Još devedesetih godina prošlog stoljeća kasne trudnoće su bile iznimka.
Danas gotovo četvrtina trudnica su žene starije od 35 godina. Razlozi zbog kojih sve više žena i parova odgađa rađanje djeteta su brojni – netko želi postići profesionalni uspjeh, netko želi osigurati materijalnu sigurnost prije dolaska djeteta...
Istodobno, uz sve te razloge biološki sat otkucava, a žena se prije ili kasnije nađe pred odlukom – sad ili nikad.
Bez namjere da raspravljamo o svim aspektima trudnoće u zrelim godinama, jer odluku će uvijek donijeti žena, zanimalo nas je kolike su šanse za radost majčinstva nakon 35. godine i koje su prednosti i rizici kasne trudnoće za majku i dijete. Odgovorio nam je ginekolog prim. dr. sc. Vladimir Šparac, koji ima dugogodišnje iskustvo u liječenju neplodnosti i vođenju rizičnih trudnoća.
Prosječni životni vijek žene povećao se od prošlog stoljeća s 50 na 80 godina, žene u 35. su danas u boljoj fizičkoj kondiciji, čak u vrhunskoj formi. Zašto se plodnost nakon 30. godine značajno smanjuje? I što se uopće smatra kasnom trudnoćom?
– Apsolutno je točno da žene danas žive mnogo kvalitetnije i za svoje tijelo poštednije nego što je to bilo prije 30, 50 ili više godina. No plodnost je nešto što je ljudskoj vrsti, kao i velikoj većini svih ostalih vrsta na našem planetu, imanentno samo u mlađoj životnoj dobi.
Plodnost se zapravo od dvadesetih godina polagano stalno smanjuje, no prvi statistički značajni, pravi pad plodnosti u općoj ženskoj populaciji vidimo tek od 35. godine života. Zbog toga se i medicinski nakon te dobi trudnica definira kao starija (gravida vetusta).
Sljedeća drastična granica je dob od 40 godina, kada se plodnost žene drastično smanjuje i pada s nekih 15-20 posto na samo 2-3 posto u dobi od 45 godina.
Rana menopauza
Jesu li ovo točni podaci ili se oni ipak razlikuju ovisno o fizičkim karakteristikama svake žene?
– Podaci su načelno vrlo točni, no neka minimalna odstupanja uvijek mogu biti prisutna, ovisno prvenstveno o nasljednim čimbenicima pojedinih osoba, a manje o njihovoj kvaliteti života.
Je li točno da danas veliki postotak žena ulazi u ranu menopauzu, a čak im je i prije toga značajno smanjena plodnost. Kako to objašnjavate?
– Pa ne bih se u cijelosti složio s tom tezom. U prijevremenu menopauzu (gubitak ciklusa prije 40. godine) ulazi oko 1 posto ženske populacije i taj je postotak manje-više stalan. Nešto više žena koje ulaze u ranu menopauzu, koju karakterizira gubitak ciklusa prije 45. godine života, vidimo u ambulantama.
No mislim da je to zato što danas puno više žena dolazi na pregled ginekologu te otvorenije razgovara o navedenom problemu, dok ga se u prošlosti uglavnom "guralo pod tepih".
Jednom kada se trudnoća ostvari, kako provjeriti je li plod genetski zdrav i je li ga moguće pratiti adekvatnom medicinskom skrbi do termina porođaja?
– Zahvaljujući razvoju znanosti, danas imamo čitavu paletu testova kojima se može provjeriti genetsko zdravlje ploda.
Mogli bismo ih dijeliti po različitim osnovama, ali možda je najbolje da ih podijelimo na one neinvazivne, dakle nerizične za majku i dijete, te invazivne, koji su uvijek i precizniji, ali i donekle rizični zbog mogućih komplikacija tijekom testa ili kasnije u trudnoći.
Danas se kao prva linija izbora uglavnom koriste neinvazivni testovi probira (NIPT), upravo zbog toga da se izbjegne rizik za majku i dijete, a s obzirom da su dosta osjetljivi i prihvatljivi za siguran nadzor inače ultrazvučno uredne trudnoće.
