Mozaik Život

Prvi hrvatski muzej vina

Vršnjakinja je Hajduka i nije poklekla pred čudom privatizacije: naši reporteri posjetili su zadrugu čiji vinogradari ove godine imaju što i slaviti, muči ih samo jedan problem...

Prvi hrvatski muzej vina

Stara izreka kaže da je maslina kao žena, a loza kao ljubavnica - žena uvijek čeka i strpljiva je, a ljubavnicu treba stalno posjećivati i oko nje se puno truditi.

Upravo tako se pelješki vinogradari trude oko svoje loze zasađene u škrtoj zemlji na osunčanim padinama, gdje dominira baš plavac mali i njime je zasađeno devedeset posto ovdašnjih vinograda. Zna to ponajbolje više od stotinu zadrugara poljoprivredne zadruge u Putnikovićima, koja je uspjela opstati i ostati te danas predstavlja okosnicu pelješkog vinarstva i vinogradarstva.

Osnovana je daleke 1911. godine, vršnjakinja je splitskoga Hajduka i začudo nije poklekla pred čudom pretvorbe i privatizacije kao ostale zadruge po Pelješcu i Dalmaciji. Godišnje proizvodi i do milijun boca kvalitetnog vina od čega većinu od plavca maloga. Ovdje zadruga nije relikt socijalizma i samoupravne ekonomije, nego oblik udruživanja poljoprivrednika kakvom se teži u zemljama EU-a.

A Putnikovići, gdje se loza uzgaja još iz doba Dubrovačke Republike, spremaju se za tradicionalnu feštu u povodu blagdana svete Ane, 26. srpnja gdje će se i ove godine okupiti više stotina zaljubljenika u kvalitetna pelješka vina.

Ove godine imaju što slaviti. Otvaraju prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva, u kojem se mogu vidjeti stari alati, način obrađivanja zemlje, replike vinograda, suhozida, baš onako kako je nekad bilo na Pelješcu, što je kruna uspješnog rada PZ-a "Putnikovići". Svi već znaju da ovo mjesto u srcu Pelješca, svoju zaštitnicu slavi sjajnom zabavom, uz glazbu i odlične plavce i maraštine, a ova im je godina baš posebna.

- Iznimno smo ponosni što smo priveli kraju ovaj zahtjevan projekt na dvije etaže, ukupne površine 800 četvornih metara, gdje su izloženi eksponati iz naše duge vinogradarske i vinarske povijesti. Blagdan svete Ane izvrsna je prilika da ovaj jedinstveni muzej razgledaju domaći i gosti te da uživaju u našim vinima među kojima je, osim hvaljenih plavaca, i ono od maraštine koje nosi ime po našoj zaštitnici svetoj Ani - kaže nam poznati vinar Jozo Rabušić, višegodišnji direktor PZ-a "Putnikovići", koja okuplja više od 140 vinara iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava.

U kamenom zdanju vinarije nalazi se Dom vinarske tradicije s vrijednim eksponatima i kušaonicom vina dok će posjetitelji od kraja srpnja imati priliku vidjeti i repliku autohtone dalmatinske kuće uređene u potkrovlju novog muzeja sa svim predmetima bez kojih se nekada na Pelješcu nije moglo živjeti. Tu je i stara presa za tiještenje grožđa koja očekuje temeljitu rekonstrukciju.
Idejni začetnik ovoga jedinstvenog muzeja je Želimir Bašić iz zadružnog saveza Dalmacije, koji je pronašao dosta vrijednih eksponata dok su stare alate darovali uglavnom pelješki vinogradari.

Tako se u Putnikovića može vidjeti i replika antičkog podruma s lutkama koje nose vino. Tu su antičke posudice te razne obavijesti iz sedamnaestog stoljeća koje vinogradarima govore što treba oko loze raditi.

Posebno je zanimljiv prikaz pelješkog običaja "Ponos", koji govori o prodaji vina u 19. stoljeću. Naime, bez obzira jesu li bili u svađi ili ne, susjedi su se mirili kada bi prodavali vino i jedan drugome posuđivali magarce i mjehove za transport vina, koje su prodavali brodovima u Trsteniku ili Crkvicama.

