tome da se očekuje rast cijena zlata.

Podloga tim očekivanjima su najave nove krize, ulazak Italije u recesiju, činjenica da njemačko gospodarstvo usporava rast, te najave pothranjuje i trgovinski rat između Kine i SAD-a, Brexit, očekuje se i slabljenje dolara i burzovnih indeksa.

U subotu ujutro, 9. veljače, unca zlata ili 31,1 gram koštao je 1315 dolara, a protekle godine cijena joj se kretala od 1173 do 1353 dolara. Tako je trenutačna cijena gotovo tri posto niža od najniže i 12 posto iznad najviše lanjske cijene.

Neki analitičari smatraju da je rast cijene tek počeo i podsjećaju da je od 2007. do 2011., kada je ostvarena rekordna cijena od 1900 dolara po unci, cijena zlata porasla oko 190 posto.

Uvjereni su da je pred nama pravo vrijeme za kupnju zlata jer će cijena zbog porasta novčane mase u svijetu doći na 1900 dolara, dok su drugi uvjereni da će ove godine zlato poskupjeti na 1400 dolara, a dogodine na 1700 dolara.

Prof. dr. Ljubo Jurčić o zlatnim groznicama kaže da uvijek netko mora izgubiti da bi drugi zaradio. Podsjeća da zlato ima vrijednost samo zbog povijesnog osjećaja vrijednosti, jer je nekad bilo novac.

- Čim se najavljuje kriza, recesija ili cijena nafte ide gore, onda špekulanti stvaraju paniku da ljudi bježe u zlato kao u najsigurnije ulaganje kako bi se povećala potražnja za zlatom i cijena. Igraju na psihologiju.

Prodavao ili kupovao zlato, špekulant uvijek zarađuje. Njima je uvijek u interesu da krdo ide u jednu ili drugu stranu, važno je da se kreće jer tada zarađuju neki postotak od toga.

Terminom krda označava se ponašanje društva kao krda, a špekulanti ono što se može iskoristiti za kretanje iskoriste, kad ulažete milijune dosta je da cijena s 1200 dolara ide na 1250 dolara, na toj razlici zarađujete. Kad zavlada panika, nastane stampedo i krdo upada u provaliju, špekulanti se povlače prije provalije i ostaje im med – objašnjava prof. dr. Jurčić.

Pitamo dr. Damira Novotnyja može li prognozirati kretanje cijene zlata, na što odgovara da je ta cijena nepredvidljiva jer su ulaganja u zlato špekulativna, jednako kao i bitcoin, koji se strmoglavio.

Upozorava na to da kod takvih ulaganja, u zlato, bitcoin, švicarski franak, postoji špekulativni val i očekivanja, napuhuje se vrijednost i stvara se balon koji se, kao i svi baloni, mora ispuhati. To se ispuhivanje događa u kratkom roku, netko dobije, netko izgubi.

- Takozvana alternativna ulaganja, ulaganja u bitcoin, zlatne ili srebrne certifikate, futurese ili buduća očekivanja su špekulativna, sadrže visoku razinu rizika koji se ne može procijeniti. Teško je procijeniti kako će se kretati cijene zlata, povijesni podaci postoje, ali budućnost nitko ne može prognozirati.

Za razliku od toga, dionice poduzeća možemo analizirati prema fundamentalnim vrijednostima poduzeća. Za fundamentalne vrijednosti zlata ne možemo reći ništa jer ono nije metal koji ima upotrebnu fundamentalnu vrijednost, takav tip ulaganja je špekulativan i mora se imati na umu da se cijena ne može prognozirati niti predvidjeti njezino kretanje.

Špekulativnim tipovima investitora svejedno je kako se kreću trendovi. Bitno je samo da se kreću i reći će "The trend is my friend " ili da su im trendovi prijatelji jer na promjenama trendova zarađuju. To je čista kocka, klađenje na trendove i nije za male ulagače, od toga trebaju bježati – ističe dr. Damir Novotny.

U Hrvatskoj se s ulaskom u Europsku uniju investicijsko zlato prestalo oporezivati s 25 posto poreza na dodanu vrijednost i porezom na luksuz od 30 posto te cariniti, pa je procvjetala trgovina tom robom.

Ako se netko osjeća promašeno čitajući njihove reklame jer nema svoju zlatnu polugu i žali što recimo 2003. nije kupio polugu od kilograma zlata koja je tada koštala 10.340 eura, jer bi danas vrijedila 38.180 eura a on bio u plusu od 270 posto, njemu neće mnogo značiti to što će mu se reći da je svakog dana tijekom razdoblja od desetljeća i mogao proći i bolje i lošije od sadašnjeg "rezultata".

Možda će mu malo više značiti činjenica da su se u proteklom desetljeću prognozirali mnogo veći skokovi cijena od ovih što su ostvareni. Tako nije ostvaren rast cijena na razinu od 3000 dolara po unci, a bilo je i onih koji su očekivali da će dosegnuti 6000, pa i 8000 dolara po unci.

Zlato je samo roba

Više ne postoji zlatni standard prema kojem se vrijednost neke valute vezivala za vrijednost zlata, sedamdesetih godina prošlog stoljeća napušten je zlatni standard pa je zlato od tada roba kojoj se cijena određuje tržišno, kao bilo kojoj drugoj robi - pšenici, kavi, nafti...

Čak i najveći zagovornici ulaganja u zlato ne savjetuju da se više od pet do 10 posto imovine pretvori u zlato.

 

Naslovnica Biznis