Mozaik Život

Bačve na koljenima

Zaklinju se u vino, pjevaju o bevandi, ali Hrvati su postali pivska nacija

Bačve na koljenima
Tužno ali istinito, Hrvatska više nije vinska, već pivska zemlja. Iako smo percipirani kao nacija s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji vrhunske kapljice, opjevana i u brojnim skladbama, hrvatsko je vino - u dugogodišnjem tihom ratu - izgubilo podosta bitaka s galopirajućom pivskom industrijom. Hrvatska su vina bačena na koljena, a vinogradari na tešku muku. Što je najgore, kaže Želimir Bašić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Dalmacije, te prvi čovjek skupštine Zadružnog saveza Dalmacije, ova se ironija sudbine, kako stvari stoje, još dugo promijeniti neće.

- Pivo je napravilo invaziju na hrvatske potrošače, pretvorilo se, već ima tome dugo, u najtraženiju alkoholnu kapljicu. To se dogodilo čak i u Dalmaciji gdje nema duge tradicije u potrošnji piva. Posljedica je to različitih interesnih utjecaja i pokušaja kopiranja tuđih stilova života, što je u konačnici dovelo do prekida naše tradicije i gubljenja izvornog identiteta – alarmira Bašić.

Televizijsko bombardiranje

Pogledajmo samo televizijski program, sa svih hrvatskih dalekovidnica u večernjim satima vrište pivske reklame, atraktivni uradci s poznatim pjevačima, glumcima koji naveliko sudjeluju u propagiranju pića od hmelja. Oko pivske industrije se vrti veliki novac, ali i nekoliko jakih lobija kojima je ranija zabrana reklamiranja vina na domaćem tržištu došla kao melem na ranu.

- Vinari prigovaraju na jačinu pivskog lobija, ističući neravnopravan položaj. Dugo je oči bola činjenica da država ima pogrešan odnos prema vinu kao neprehrambenom artiklu, pa je zabranila njegovo reklamiranje preko javnih medija. Istodobno pivovare su preko TV reklama jednostavno ulijetale u sve domove Lijepe naše. Kada je vino proglašeno hranom pa i nakon ukidanja zabrana reklamiranja, ništa se nije promijenilo jer je pivarska promocija otišla puno naprijed – kaže Bašić.

Vinogradi propadaju, hmelj se uvozi

I tako su vinogradari zemlje s lozom u genima posustali pred moćnom industrijom koja osnovnu pivsku sirovinu, hmelj, uglavnom dovodi iz uvoza. Kao i obično, domaće nećemo, a tuđe veličamo, na štetu vinara koji ove godine u svojim vinarijama, podrumima i konobama broje enormne zalihe. Toliko su velike, kaže Bašić, da u njima neprodane stoje velike količina vina iz prethodnih godina.

- Razlozi ovako lošem stanju su višestruki. Svojevrsna neusklađenost vinara u interesnoj zajednici, niz problema počevši od dugovanja, preko pada plasmana, male zarade, do nezainteresiranosti stranog kapitala. Nasuprot domaćoj vinarskoj industriji, nalazi se nekoliko velikih pivovara, stalno na meti stranog kapitala. Neke su i dobile vlasnike strance. Vinari zamjeraju Vladi što nije stala iza njih, pa i u slučaju famoznoga prometnog zakona od 0,0 promila. I što smo dobili zapuštene vinograde, izgubljen interes za proizvodnju, grožđe koje ostaje na trsovima, pad uzgoja koji je nekada bio respektabilan, autohton za zemlju. Pivo je zgazilo vino. Teško da će vinari u ovoj bespoštednoj trci moći nešto u dogledno vrijeme promijeniti. Pivare će teško uhvatiti – ocjenjuje Želimir Bašić.

Tanja Šimundić Bendić
foto: cropix

Izvoz manji nego u 19. stoljeću

Teško stanje domaćeg vinarstva i vinogradarstva karakterizira i činjenica da imamo stalni pad potrošnje vina, nauštrb drastičnom rastu uvoza zlatne kapljice. Izvoz vina iz Hrvatske se svake godine smanjuje. Podaci kažu kako je Dalmacija između 1875. i 1882. samo u Francusku izvozila između 600 i 650 tisuća hektolitara vina. Tolika je otprilike danas proizvodnja u čitavoj Hrvatskoj. Što se tiče piva, podaci pokazuju kako je 1978. u Hrvatskoj potrošnja vina po stanovniku u litrama iznosila 45,8 naspram 16,4 litara piva. Već 1998. omjer drastično promijenjen s 13,31 litru vina naspram 78,4 litara piva.





Naslovnica Život