StoryEditor
Zdravljeprojekti su u tijeku

Oči cijelog svijeta uprte su u znanstvenike, krenulo testiranje na ljudima. Kada možemo očekivati cjepivo protiv koronavirusa?

Piše D.Z.R.
30. ožujka 2020. - 14:35
Douglas Magno/AFP

Čak i najučinkovitije, stroge mjere o zabrani javnih okupljanja i ograničavanju kretanja građana, naučili smo već, mogu samo usporiti širenje koronavirusa, ali ne i posve ga zaustaviti.

Mjere su poduzimaju kako bi zauzdali pandemiju i spasili što više života dok se ne razviju učinkoviti lijekovi i cjepiva. Sve su oči sada uprte u znanstvenike i farmaceute.

U razvoju cjepiva trenutno se utrkuje 30-ak tvrtki i sveučilšta, a najmanje njih četiri već imaju modele koje su testirali na životinjama, piše Guardian.

Prvo od njih je cjepivo koje je proizvela bostonska biotehnička tvrtka Moderna i ono se prije nekoliko dana počelo testirati na ljudima.

image
Douglas Magno/AFP

Za takvu brzinu velikim dijelom možemo biti zahvalni ranim kineskim naporima na sekvenciranju genetskog materijala Sars-CoV-2, virusa koji uzrokuje bolest Covid-19. Kina je taj niz podijelila početkom siječnja i time omogućila skupinama istraživača širom svijeta da uzgajaju živi virus i proučavaju kako napada ljudske stanice.

Ali, postoji još jedan razlog za brzi start - znanstvenicima je pomoglo što su već ranije radili na razvijanju cjepiva za druge koronaviruse. Koronavirusi su, podsjetimo, uzrokovali dvije nedavne epidemije - teški akutni respiratorni sindrom (SARS) u Kini 2002-2004. te Srednjoistočni respiratorni sindrom (MERS), koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012.

Tvrtka Novavax iz američke savezne države Maryland cjepiva koja je razvijala za borbu protiv SARS-a i MERS-a prepravlja kako bi se njima mogla boriti protiv aktualne epidemije koronavirusa. Moderna s istim ciljem nadograđuje cjepiva koja je razvijala za borbu protiv MERS-a. To je moguće jer SARS-CoV-2 i SARS dijele između 80 i 90 genetskog materijala.

Sva cjepiva djeluju po istom osnovnom principu. Podrazumijevaju izlaganje organizma nevirulentnim oblicima mikroorganizama ili njegovim imunogenim komponentama (oblici mikroorganizma koji neće izazvati bolest, ali će potaknuti imunosni sustav na odgovor), nakon čega se pokreće primarni imunosni odgovor. Nakon imunosne reakcije na cjepivo, u organizmu se stvara zaliha stanica i protutijela, što je jedna vrsta imunološke memorije koja se, jednom izazvana, može brzo mobilizirati ako je osoba izložena virusu u njegovom prirodnom obliku.

Tradicionalno, imunizacija se postiže korištenjem živih, oslabljenih oblika virusa (dijela ili cijelog virusa) nakon što je on inaktiviran toplinom ili kemikalijama. Te metode imaju nedostatke - živa forma može se, naime, nastaviti razvijati u domaćinu, na primjer, potencijalno obnavljajući dio njegove virulencije i čineći primatelja bolesnim, dok su za postizanje potrebnog stupnja zaštite potrebne veće ili ponovljene doze inaktiviranog virusa.

Neki od projekata razvoja cjepiva za Covid-19 koriste te isprobane pristupe, no drugi koriste noviju tehnologiju. Tvrtka Novavax, primjerice, konstruira rekombinantno cjepivo, što uključuje ugradnju gena iz virusa u kvasac, zahvaljujući čemu protein u relativno kratkom vremenu nastaje u ogromnim količinama. Drugi, još noviji pristupi zaobilaze protein i grade cjepiva iz same genetske upute. To je slučaj za Modernu i drugu bostonsku tvrtku, CureVac, koja oba grade cjepiva Covid-19 iz RNA MERS virusa.

image
Thibault Savary/AFP

Originalni portfelj CEPI-ja (globalnog saveza koji financira i koordinira razvoj cjepiva protiv novih zaraznih bolesti) od četiri financirana projekta cjepiva protiv bolesti Covid-19 bio je snažno usmjeren prema tim inovativnijim tehnologijama, a prošli su tjedan najavili i partnerstvo s Novavaxom i Sveučilištem Oxford "teško" 4,4 milijuna dolara na projektu vektorskih cjepiva na Sveučilištu u Oxfordu, prenosi Guardian.

