StoryEditor
Životstrašna iskustva

Učitelje tuku i prijete, godišnje postoji na stotine prijava. Koliko je nasilje ‘preuzelo‘ škole teško je reći, sve se čini da se slučajevi zataškaju

Piše Eda Vujević
29. listopada 2020. - 21:53
Luka Gerlanc/ilustracija/Cropix

Ubojstvo koje je nedavno potreslo Francusku, ali i čitavu Europu, kad je jedan nastavnik okrutno usmrćen zato što je učenicima, u sklopu teme o slobodi govora, pokazao i karikature proroka Muhameda, otvorilo je pitanje sigurnosti učitelja. Kao što je poznato, profesor Samuel Paty je ubijen na javnom mjestu, nedaleko od svoje škole Bois d'Aulne u Conflans-Saint-Honorine u okolici Pariza, a ubojica je 18-godišnji Abdullakh Anzorov kojeg je kasnije ubila policija.

Uslijedila je serija demonstracija u kojima se francuska javnost solidarizirala s učiteljima te podržala predsjednika Emanuela Macrona koji je nad grobom mrtvog profesora govorio “o učitelju koji je pao zato što je odlučio poučavati, koji je ubijen zato što je odlučio svoje učenike učiti kako da postanu građani”.

Zločin u Francuskoj izazvao je seriju reakcija, ali i rasprava o sigurnosti prosvjetnih radnika koja je nekako uvijek u sjeni opravdanih i legitimnih rasprava o sigurnosti djece u školama. No i učitelji trpe nasilje, često i od svojih đaka.

U Hrvatskoj su početkom ove godine stupile na snagu izmjene Kaznenoga zakona prema kojima je status službene osobe priznat i prosvjetnim radnicima, a što u konačnici znači i da napad na učitelja može za sobom povući i zatvorsku kaznu od u trajanju od šest mjeseci do osam godina.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, 2017. godine u školama je zabilježeno 325 nasilničkih slučajeva, a godinu dana kasnije 118, bilo da je riječ o profesorima, bilo o učenicima. Najčešće su se prijavljivale ozljede, nasilničko ponašanje, tučnjava, prijetnja te elektroničko i verbalno nasilje no pravog i opsežnog istraživanja koje bi se, u sklopu fenomena nasilničkog ponašanja u školama, bavilo isključivo nasiljem koje trpe učitelji – nema.

Same prijave, bilo prekršajne, bilo kaznene, međutim, tek su vrh ledenoga brijega i ne odražavaju realno stanje stvari.

Uloga roditelja

- Tog nasilja godišnje ima nekoliko stotina slučajeva, zabilježenih, a koliko je nezabilježenih, nikada nećemo saznati jer u mnogim školama, da ne bi što izišlo na vidjelo i da škole ne dođu na zao glas, sve se čini da se to gurne pod tepih - kazao je predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.

– Istina je da su u slučajevima napada ugroženi i svi ostali zaposlenici u sustavu odgoja i obrazovanja i često su prvi na udaru agresivnih pojedinaca, kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

- Nerazumna, a kamoli neuračunljiva osoba ne bira na koga će prvo nasrnuti kad uđe u školu, a to su nerijetko spremačice i domari.

S druge strane, pojedini roditelji, neutemeljenim kritiziranjem i nestručnim procjenjivanjem učiteljeva rada, učiteljima ruše autoritet i tako kod svoje djece grade kontraproduktivan odnos prema školi i učiteljima. Tako djeca gube osjećaj odgovornosti prema školskim obvezama i školovanju uopće - smatra Sanja Šprem.

Mnogi pritisci kojima su učitelji izloženi teško se, međutim, uklapaju u važeće zakonske opise nasilja premda su telefonski pozivi, potraga za adresom učitelja, dolaženje učitelju pred vrata stana, omalovažavanje i pokušaji podmićivanja posebno učestala pred kraj školske godine.

Također, učitelje se često anonimno prijavljuje za greške koje ponekad nisu napravili nego je riječ o proizvoljnoj interpretaciji roditelja, o ‘gluhim telefonima’ i nedostatku komunikacije.

Stoga je ministar obrazovanja Radovan Fuchs najavio da će se zakonskim izmjenama ukinuti anonimne prijave protiv nastavnika kako ne bi dolazilo do zlouporaba tog mehanizma. On je izjavio kako je Ministarstvo završilo rad na izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojima je cilj ukinuti anonimne prijave. ‘Ako imate prijavu, iza nje morate i osobno stajati’, kazao je ministar koji je dodao i da u Ministarstvo stižu informacije da je ‘najčešće riječ o zloupotrebi tog mehanizma zbog osobnih obračuna’.

Gađanje kredom

O izloženosti nasilju svojih učenika nastavnici nerado pričaju, a pogotovo teško otkrivaju detalje nasilja na koje su spremni čak i osnovci.
- S jedne strane – rekla nam je jedna učiteljica s iskustvom od preko dvadeset godina – kad dijete od deset godina gađa učitelja kredom, kad ga gađa praznim čašicama od sladoleda, kad učiteljici na stolicu stavi čavlić i uživa u boli koju pritom izazove, učitelj pomišlja da je možda sam nedovoljno dobar nastavnik. Pomisli, ako nisam u stanju biti autoritet djetetu od deset godina, možda uopće nisam za ovaj posao?

Međutim, s druge strane, dio djece bira nasilje jer su i sami izloženi nasilju, bilo u obitelji, na ulici ili među vršnjacima u školi. Teško je naći odgovor na te incidente, a to da smo sada kao ‘službene osobe’ više zaštićeni zakonom, to naravno pozdravljam, ali kaznena djela su samo mali, mali segment ukupnog nasilničkog ponašanja.

A dijete mlađe od 14 godina i tako nije kazneno odgovorno, kaže učiteljica.

Uvredljiva montaža

- Nekontrolirano korištenje društvenih mreža kod neke je djece pobudilo vrlo niske strasti - ispričala nam je jedna srednjoškolska profesorica u splitskoj strukovnoj školi.
- Desilo mi se prije dvije godine da je jedan učenik moju fotografiju, koju je snimio mobitelom, montirao na način koji je izrazito uvredljiv i ponižavajući za mene, a o čemu ja nisam imala nikakvoga pojma jer, naravno, niti imam svoj profil na toj društvenoj mreži, a i da imam, sigurno ne bih bila ‘prijateljica’ svojim đacima. Svakako, ta fotomontaža je do mene došla nekoliko tjedana kasnije, nakon što sam sve to vrijeme bila predmet okrutne sprdnje među đacima.

Ne mogu vam opisati koliko me je to uvrijedilo, ali... Ali što sam mogla poduzeti osim pozvati roditelje toga đaka na razgovor? Srećom, oni su bili pristojni i kooperativni, ta je objava isti dan skinuta s interneta, učenik se, prilično mlako i s figom u džepu, ispričao, ali meni je to bilo strašno iskustvo - kaže profesorica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. prosinac 2020 10:50