Mozaik Život

aktualno

Zimska guma glavu čuva

aktualno

Zimska oprema obvezna je od  15. studenog pa do 15. travnja iduće godine na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj kojima je obuhvaćeno 840 kilometara autocesta, te 1523 kilometra državnih i županijskih cesta. 

Ova odluka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture primjenjuje se od prosinca 2013. godine, a obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika. 

Pod zimskom opremom motornih vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 tone, sukladno posebnom propisu, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.

Kazna za nepoštivanje zakona je 300 kuna i naravno isključenje iz prometa. Zabrana prometa na određenoj dionici nastupa proglašenjem zimskih uvjeta, a odnosi se na vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu. Ako policajac zatekne vozilo bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, te na njegovo upozorenje na prekine vožnju, vozaču slijedi kazna od 700 kuna.

Odlukom o uporabi zimske opreme obuhvaćene su autoceste A1 (Zagreb-Split-Dubrovnik), ali samo od Zagreba do Maslenice, potom A2 (Zagreb–Macelj), A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac), A4 (Zagreb-Goričan), A5 (Beli Manastir-Osijek-granica BiH), A6 (Zagreb-Rijeka), A7 (Rupa-Rijeka), dok pod zimske dionice ne spadaju autoceste u Dalmaciji i Istarski ipsilon. Za vozače iz Dalmacije bitno je da znaju kako zimske gume nisu zakonska obveza u priobalju, ali isto tako ni u Dalmatinskoj zagori.

Jedine dvije dionice koje su uvrštene u zimske na dalmatinskom području su Maslenica-Zaton Obrovački, te dio državne ceste od Knina prema Gračacu. Međutim, kada se proglase zimski uvjeti ili je kolnik pod snijegom, tada vozila moraju imati zimsku opremu. Ipak, bez obzira na to što zakon ne obvezuje vozače iz Dalmacije da moraju imati zimsku opremu, bilo bi dobro da svi koji su u mogućnosti zamjene ljetne gume zimskima.   

Već pri temperaturi nižoj od sedam stupnjeva Celzijusa ljetne gume gube elastičnost, kao i svojstva prianjanja na podlogu, koja imaju u uvjetima za koja su predviđena. Zato je najbolje već sredinom studenog staviti sve četiri zimske gume, istog proizvođača, marke i modela, te dimenzija koje je propisao proizvođač automobila. Ljetna guma po snijegu ima daleko veći zaustavni put i s njom vozač gotovo nema nikakve šanse da na vrijeme zaustavi automobil. 

U mnogim državama Europe zakoni u pogledu zimske opreme vozila su vrlo različiti. U većini zemalja ta obveza je datumski određena, dok je kod drugih ta obveza na snazi u vrijeme proglašenih zimskih uvjeta na cestama, dakle kada je na kolniku snijeg, ugaženi snijeg ili poledica.

Zimsku opremu u većini europskih zemalja čine četiri zimske gume, ali ima nekih gdje su dovoljne i ljetne gume s lancima za snijeg u prtljažniku. Minimalna dubina profila na zimskim gumama kreće se od 3 do 4 mm, a ljetnih od 4 do 6 mm.


Zaustavni put može varirati i do 12 metara pri brzini od 60km/h

Kod temperature od minus 10 Celzijevih stupnjeva, automobil s ljetnim gumama, pri brzini od 60 kilometara na sat zaustavit će se nakon 55 metara, dok će se automobil koji na kotačima ima zimske gume zaustaviti nakon 44 metra.

Na nižim temperaturama put kočenja još je duži. Ako automobil ima ljetne gume, zaustavit  će se nakon 62 metra, a sa zimskim gumama najdalje do 50 metara.

 

Naslovnica Život