StoryEditor
ŽivotIZ PRVE RUKE

‘Ne pokrivaju nos, maske se meljaju po džepovima‘: splitska epidemiologinja prof. dr. sc. Rosanda Mulić o koronavirusu. ‘Svi ćemo doći u doticaj...‘

Piše PSD
20. rujna 2020. - 15:22
Prof.dr.sc. Rosanda MulićVladimir Dugandžić/Cropix

Prof. dr. sc. Rosanda Mulić, specijalistica epidemiologije i redovita profesorica na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu u intervjuu za Glas Slavonije je pokušala pojasniti neke od najčešćih enigmi vezanih uz koronavirus.

"Po meni najveća je zagonetka koliko će trajati imunitet kada se proizvede cjepivo i koliko traje prirodni imunitet, tj. imunitet stečen prebolijevanjem infekcije.

Namjerno sam rekla infekcije, a ne COVID-19 bolesti, jer se čini da ima mnogo asimptomatskih vironoša i da oni imaju udjela u širenju infekcije.

Također, nisam rekla "ako", nego kada se proizvede cjepivo. Dakle, smatram da je najveća zagonetka hoće li nas to cjepivo kvalitetno štititi i koliko dugo. Radi se o RNA virusu koji je, za razliku od DNA virusa, sklon mutacijama i to usložnjava problem.

Cjepivo je najučinkovitija preventivna mjera, ali ga treba proizvesti, treba biti sigurno i treba procijepiti veliki postotak svjetske populacije da bi se pandemija obuzdala. Ako čekamo da se prokuži svekoliko čovječanstvo, tj. prirodno preboljenje infekcije, dugo će trajati i bit će mnogo žrtava" - ocijenila je u intervjuu.

Rad u zatvorenim prostorima

Upitana o očekivanjima za jesen i zimu, kad će kolati i covid-19 i gripa, prof. dr. sc. Rosanda Mulić je odgovorila:

"Epidemiolozi znaju da je veliki broj ljudi u zatvorenom prostoru idealna situacija za širenje respiratornih infekcija.

Mislim da smo svi naučili da se COVID-19 širi kapljicama koje izlaze iz dišnog sustava oboljele ili inficirane, ali i besimptomne vironoše osobe, i ako morate raditi ili boraviti u takvim situacijama, onda je jedini način da se zaštitimo onako kako nam stručnjaci uporno ponavljaju: da nosimo maske, i to ne samo reda radi, da poštujemo preporučenu fizičku distancu i da redovito peremo i dezinficiramo ruke.

Profesorica kaže da se na dva zdravstvena fakulteta na kojima radi poštuju sve mjere. No isto se ne može reći i za treći, nezdravstveni fakultet na kojem isto predaje.

"Tu imam prilike vidjeti da ljudi ne razumiju ili ne žele razumjeti važnost nošenja maski, pa se onda maske nose pro forma, ne pokriva se nos, ‘meljaju‘ se po džepovima, bacaju po parkiralištima i slično.

image
Ilustracija/Shutterstock


Mislim da ne znaju, a ima i kolega koji nisu zdravstveni radnici, pa to ne razumiju, da ja nošenjem maske štitim njih, a oni nošenjem maske štite mene. Ako ja štitim njih, onda imam puno pravo tražiti da i oni štite mene. Proces i odgovornost je uzajamna. Svi smo odgovorni, ili bismo trebali biti" - smatra dr. Mulić.

Stav doktorice o antivakserskom pokretu i teoriji da je Covid-19 "nastao u laboratoriju", vrlo je jasan.

Sklona stavu da je prirodnožarišna infekcija

"Cijepljenje je najučinkovitija preventivna mjera, i tu nema dvojbe. Oni koji duže pamte znaju koliki su problem bile npr. velike boginje, difterija, dječja paraliza i tuberkuloza, a sve je riješeno cijepljenjem. Velikih boginja više nema u svijetu, što je postignuto zahvaljući dvjema činjenicama: učinkovitom cjepivu i činjenici da je čovjek bio jedini domaćin virusu.

Virusa velikih boginja nije bilo u divljim ni domaćim životinjama. S obzirom na to da se ovdje radi o virusu čiji domaćin životinja živi u prirodi, nećemo se, i pod uvjetom da nam na raspolaganju bude učinkovito cjepivo, riješiti virusa.

Eradikacija neće biti moguća. Izvor zaraze, odnosno domaćin ovog virusa je divlja životinja, a to nemate pod kontrolom. Ne možete pobiti sve šišmiše u svijetu.

Čitala sam intervju s profesoricom Gligić. Ona vjeruje da je to prirodnožarišna infekcija. Sklona sam pridružiti se njezinu mišljenju. Tijekom Domovinskog rata radila sam na suzbijanju epidemije prirodnožarišne bolesti koja se zove hemoragična groznica s bubrežnim sindromom, tzv. "mišja groznica", koja se dogodila na jednom lokalitetu na Dinari.

image
'Bolest je ozbiljna, mlađi rjeđe obolijevaju, ali mogu biti asimptomatske vironoše. Stariji i već bolesni mogu umrijeti' 
Vojko Bašić/Cropix


Izvor i rezervoar zaraze su mali mišoliki glodavci u prirodi. Tada je oboljelo više od 100 pripadnika Hrvatske vojske. U literaturi sam pročitala da je i druga strana imala istu epidemiju, što je logično jer su i oni upali u prirodno žarište.

Hemoragična groznica

Hemoragična groznica s bubrežnim sindromom ne širi se interhumano - s čovjeka na čovjeka. Kod uzročnika covid-19 to nije slučaj, virus se širi kao kapljična infekcija i to je ono što me zabrinjava.

Ne znam kako ćemo ga se riješiti ako ne bude učinkovitog cjepiva. Ne mislim da je virus "utekao iz laboratorija", iako je već bilo takvih situacija u povijesti, a sve su, nadam se, otkrivene, dokazane i objavljene. Ostavljam ipak malu mogućnost da se moglo i takvo što dogoditi, kaže.

Smatra i da je velika vjerojatnost da ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom.

"Bolest je ozbiljna, mlađi rjeđe obolijevaju, ali mogu biti asimptomatske vironoše i izvor zaraze. Stariji i već bolesni mogu umrijeti zbog infekcije covid-19. Nemojte misliti da vas to neće ili da vas se to ne tiče.

image
Ilustracija/Shutterstock


Tiče se svih nas, svi trebamo biti odgovorni, nositi maske na odgovarajući način, ne bacati ih unaokolo, držati fizičku distancu, prati i dezinficirati ruke. Ne zaboraviti da pranje ruku prethodi učinkovitoj dezinfekciji. Dezinficijens teško može zamijeniti sapun i vodu, on se upotrebljava da se upotpuni proces pranja ruku ili kada nismo u mogućnosti prethodno oprati ruke.

Ruke treba detaljno oprati. Korištenje vode bez sapuna nije dostatno. Uvijek kad god možete otvorite prozore, prozračite prostoriju jer i ako netko ima asimptomatsku infekciju, ventiliranjem ćete razrijediti koncentraciju virusa i bar tako smanjiti infektivnu dozu" - poručila je splitska epidemiologinja Mulić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 16:26