ANKETA Kada kitite božićno drvce? Oko ovog pitanja vječno se lome koplja...

Božićno drvce neizbježan je dio kršćanske tradicije, ali ne ukrašavaju ga svi u isto vrijeme...

Postoji nekoliko teorija i mitova o tome kada je započeo taj običaj i zašto ga je Katolička crkva usvojila kao dio slavljenja Isusovog rođenja. Vratimo li se u daleku prošlost, u mnogim se kulturama slavio zimski solsticij. Bila riječ o Babiloncima, starim Grcima, Rimljanima, Perzijancima ili germanskim poganim plemenima, sastavni dio svačijih svetkovina bilo je stablo.

Pojavom kršćanstva, ljudi su počeli prihvaćati učenje Isusa Krista, ali su zadržali i neke poganske običaje. Smatra se da je ukrašavanje božićnog drvca jedno od njih.

Prema nekim crkvenim zapisima, kićenje bora ili jele možemo zahvaliti svetom Bonifaciju, engleskom redovniku koji je u 7. stoljeću osnovao kršćanske crkve u Francuskoj i Njemačkoj. Bonifacije je, podučavajući Isusov nauk u Njemačkoj, naišao na skupinu pogana koji su se okupili oko stabla hrasta kako bi žrtvovali djecu bogu Thoru. Kako bi spasio tu djecu, Bonifacije je srušio hrast, a na tom je mjestu izraslo stablo jele.

Druga legenda kaže da je u srednjem vijeku u nekim dijelovima Europe postojao običaj priređivanja predstave o raju za vrijeme Božića te da bi se na stablo vješale jabuke kao simbol spoznaje dobra i zla prema biblijskoj priči o Adamu i Evi. A također se navodi i kako je Martin Luther početkom 16. stoljeća ukrašavao božićno drvce svjećicama.

Danas je teško zamisliti pravi božićni ugođaj bez okićenog drvca, ali ne kreću svi u akciju ukrašavanja na isti dan. Neki drvce okite još prije nego što adventsko razdoblje službeno počne, neki to naprave prve nedjelje došašća, neki malo kasnije, a neki to tradicionalno rade na Badnjak.

Kakav je običaj kod vas? Podijelite ga u našoj anketi i provjerite što drugi kažu.