StoryEditor
Životistraživanje

Strah od zaraze koronom može se u Hrvata ‘rezati nožem‘ ali nešto drugo brine ih puno više. Zanimljivo je i koliko ih misli da je preboljelo COVID-19

Piše M.Dr.
30. listopada 2020. - 21:09
AFP

Nakon  pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja se bilježi stabilan porast straha građana od zaraze COVID-19 koji je u listopadu na najvišoj razini jesenskih mjerenja i podjednak je razini iz travnja.

Visoka je i zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije (59 posto) te zabrinutost za zdravlje starijih (65 posto). Nakon naglog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze (od 32 posto u rujnu na 38 posto u listopadu), pokazuju rezultati istraživanje agencije HENDAL.

Ove brojke su više u odnosu na 30 posto u lipnju i 32 posto u kolovozu te je sada strah od zaraze na razini iz travnja kada je zabrinuto bilo 37 posto građana.

Nadalje, pokazuju rezultati, zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije veća je nego strah od zaraze jer 59 posto građana navodi da je zabrinuto i jako zabrinuto zbog jačanja drugog vala epidemije.

Zabrinutost zbog zdravlja starijih je visoka jer 65 posto građana zabrinuto je ili jako zabrinuto za njihovo zdravlje.

Pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID19 te je najniže od početka istraživanja u ožujku. Ipak, većina građana se pridržava izrečenih mjera. Njih sedam posto navodi kako ih se ne pridržava.

U listopadu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja. Evo i ocjena- 2,64 naspram 2,79 u rujnu, 2,87 u kolovozu, 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). Iako je zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nisko, ipak se većina građana ( 78 posto) pridržava propisanih mjera.

Ponovno se povećava percepcija negativnog utjecaja epidemije COVID-19 u odnosu na rujan i to za gotovo sve životne aspekte.

Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju ( 64 posto naspram 60 posto u rujnu), osobni život (60 posto naspram 55 posto u rujnu) i zaposlenje (43 posto naspram 46 posto u rujnu).

Gospodarstvu se loše piše

Porast percepcije negativnog utjecaja prisutan je i za sve gospodarske pokazatelje, navodi se u istraživanju.

Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92 posto), pad gospodarstva općenito (92 posto), posljedice za turizam (92 posto), pad zaposlenosti (90 posto) te visine plaća (81 posto).

image
HANZA MEDIA

Značajan je i porast percepcije lošeg utjecaja epidemije na slobodu kretanja (88 posto), zdravstvo (84 posto) i za društveni život (88 posto).

Iako građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju školske/vrtićke godine, ono je ipak veće nego u rujnu. Među roditeljima raste strah od organizacije većine životnih aspekata u predstojećem razdoblju. Povjerenje u uspješnu organizaciju školske godine u listopadu raste na 30 posto u odnosu na rujan kada je iznosilo 23 posto, što ukazuje na to da nakon uspješno odrađenog početka školske godine, povjerenje građana raste.

Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige.

Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta COVID-19 . Veća je zabrinutost u odnosu na rujan i oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze, oko organizacije brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji, zabrinutost oko organizacije primarne zdravstvene skrbi te oko istodobne nastave i rada od kuće.

Zabrinutost oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima je na istoj razini kao u rujnu (47 posto naspram 48 posto u rujnu) dok zabrinutost da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao pada (42 posto naspram 44 posto u rujnu).

Bez obzira na dokazan pozitivan test, 12% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli COVID-19 dok više od polovice građana (52%) navodi kako poznaje nekoga tko je prebolio COVID19.

Što se tiče cijepljenja protiv gripe, 61 posto građana ne namjerava se cijepiti, 18 posto se namjerava cijepiti, a 21 posto još ne zna. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. studeni 2020 15:31