Mnoga razvijena cjepiva tek trebaju ući u fazu kliničkog testiranja, a stručnjaci za The Guardian kažu da su greške najčešće upravo u toj fazi. Naime, klinički testovi, uvjet za odobravanje cjepiva od strane regulatornih tijela, odvijaju se u tri faze. U prvoj se sigurnost cjepiva testira na dvadesetak zdravih volontera kako bi se utvrdilo ima li neke neželjene posljedice. U drugoj fazi cjepivo dobiva nekoliko stotina osoba u mjestu koje je pogođeno određenom bolešću kako bi se vidjelo koliko je učinkovito. U trećoj fazi taj se broj povećava na više tisuća.

Cjepivo se tijekom testiranja u fazama izlaže kontinuiranom pritisku, što može dovesti do njegova slabljenja ili gubitka učinkovitosti. Može se dogoditi da neki kandidati nisu prikladni za testiranje, a može se dogoditi da neke inačice cjepiva ne rade. Kliničko testiranje se zbog toga ne može požurivati.

S obzirom na to da je SARS-CoV-2 nov patogen te da se cjepiva za borbu protiv COVIDA-19 razvijaju novim tehnologijama, teško se može precizno reći kada će cjepivo biti spremno. Jedna stvar je sigurna, ono neće biti gotovo prije američkih predsjedničkih izbora u studenom kako je Donald Trump zahtijevao 2. ožujka tijekom sastanka u Bijeloj kući.

Stručnjaci su za The Guardian rekli da je taj rok nemoguće ispuniti. "Kao i većina stručnjaka za cjepiva, ne mislim da će cjepivo biti spremno unutar 18 mjeseci", rekla je profesorica Annelies Wilder-Smith, stručnjakinja za novije zarazne bolesti pri Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Dodala je i da bi tih 18 mjeseci bilo brzo jer se nikada ne zna do kakvih problema može doći prilikom testiranja.

Bilo kakvo cjepivo protiv COVIDA-19 naletjet će na još jedan problem, a to je da će ga trebati proizvesti u velikim količinama. Većina institucija koje ga sada razvijaju nemaju proizvodne kapacitete koji mogu podmiriti takvu potražnju. Nadalje, većina tvornica za proizvodnju cjepiva specijalizirana su za određena cjepiva, a riskantno je uložiti u velika postrojenja kada se ne zna hoće li cjepivo uopće uspjeti.

Ako se cjepivo proizvede i ako ga regulatorna tijela odobre, dolaze novi problemi. "Cjepivo koje je sigurno i učinkovito tek je prva trećina puta do programa globalne imunizacije", kaže stručnjak za svjetsko zdravstvo Jonathan Quick sa Sveučilišta Duke. "Biologija virusa i tehnologija cjepiva mogu biti ograničavajući faktori, međutim vjerojatnije je da će politika i ekonomija ograničiti imunizaciju."

Svaka država morala bi donijeti pravilnik za cijepljenje te odrediti koga će se prvo cijepiti. Primjerice, ako bi izbila pandemija gripe, Velika Britanija prvo bi cijepila djelatnike u zdravstvu i one u socijalnim službama. Paralelno s njima cijepili bi se oni čije je zdravlje najugroženije. Međutim, kada riječ o pandemijama, zemlje se međusobno moraju boriti za pristup cjepivu. Kada je 2009. izbila pandemija H1N1 gripe, tzv. svinjske gripe, cjepiva su razgrabile zemlje koje su ih mogle odmah platiti. Siromašne zemlje dobile su manje zaliha. Postoji i mogućnost da jedna Indija, dobavljač cjepiva za veći dio razvijenog svijeta, odluči prvo proizvesti cjepivo da zaštiti svojih 1,3 milijarde stanovnika. Postoje mehanizmi i institucije koje brinu da se tako što ne dogodi, međutim svaka je pandemija drukčija.

Cjepivo bi moglo spasiti puno života ako COVID-19 postane sezonska bolest poput gripe. "Pandemija će vjerojatno dosegnuti svoj vrhunac i opasti prije nego što cjepivo postane dostupno", dodala je Wilder-Smith, prenosi Guardian.

image
Thibault Savary/AFP
#KORONAVIRUS#COVID- 19#CJEPIVO

Izdvojeno

9. svibnja 2020. - 02:48