Najstarija trudnica imala je 50 godina
Koji su još čimbenici rizika za kasnu trudnoću koji zahtijevaju posebnu pozornost i liječnika i žene, mogu li se uspješno riješiti ranim otkrivanjem?
– Svakako je važno spomenuti da osim navedene patologije, utemeljene na genetskim promjenama, tijelo žene procesom starenja ostvaruje i sve ostale opće zdravstvene rizike koji se povećavaju s određenom dobi, a mogu biti vrlo važni za uspjeh trudnoće.
Tako se, npr., na polju ginekološke patologije nakon 30. godine povećava učestalost pojave tumora maternice – mioma, zatim rastu rizici pojave cističnih promjena na jajnicima (npr. endometrioza), oštećenja anatomije i fukcionalnosti jajovoda s preboljelim infekcijama.
Osim toga, opći zdravstveni problemi, npr. hipertenzija, dijabetes, pretilost, bubrežne bolesti... imaju direktan utjecaj na tijek trudnoće. Sve ove promjene mogu vrlo drastično utjecati na plodnost žene i uspješan tijek trudnoće.
Koliko je bila stara vaša najstarija trudnica?
– Pa, ako se dobro sjećam, najstarija trudnica čiju sam trudnoću pratio imala je oko 50 godina, no to su stvarno medicinski fenomeni i anegdotalna medicina.
Takvi rijetki slučajevi su samo iznimke koje potvrđuje pravilo da trudnoću treba planirati najkasnije do 40. godine života. Sve nakon toga je vrlo velika lutrija.
U kasnoj trudnoći povećava se rizik rođenja djeteta s više kromosomskih abnormalnosti. Najčešći, i čija se vjerojatnost povećava s dobi majke je Downov sindrom. Imate li statistiku o njegovoj učestalosti?
– Da, kao što sam ranije spomenuo, predugi boravak jajne stanice u stanju mirovanja rezultira oštećenjem njezina DNK.
Posljedica će biti otežano zanošenje, odnosno povećanje učestalosti genetskih abnormalnosti, od kojih je Sy Down (trisomija 21. kromosoma) najčešći.
Kao skica može poslužiti podatak da u dobi od 20 godina, učestalost nalaza Sy Down kod plodova je 1/1070. U dobi žene od 34 godine, učestalost je 1/310, a samo godinu dana kasnije, s 35 godina raste na 1/250.
Rizik kod žene od 44 godine je čak 1/20 trudnoća.
Ne odgađajte trudnoću
Kasne trudnoće imaju i neke prednosti, kao što je psihološka spremnost, svjestan odnos žena prema svom statusu i svjesna želja da se iskuse radosti majčinstva, što nije nevažno.
Osim toga, zrele trudnice su smirenije i uravnoteženije, obično se odriču štetnih navika, paze na prehranu, bave se sportom, izbjegavaju stres i, što je najvažnije, točno znaju što žele: dijete!?
– Da, svakako. Kao i za sve ostalo u životu, za roditeljstvo moramo biti zreli i spremni. Jasno da će uređen i smiren život biti jako važan za što mirniji tijek trudnoće, a o majčinstvu da i ne govorimo. No biološke okvire koji su nam zadani moramo poštovati, jer su jači od nas i današnja medicina ih ne može mijenjati.
Moramo biti svjesni da jajnik svojim starenjem gubi mogućnost ostvarivanja trudnoće, te da medicina današnjice nije ni za jedan milimetar pomakla njegovu reproduktivnu aktivnost. Jednom kad ostari i izgubi mogućnost stvaranja kvalitetnih jajnih stanica, to je ireverzibilan proces, tu više nema pomoći.
Zbog toga je moja poruka - ne odgađajte trudnoću za četvrto desetljeće svog života. Lako je moguće da će, nakon što realizirate sve ostale živote planove, za trudnoću biti prekasno, a za roditeljstvo ne postoji alternativa.