Novosti Biznis

hrvatska u komotnoj situaciji

Odlične vijesti za građane i državu: kamate će ostati na niskim razinama još najmanje dvije godine!

hrvatska u komotnoj situaciji

Europa je za dlaku izbjegla tehničku recesiju tako da je moguće da Europska središnja banka uopće ne podigne referentne kamatne stope nego upotrijebi neke nove mjere likvidnosti.

Kaže nam to Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko Banke koji smatra da Europska središnja banka prije 2020. neće podići kamate, a kada se te kamate pokrenu na više razine, to će se odvijati polako. Tako je ispred nas još najmanje godinu dana vrlo jeftinog novca, a možda i više, ovisno o potezima Europske središnje banke.

Međunarodni monetarni fond je spustio procjene globalnog gospodarskog rasta na 3,5 posto umjesto 3,7 posto u ovoj godini dok za iduću 2020. godinu svjetskoj ekonomiju prognozira rast od 3,6 posto umjesto 3,7 posto, koliko je očekivalo u listopadu prošle godine.

Svjetsko bi gospodarstvo moglo usporiti zbog usporavanja europskog i kineskoga gospodarstva, a odigra li se Brexit bez dogovora i to bi se moglo odraziti na lanac opskrbe i proizvodnju europskih tvrtki što će se reflektirati i na globalne rezultate.

Na Europsku uniju čije članice trguju sa SAD-om i s Kinom, moglo bi se negativno reflektirati trgovinski rat tih dviju zemalja, a nije otklonjena prijetnja američkog predsjednika o uvođenju carine na uvoz automobila ako SAD i EU ne postignu dogovor...

Sve te prijetnje koje se mogu odraziti na smanjivanje brzine rasta europskoga gospodarstva što bi lako moglo otkloniti podizanje referentnih kamata do sredine ili kraja 2020., koje je Europska središnja banka bila najavila za ljeto ove godine.

Ekonomisti navode da nije ni politika Feda (američka središnja banka) uklesana u kamen, pa je tako moguće da se odgode i dva najavljena ovogodišnja podizanja kamata. Iz Feda su bili poručili da njihova politika nije predodređena...

- Uglavnom jačaju rizici da Europska središnja banka uopće ne podigne kamatne stope jer je inflacija i dalje ispod očekivanja u srednjem roku, a sigurno je da će europsko gospodarstvo usporiti rast u 2019. godini. Pitanje je samo kojim će intenzitetom gospodarstvo EU-a usporiti - ističe Hrvoje Stojić.

Pitamo ga što će sve to značiti za Hrvatsku, ostaje li ona i dalje na valu niskih kamatnih stopa te se produžava vrijeme jeftinih kredita i malenih zarada na štednju u bankama.

- Za nas je komotna situacija, eurokamate neće rasti, prije bih rekao da će ostati niske, sigurno još godinu, dvije... Mi moramo raditi na smanjenju premija na rizik, moramo raditi na strukturnim reformama, čim prije aplicirati i ući u tečajni mehanizam ERM II jer smo onda nametnuli više političkog pritiska za provođenje reformi - ukazuje Stojić.

Niskim se kamatama potiče aktivnost gospodarstva i inflacija. Štediše ih ne vole jer znače slabe i nikakve zarade na njihove ušteđevine, dok jeftiniji krediti ne odgovaraju samo građanima i gospodarstvima nego i državama jer im omogućava smanjenje troškova financiranja dugova. Lakše ih otplaćuju i refinanciraju skuplje dugove onima s nižim kamatama.

Zbog svega toga su središnje banke oprezne s povlačenjem poticaja i mjera likvidnosti. Čini se da hodaju po jajima jer monetarnu politiku trebaju uskladiti s gospodarstvom koje je osjetljivo, tržišta je lako uznemiriti, pa oprezno koračaju sitnim koracima.

Kamate na štednju - 0,03 posto

Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj banke daju u zajam neosigurana sredstva drugim bankama na europskom tržištu novca, već je dugo negativan, trenutačno se kreće od negativnih 0,36 posto koliko iznosi jednomjesečni do negativnih 0,11 posto koliko iznosi 12-mjesečni Euribor.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, nova kratkoročna oročena štednja u eurima donosi štedišama prosječno po 0,03 posto kamate, dok za dugoročna eurska oročenja na rokove koji prelaze 12 mjeseci, banke plaćaju 0,69 posto.
Kamate na novu kunsku štednju prosječno iznose 0,36 posto za kratkoročna oročenja i 1,04 posto za dugoročna oročenja.

Stambeni krediti s klauzulom u eurima koštaju 3,31 posto, a kunski 3,42 posto kamate. Prosječna kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom je 3,31 posto, a 3,42 posto na kunske stambene kredite. Novoodobreni kunski potrošački i ostali krediti stoje prosječnih 7,24 posto, a takvi krediti s valutnom klauzulom koštaju prosječno 5,50 posto.

Naslovnica Biznis