- Riječ je o međusobnom ispomaganju vinogradara jer bi se formirala karavana koja je prenosila vino, a to se na središnjem Pelješcu zove Ponos - pojašnjava voditeljica muzeja Ana Barać.

Putnikovići, malo pitoreskno pelješko mjesto, skriva i jednu od rijetko sačuvanih baroknih crkvica u izvornom obliku, crkvu sv. Ane, koju su prema legendi sagradili vinogradari kako bi zaštitili njihovu lozu od nedaća. Vino "Sveta Ana", PZ-a "Putnikovići", koje odlično odgovara uz ribu i stonske kamenice, po ovoj je crkvici i dobilo ime.
Ovo cijenjeno vino posebno je traženo na njemačkom tržištu, a gotovo da nema turista koji je bio u Putnikovićima, a da ga nije probao.

- Vinarstvo i vinogradarstvo je u genima i tradiciji Pelješčana, tako se rađaju naša hvaljena vina - kaže direktor Jozo, ponosan na svoje zadrugare i zadrugu koja je najuspješnija na Pelješcu.

Čak 80 posto proizvodnje čine crna vina, a tek dvadeset posto bijela među kojima je i "Sveta Ana", napravljena od sorte maraštine.

Vina iz Putnikovića odavno su u Europskoj uniji gdje su dospjeli puno prije Hrvatske, a sada je Jozi Rabušiću, dok je na čelu poljoprivredne zadruge, cilj u Putnikovićima napraviti "Toskanu", spojiti vinarstvo i vinogradarstvo s turizmom tako da se poljoprivreda i turizam slažu i nadopunjuju, a ne da turizam guši vinogradarstvo kako se nerijetko događa na Pelješcu.

- Lakše je baviti se turizmom nego motikom. No, turizam nas jede, on postaje predator, svojevrsni neprijatelj poljoprivredi. I stvara obrnutu sliku, umjesto da bude nadgradnja poljoprivredi, on zemlju gura u drugi plan. A vidite kako je u Toskani, tamo se turizam spojio s poljoprivredom. To je model koji daje uspjeh, i to je ono čemu treba težiti - kaže Jozo Rabušić.

- Muzej je nešto što su sanjale generacije prije nas. Da se na jednom malom mjestu može pokazati povijest vinarstva ovoga kraja. Mi smo u vrijeme komunizma bili prepoznati samo kao težaci, a vino su nam radili drugi. Pelješčani su radili, a drugi su sakupljali skorup. Sada mi radimo svoje vino i situacija se okrenula u našu korist. Tu imamo sada robne marke, vrhunske etikete vina velikih i malih vinara i to je sve skupa bogatstvo Pelješca - govori Rabušić.

- U svim vinarskim regijama postoje slični muzeji i Pelješac takvo nešto zaslužuje - veli poznati pelješki vinar Mato Violić Matuško.

Dolaze li bolja vremena za vinogradarstvo i vinarstvo na Pelješcu?

- Ma stanje u vinarstvu je dobro i tko kaže drukčije taj laže. Ako netko kaže da je vinarstvo loše, onda on ne radi ništa ili ima loše vino u boci pa mu je sve loše. Međutim, kada je vinogradarstvo u pitanju, moramo napraviti jednu prekretnicu u načinu proizvodnje jer su kod nas rascjepkani vinogradi. To se tako ne može raditi. Nema tko kopati. Vinograde treba okrupniti barem da ima četiri pet tisuća loza pa da se ima razloga doći i raditi i kupiti mehanizaciju. Teško je naći radnu snagu, mladi ne žele raditi u polju - odrješit je Violić Matuško.                  

Vinarstvo na Pelješcu nije zanimanje niti poziv, to je jednostavno stil života koji se prenosi generacijama. Kameno zdanje vinarije u Putnikovićima krije tajnu pelješkog vinarstva i vinogradarstva. Tu se poštuje tradicija, ali i primjenjuju suvremene tehnologije u proizvodnji vrhunskih vina o čemu će svjedočiti i prvi muzej vina u Hrvatskoj.

Naslovnica Život